Sudstvo u NOB–u

Tijekom Drugog svjetskog rata partizanski pokret organizirao je vojno i civilno sudstvo. Civilno sudovanje bilo je u nadležnosti seoskih, općinskih, kotarskih i kasnije oblasnih „tijela uprave“ odnosno narodnooslobodilačkih odbora.

Od polovine 1943. do polovine 1944. godine sude određeni i stalni funkcionari u okviru NOO–a. Prvo Uputstvo o organizaciji i radu sudova u Hrvatskoj donio je ZAVNOH 2. kolovoza 1943. godine, a zatim 2. prosinca 1943. i drugo Uputstvo. Okružnicom Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije od 19. svibnja 1944. preporučeno je odvajanje sudstva od izvršnih tijela NOO–a, pa se sudovi organiziraju kao samostalna tijela sa svojim nadležnostima i vlastitom organizacijom. Na temelju trećih ZAVNOH–ovih uputstava o „preuređenju“ sudova od 15. studenoga 1944. sudstvo se odvaja od uprave. Osim organizacijskih propisa, ZAVNOH tada donosi i tri uputstva o postupku sudova u kaznenim i građanskim parničnim stvarima. Konačno, 26. kolovoza 1945. Privremena narodna skupština donosi Zakon o uređenju narodnih sudova prema kojem postoje narodni sudovi: kotarski, okružni, vrhovni republički i Vrhovni sud DFJ.

Na području velikog dijela sjeverne Dalmacije (osim područja kotara Šibenik) organizacijska mreža sudova početkom 1945. izgledala je ovako:

1. Gradski narodni sud Zadar (osnovan polovinom studenoga 1944.)

2. Kotarski narodni sud Benkovac (osnovan 22. siječnja 1945.) na čijem su području formirani: Općinski narodni sud Benkovac, Općinski narodni sud Novigrad, Općinski narodni sud Smilčić, Općinski narodni sud Stankovci.

3. Kotarski narodni sud Biograd n/m na čijem su području postojali: Općinski narodni sud Biograd n/m, Općinski narodni sud Nin, Općinski narodni sud Ražanac.

Općinski narodni sud Zemunik.

4. Kotarski narodni sud Obrovac (osnovan početkom 1945.) na čijem području je bio samo Općinski sud u Obrovcu.

5. Kotarski narodni sud Preko, na čijem su području formirani: Općinski narodni sud Božava, Općinski narodni sud Iž Veli, Općinski narodni sud Preko, Općinski narodni sud Sali, Općinski narodni sud Silba.

6. Okružni narodni sud Zadar osnovan je odlukom Okružnog NOO–a 26. veljače 1945. godine.

Takva organizacija sudstva traje do kraja 1945. kada se ukidaju svi općinski sudovi i kotarski sud Preko i uspostavlja se nova mreža kotarskih i okružnih sudova: Kotarski sud Benkovac, Kotarski sud Biograd n/m, Kotarski sud Obrovac, Kotarski sud Zadar i Okružni sud Zadar.

Ministarstvo pravosuđa svojom odlukom od 22. studenoga 1945. stavilo je van snage uputstva koja je o sudovima donio ZAVNOH.

SUDSTVO U NDH 1941.–1945.

Nezavisna Država Hrvatska bila je podijeljena na velike župe, a one na upravne kotare

u kojima su bila sjedišta kotarskih sudova. Djelovali su kao redovni sudovi prvog stupnja prema Zakonu o uređenju redovnih sudova od 18. siječnja 1929. koji je neznatno promijenjen 20. srpnja 1942. godine. Zakonskom odredbom o izricanju presuda, o nazivima sudova i sudaca i uporabi čistog hrvatskog jezika kod sudova od 18. travnja 1941. vraćen im je prijašnji naziv kotarski sud.

Stvarna nadležnost protezala se u prvom stupnju na područje kotara, u građanskim parnicama, trgovačkim i mjeničnim predmetima, vanparničnim i predmetima izvršenja, kaznenim predmetima te zemljišno–knjižnim predmetima. Ostali su na snazi sudski poslovnik iz 1929. za kaznene predmete i poslovnik iz 1932. za građanske predmete. Sudsku vlast obnašao je sudac pojedinac, a upravljanje sudom i nadzor nad sudskim osobljem obavljao je predsjednik suda.

Budući da je Rimskim ugovorima 1941. godine Dalmacija ustupljena Kraljevini Italiji, u nadležnosti NDH ostali su kotarski sudovi u Drnšu, Kninu i Pagu.

Prema odluci Predsjedništva AVNOJ–a 1945. ukinuti su svi sudovi na području NDH te nevažećima proglašeni svi njeni pravni propisi.

SUDSTVO U FNRJ/SFRJ 1945.–1990.

