Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) /Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske (USAOH)/Narodna omladina Hrvatske (NOH)/Savez socijalističke omladine Hrvatske (SSOH)

Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) kao politička organizacija osnovan je u Zagrebu 10. rujna 1919. godine. Početkom 1920. SKOJ je imao 37 mjesnih organizacija i zajedno s KPJ i sindikatima vodio je niz akcija, kao što su demonstracije, sukobi omladinaca s policijom, angažiranje u izbornoj kampanji za Konstituantu. Nekolicina skojevaca formirala je terorističku organizaciju „Crvena pravda“, a kulminacija je Alijagićev atentat na Milorada Draškovića 21. srpnja 1921. što je bio povod donošenju Zakona o zaštiti države. U prosincu 1921. formiran je Akcioni odbor kao rukovodstvo SKOJ–a. Početkom 1922. postojala su samo oblasna rukovodstva (u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji), a u Zagrebu i Beogradu stvara se Savez radničke omladine. Na Prvoj zemaljskoj konferenciji SKOJ–a od 20. do 22. kolovoza 1922. zaključeno je da se paralelno sa stvaranjem Nezavisne partije Jugoslavije, priđe stvaranju legalnog Saveza radničke omladine. Osnovne političke akcije SKOJ–a vezane su uglavnom za proslave značajnih datuma iz povijesti međunarodnog revolucionarnog pokreta, pokretanje više časopisa i osnivanje sportskih klubova. Nakon zabrane rada 12. srpnja 1924. ponovno se pokreće ilegalni rad na principu ćelija. U vrijeme jačanja fašizma, na međunarodnoj razini SKOJ predvodi stvaranje širokog demokratskog, antifašističkog naprednog omladinskog pokreta. Četvrta zemaljska konferencija održana u prosincu 1935. ističe potrebu omasovljenja i stvaranja jedinstva omladine. Pokreću se novi omladinski listovi i časopisi i SKOJ nastoji privući što više seoske i ženske mladeži. Članovi SKOJ–a sudjeluju kao dobrovoljci u španjolskom građanskom ratu i predvode mnoge akcije studentske, radničke i srednjoškolske omladine, poput demonstracija protiv vlade Cvetković–Maček 14. prosinca 1940. u Beogradu.

SKOJ slijedi direktive rukovodstva KPJ o podizanju ustanka te krajem 1941. i u 1942. formira omladinske antifašističke organizacije. Prvi organizacijski oblik jedinstvenog omladinskog pokreta bili su odbori antifašističke omladine. Svaka je pokrajina osnivala svoj omladinski savez. U Hrvatskoj je to Savez mlade generacije Hrvatske. Na Prvom kongresu antifašističke omladine u Bihaću od 27. do 29. prosinca 1942. savezi svih pokrajina (Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije) stapaju se u Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije (USAOJ) čija je jezgra bio SKOJ. Skojevske organizacije formiraju se i u partizanskim jedinicama. U vrijeme Drugog kongresa (2–4. svibnja 1944. u Drvaru) USAOJ je predstavljao omladinsku organizaciju, a na Trećem kongresu 1946. u Zagrebu promijenio je ime u Narodna omladina Jugoslavije. Narodna omladina bila je inicijator i organizator niza akcija omladine na razvoju političkoga, društvenog i gospodaskog života zemlje. U tim akcijama prvo mjesto zauzimaju savezne omladinske radne akcije (željezničke pruge, izgradnja autoputa „Bratstvo–jedinstvo“ od Zagreba do Beograda). Na Četvrtom kongresu SKOJ–a (12–14. listopada 1948. u Beogradu) donosi se odluka o ujedinjenju SKOJ–a i Narodne omladine u jedinstvenu organizaciju – Narodnu omladinu Jugoslavije, što je učinjeno na zajedničkom Kongresu u Beogradu 15. prosinca 1948. Na sedmom kongresu održanom od 23. do 26. siječnja 1963. u Beogradu Narodna omladina Jugoslavije mijenja naziv u Savez omladina Jugoslavije (SOJ).

Godine 1972. u pojedinim republikama osnivaju se savezi socijalističke omladine. Na Devetom kongresu Saveza omladine Jugoslavije održanom od 21. do 23. studenoga 1972. u Beogradu, ujedinjuju se Savez omladine Jugoslavije i Savez studenata Jugoslavije u Savez socijalističke omladine Jugoslavije. Na temelju vlastitih statutarnih odredbi SSOJ djeluje u sklopu Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ) te se organizacijski i akcijski udružuje s drugim organizacijama i s njima utvrđuje jedinstvena politička stajališta.

Po organizacijskoj strukturi SSO se dijeli na osnovne, općinske, pokrajinske i republičke organizacije te organizacije SSO u JNA. Sve one čine jedinstvenu organizaciju omladine SFRJ. Najviše organ SSOJ–a je Kongres, koji se održava svake četiri godine. Između dva kongresa zasjeda Konferencija SSOJ–a, koja se sastoji od stalnog i promjenjivog dijela. Stalni dio Konferencije čine po 18 delegata republičke i 12 delegata pokrajinske organizacije SSO, predsjednici republičkih i pokrajinskih konferencija po funkciji, 11 delegata organizacije SSOJ–a u JNA i delegacije od po 8 članova Ferijalnog saveza, Narodne tehnike, omladine Crvenog križa, Muzičke omladine, Saveza organizacija za fizičku kulturu, Saveza izviđačkih organizacija i Saveza pionira. Mandat delegata stalnog dijela Konferencije traje dvije godine. Promjenjivi dio Konferencije bira se kada je to potrebno s obzirom na dnevni red i broji do 52 člana. Političko–izvršni organ Konferencije je predsjedništvo Konferencije. Kao redovan oblik aktivnosti SSOJ–a godišnje je savjetovanje putem kojeg članovi SSO razmatraju bitna pitanja svoga života i rada, te predlažu Konferenciji SSOJ–a i Predsjedništvu stavove, zaključke i mjere. U radu godišnjeg savjetovanja sudjeluju delegati iz organizacija zainteresiranih za problematiku koja se na njemu razmatra. Godine 1990. SSOJ mijenja ime u Savez omladine Hrvatske nakon čega je ubrzo zamrla aktivnost te organizacije.

DOPUNSKI IZVORI

HR–HDA–1231: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske 1943.–1989.

HR–HDA–1225: Pokrajinski komitet Saveza komunističke omladine Jugoslavije za Hrvatsku 1942.–1948.

HR–HDA–1226: Oblasni komitet Saveza komunističke omladine Jugoslavije za Dalmaciju 1941./1948.

HR–DAST–479: Pokrajinski oblasni komitet SKOJ–a/Ujedinjenog Saveza antifašističke omladine Hrvatske za Dalmaciju 1942./1945.

HR–HDA–1281: Oblasni komitet narodne omladine Hrvatske za Dalmaciju 1949.–1952.

BIBLIOGRAFIJA

Savez komunističke omladine Jugoslavije, u: Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 7. Zagreb, 1981., str. 318–319. *** Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području: (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989.*** Šarić, Tatjana i Lukić Marijana, Prilog pročavanju povijesti omladinskih organizacija na temelju fonda Republička konferencija Socijalističkog saveza omladine Hrvatske 1942. –1990., Arhivski vjesnik, 56/2013, str. 289–306.