Zadrugarstvo na Zadarskom području nakon Drugog svjetskog rata

Odmah nakon II. svjetskog rada gotovo u svakom selu osnovala se neka zadruga. U prvo vrijeme najraširenije su bile nabavno–prodajne zadruge. Uz njih su postojale i specijalizirane zadruge, ribarske, brodograditeljske, obrtne zadruge u koje su bili uključeni stručni radnici, vježbenici, kvalificirani i visokokvalificirani radnici; seljačke radne zadruge (SRZ) za obradu zemlje, organizaciju brigadnog rada i normativnog sustava s uključivanjem vlasnika posjeda i članova njihovih obitelji; opće poljoprivredne zadruge i slično. Kasnije su nabavno–prodajne zadruge (NPZ) preimenovane u opće poljoprivredne zadruge (OPZ) koje su bile zamišljene kao svestrane privredne organizacije sela, a osim trgovine razvijale razne pogone za preradu, usluge i proizvodnju. Po uzoru na sovjetski model kolektivizacije i u socijalističkom privrednom sustavu FNRJ nakon Drugog svjetskog rata uvodi se kolektivni zadružni organizacijski oblik seljačkih radnih zadruga.

U kotaru Zadar 1956. godine postojalo je 111 zadruga. Od toga 99 OPZ, 2 SRZ te 19 specijaliziranih (16 ribarskih, dvije mljekarske i jedna stočarska). Spajanjem kotara Benkovac s područjem kotara Zadar 1955. godine, ukazala se potreba za osnivanjem i jednog kotarskog saveza poljoprivrednih zadruga. U tom cilju su glavne skupštine dotadašnjih kotarskih saveza poljoprivrednih zadruga Benkovac i Zadar odlučile spojiti ta dva saveza. Zajednička skupština održana je 26. rujna 1955. godine. Tako je Zadružnom savezu u Zadru pripalo područje bivših kotareva Obrovac, Benkovac i Biograd. Spojeni Kotarski savez poljoprivrednih zadruga na svome području imao je 112 zadruga i to: 93 poljoprivredne zadruge, dvije seljačke radne i 18 specijaliziranih zadruga, među kojima 16 ribarskih i dvije mljekarske. S obzirom na veliki broj zadruga odlučeno je da se pristupi osnivaju specijaliziranih zadružnih saveza za pojedine grane poljoprivrede. Ti su savezi trebali postati poslovna tijela za razliku od osnovnog zadružnog saveza. Bavili su se unapređenjem određene grane poljoprivrede za koju su i osnovani, ali i pružali pomoć zadrugama u razvijanju određene grane poljoprivrede. Ti su se ogranci pretvarali u specijalizirane zadruge. Odlučeno je da se za početak osnuju dvije kotarske središnje zadruge i to: vinogradarsko–voćarska i stočarsko–peradarska. Sve zadruge u kotaru bile su obvezne u smislu Uredbe o zemljoradničkim zadrugama, učlaniti se u Osnovni zadružni savez.

U srpnju 1956. osnovan je u Zadru Zadružni poslovni savez koji je predstavljao dobrovoljno udruženje zadružnih organizacija u cilju međusobne suradnje i unapređenja zadružnih organizacija, zadružne proizvodnje, prerade, trgovine i drugih djelatnosti, a osobito unapređenja poljoprivrede, povrtlarstva, stočarstva, voćarstva, vinogradarstva i prerade proizvoda.

Zadaci Zadružnog poslovnog saveza bili su organiziranje i posredovanje u prodaji proizvoda i prerađevina svojih članova, obavljanje prerade i dorade poljoprivrednih proizvoda za prodaju; pribavljanje sredstava za proizvodnju; unapređivanje svih grana zadružne djelatnosti, a osobito voćarstva, vinogradarstva, stočarstva, povrtlarstva. Zadružni poslovni savez trebao je pružati stručne savjete u poljoprivrednoj proizvodnji i financijski pomagati u izgradnji objekata i u proizvodnji i preradi. U tu svrhu Zadružni poslovni savez mogao je podizati voćne i lozne rasadnike, poljoprivredna dobra, ekonomije i druge proizvodne objekte, vinske podrume, objekte za čuvanje i preradu poljoprivrednih proizvoda; vršiti otkup i prodaju svih vrsta poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno na bazi otvorenog računa, vraćajući postignutu razliku zadrugama.

Sve svoje zadatke Zadružni poslovni savez obavljao je putem svojih organizacijskih jedinica ili posredno preko samostalnih pogona i poslovnih jedinica i radnji. U članstvo Zadružnog poslovnog saveza mogle su stupiti sve zadružne organizacije na području saveza, kao i ostale ustanove i poduzeća koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, koja je namijenjena savezu. Istupiti iz članstva moglo se samo krajem godine, nakon što su se podmirile sve obveze prema savezu. Organi upravljanja zadružnog poslovnog saveza su: Skupština kao najviše tijelo Saveza, Upravni odbor koji upravlja radom Saveza između dvije skupštine te Nadzorni odbor i Sud časti.

BIBLIOGRAFIJA

Registar zadruga Narodnog odbora kotara Zadar u Državnom arhivu u Splitu. *** Dragić, Ante. Zadrugarstvo u Zadru i na zadarskim otocima u XX. stoljeću. Zadar: Savez zadruga Zadarske županije, 2003. *** Dragić, Ante. Gospodarstvo Zadra: (od XII. do XX. stoljeća). Zadar: Matica hrvatska, 2005.