U razdoblju od 1945. do 1990. razlikujemo 4 osnovna razdoblja razvoja organizacije sudstva.

Prvo razdoblje od 1945. do 1953. godine počinje donošenjem Ustava FNRJ 1. veljače 1946. i Ustava NRH od 23. siječnja 1947. godine, a završava donošenjem Ustavnog zakona o osnovama društvenog i političkog uređenja FNRJ i saveznim organima vlasti od 14. siječnja 1953. i Ustavnog zakona NRH o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti, u kojem se saveznim zakonom uređuje organizacija, osnivanje i nadležnost sudova. Prema Zakonu o uređenju narodnih sudova iz 1946. godine u FNRJ su organizirani sljedeći redovni sudovi: Vrhovni sud FNRJ, vrhovni sudovi pojedinih federalnih jedinica, Vrhovni sud Vojvodine, okružni sudovi i kotarski sudovi. Pored redovnih sudova postojali su vojni i posebni sudovi. Nakon 1946. godine ispuštena je iz naslova riječ „narodni“ i koristi se isključivo naziv kotarski.

Drugo razdoblje od 1953. do 1963. godine počinje donošenjem Ustavnog zakona o osnovama društvenog i političkog uređenja FNRJ i saveznim organima vlasti od 14. siječnja 1953. i Ustavnog zakona NRH o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti od 1953., pa do Ustava SFRJ od 10. travnja 1963. i Ustava SRH od 10. travnja 1963. godine. Prema Ustavnom zakonu FNRJ i Ustavnom zakonu NRH najviši organ vlasti Federacije ima isključivu nadležnost u području uređenja sudova. U ovom razdoblju donesen je Zakon o sudovima 21. srpnja 1954. godine, čiji prvi dio nosi naslov „Ustavna načela o sudovima“ i ima značenje ustavnih odredaba kojima su postavljena osnovna načela pravosudnog sustava u tom razdoblju. Po tom Zakonu postoje i dalje redovni sudovi: kotarski, okružni, vrhovni republički sudovi, Vrhovni sud AP Vojvodine, Savezni vrhovni sud i privredni sudovi koji su redovni sudovi za rješavanje sporova iz područja privrede te vojni sudovi.

U ovom razdoblju donesen je 28. prosinca 1955. Zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima kotarskih i okružnih sudova na području NRH, kao i Zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima okružnih privrednih sudova na području NRH. Pravilnik o unutrašnjem poslovanju u kotarskim, okružnim i okružnim privrednim sudovima (Sudski poslovnik) donesen je 12. ožujka 1960. Posljednji Zakon o sudovima u ovom razdoblju donesen je 13. prosinca 1962. godine i njime se određuje mjesna nadležnost i sjedišta postojećih okružnih i kotarskih sudova.

Treće razdoblje od 1963. do 1974. razvoja sudstva započinje donošenjem Ustava SFRJ i Ustava SRH iz 1963., pa do Ustava SFRJ i SRH 1974. godine. Ustavima iz 1963. započinje reforma cijelog društvenog, pa tako i pravosudnog sustava. Po prvi put se uvodi ustavna funkcija kontrole ustavnosti i zakonitosti koja se povjerava prvenstveno ustavnom sudstvu (Ustavni sud Jugoslavije). Osnovna načela o uređenju sudova postavljena su Ustavom iz 1963., Osnovnim zakonom o sudovima opće nadležnosti, Zakonom o privrednim sudovima i Zakonom o vojnim sudovima, donesenima 1965. godine. Umjesto kotarskih uvodi se naziv općinski sudovi.

Sudovi opće nadležnosti u SRH su općinski sudovi, okružni sudovi i Vrhovni sud Hrvatske.

Privredni sudovi u SRH su: okružni privredni sudovi i Viši privredni sud u Zagrebu.

Četvrto razdoblje razvoja sudstva od 1974. do 1990. obilježavaju Ustav SFRJ od 21. veljače 1974. i Ustav SRH od 22. veljače 1974., do proglašenja Ustava RH od 22. prosinca 1990. Novost u pravosudnom sustavu republika i SFRJ predstavljaju od 1975. godine sudovi udruženog rada. Bitni zakonski i podzakonski propisi u ovom razdoblju su Zakon o redovnim sudovima od 7. veljače 1977. s kasnijim izmjenama i dopunama.

Prema tom Zakonu redovni sudovi u SRH su: općinski sudovi, okružni sudovi, okružni privredni sudovi, Viši privredni sud Hrvatske, Upravni sud Hrvatske i Vrhovni sud Hrvatske.

Nakon ovog razdoblja započinje nova, peta faza razvoja sudstva u RH i to donošenjem Ustava RH 22. prosinca 1990. koja traje do danas.

Nadležnost, funkcije i područje djelovanja sudova su određeni Ustavom FNRJ i SRH, zakonima i raznim propisima. Prvi Zakon o uređenju narodnih sudova donijela je Privremena narodna skupština DFJ Jugoslavije 26. kolovoza 1945. godine. Prema tom Zakonu glavni zadaci sudova su zaštita „demokratskih tekovina NOR–a“ javnog i privatnog karaktera, kao i zaštita osobnih i imovinskih prava građana. Presude se izriču „U ime naroda“.

U nadležnost kotarskih sudova spadalo je rješavanje u prvom stupnju kaznenih i građanskih stvari. Među kaznene spadaju kaznena djela protiv života, tijela, slobode, časti, imovine privatnih osoba, zdravlja, javnog morala, braka i obitelji. U građanske stvari spadaju sporovi o imovinsko–pravnim zahtjevima bez obzira na vrijednost, ukoliko tužena stranka nije ustanova, poduzeće ili organizacija javnog karaktera, sporovi iz odnosa roditelja i djece, bilo bračne ili vanbračne, sporovi o određivanju i ispravku granica nepokretnih dobara, sporovi o služnostima, sporovi iz ugovora o zakupu i najmu, sporovi koji potječu iz radnih odnosa, sve vanparnične i sve izvršne stvari. Izuzetno, kotarski sud odlučuje i u drugom stupnju kada je to zakonom predviđeno.

Okružni sudovi vrše nadzor nad radom svih područnih kotarskih sudova. U nadležnost okružnih sudova spada rješavanje u prvom stupnju kaznenih i građanskih stvari koje su posebnim zakonima stavljene u nadležnost tih sudova. Među ove naročito spadaju kaznene stvari: kaznena djela protiv domovine, protiv države i njenog uređenja, protiv narodne vlasti, protiv narodne imovine, protiv pravosuđa, protiv opće sigurnosti ljudi, imovine i javnog saobraćaja, protiv službene dužnosti, izrada lažnih mjera i lažnog novca; građanske stvari: imovinsko–pravni sporovi u kojima je tužena stranka ustanova, poduzeće ili organizacija javnog karaktera, sporovi koji proizlaze iz međusobnih odnosa bračnih drugova, a ne tiču se čisto imovinsko–pravnih zahtjeva; sporovi o naknadi štete koju učine građanima javni službenici nepravilnim obavljanjem službe, sporovi o radničkim i pomorskim stvarima.

Pored navedenog, u nadležnost okružnih sudova spada odlučivanje o redovnim žalbama podnesenim protiv odluka kotarskih sudova.

Vrhovni sud Hrvatske provodi nadzor nad radom okružnih i kotarskih sudova.

Nakon Zakona o sudovima od 31. siječnja 1946. godine, Ustav FNRJ u glavi XII. postavlja osnovna načela o sudovima s kojima je trebalo uskladiti spomenuti zakon. To je učinjeno pročišćenim tekstom Zakona o uređenju narodnih sudova od 17. lipnja 1946. koji je s kasnijim izmjenama i dopunama ostao na snazi do 1. srpnja 1954. Nadležnosti kotarskih i okružnih sudova ostale su iste kao po zakonu od 1945. godine. Jedina novina je da kotarski sud ne može izreći smrtnu kaznu. Ukoliko javni tužilac nađe da bi se za pojedina krivična djela mogla izreći smrtna kazna, on optužbu treba podnijeti Okružnom sudu koji time postaje nadležan.

Posebnim Zakonom o privrednim sudovima donesenim 28. srpnja 1954. ustanovljuje

se Okružni privredni sud, Viši privredni sud i Vrhovni privredni sud FNRJ.

U odnosu na prethodno razdoblje, glede stvarne nadležnosti općinskih odnosno okružnih sudova, došlo je do manjih izmjena.

Općinski sudovi su nadležni suditi u prvom stupnju za kaznena djela za koja je zakonom predviđena kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina, ako za pojedina djela nije nadležan okružni sud; u prvom stupnju sude za kaznena djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda; poduzimaju hitne radnje u prethodnom kaznenom postupku povodom kaznenih djela izvršenih na području općinskog suda samo ako postoji opasnost da istražni sudac okružnog suda neće moći pravodobno izvršiti te radnje. U građanskim predmetima u prvom stupnju sude imovinsko–pravne sporove, ako za to nije nadležan okružni privredni ili samoupravni sud; sporove o utvrđivanju ili osporavanju očinstva; sporove o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju braka ili o razvodu braka, sporove o zakonskom uzdržavanju; sporove o čuvanju i odgajanju djece; sporove zbog smetanja posjeda; sporove o stvarnim i osobnim služnostima, sporove o doživotnom uzdržavanju, sporove o otkazu ugovora o najmu ili zakupu stvari, kao i sporove o otkazu ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija. U prvom stupnju sude sporove o radnim odnosima i sporove u vezi s radom za koje nisu nadležni samoupravni sudovi, a u ostalim predmetima u prvom stupnju rješavaju vanparnične i izvršne stvari; u prvom stupnju rješavaju ostavinske i zemljišno–knjižne stvari i vode zemljišne knjige, pružaju međunarodnu pravnu pomoć, kao i poslove općenite pravne pomoći.

Općinski sudovi su nadležni odlučivati u prvom stupnju i u drugim predmetima, ako njihovo rješavanje nije povjereno samoupravnim sudovima, okružnim ili okružnim privrednim sudovima. Zakonom se može propisati da u određenoj vrsti predmeta (rješavanje statusnih stvari, suđenje zbog kaznenih djela za koja je predviđena kazna zatvora preko pet godina, te rješavanje predmeta iz nadležnosti vijeća za maloljetnike), iz nadležnosti dvaju ili više općinskih sudova s područja istog okružnog suda, rješava jedan od tih općinskih sudova, s obzirom na uvjete rada i opseg poslova.

Okružni sudovi su nadležni odlučivati o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju. U prvom stupnju sude za krivična djela za koja je zakonom predviđena kazna zatvora preko deset godina ili smrtna kazna, za krivična djela predviđena Krivičnim zakonom SFRJ i to protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti SFRJ, protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv ugleda SFRJ, strane države ili međunarodne organizacije; za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost okružnog suda; da u prethodnom krivičnom postupku provode istragu i obavljaju druge radnje, rješavaju o žalbama protiv rješenja istražnog suca, o prijedlozima istražnog suca, te obavljaju i druge poslove iz nadležnosti okružnog suda i općinskog suda sa svog područja određene Zakonom o krivičnom postupku; da provode postupke izručenja okrivljenih i osuđenih osoba, ako zakonom nije određena nadležnost Vrhovnog suda Hrvatske; rješavaju o priznanju i izvršenju odluka stranih sudova, rješavaju sukobe mjesne nadležnosti između općinskih sudova sa svog područja; obavljaju i druge poslove koji su im zakonom stavljeni u nadležnost.

Prema Uredbi o teritorijalnoj nadležnosti kotarskih i okružnih sudova na području NRH od 24. prosinca 1947. godine, Okružni sud u Zadru nadležan je za područja kotarskih sudova u Benkovcu, Biogradu, Obrovcu i Zadru.

Uredbom od 28. svibnja 1949. godine prestaje vrijediti Uredba iz 1947. godine. Ukida se Okružni sud Zadar i ulazi u sastav Okružnog suda u Splitu. Okružni sud u Splitu je nadležan za područja kotarskih sudova u Benkovcu, Drnišu, Dubrovniku, Imotskom, Jelsi, Kninu, Korčuli, Makarskoj, Metkoviću, Omišu, Sinju, Splitu, Supetru, Šibeniku, Trogiru, Visu i Zadru.

Ukida se Kotarski sud u Biogradu, a njegovo područje pripaja se Kotarskom sudu u Zadru, ukida se Kotarski sud u Obrovcu, a njegovo područje se pripaja Kotarskom sudu u Benkovcu.

Ukida se Kotarski sud u Kistanjama, a njegovo područje pripaja se Kotarskom sudu u Kninu.

Novom Uredbom iz lipnja 1951. osniva se 14 okružnih sudova među kojima je i Okružni sud u Zadru i to za područje kotarskih sudova u Benkovcu, Pagu i Zadru.

Odlukom Sabora NRH od 18. prosinca 1954. ponovno se osniva Kotarski sud u Obrovcu, a počeo je raditi 1. travnja 1955. godine. Obuhvaća područje općina Obrovac i Žegar. Područje Kotarskog suda u Obrovcu spada u teritorijalnu nadležnost okružnog suda u Zadru.

Teritorijalna nadležnost Kotarskog suda u Benkovcu obuhvaća općine: Benkovac, Novigrad, Polača, Podaljice, Smilčić i Stankovci.

Novi zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima kotarskih i okružnih sudova na području NRH donesen je 28. prosinca 1955. godine. U kotaru Zadar postoje: Kotarski sud u Benkovcu za područje općina Benkovac, Novigrad i Smilčić; Kotarski sud u Obrovcu za područje Obrovca; Kotarski sud u Pagu za područje općine Pag; Kotarski sud u Zadru za područje općina Biograd, Božava, Iž veli, Molat, Nin, Posedarje, Preko, Ražanac, Sali, Silba, Zadar i Zemunik. Okružni sud u Zadru je nadležan za područje kotarskih sudova u Benkovcu, Obrovcu, Pagu i Zadru.

Kotarski sudovi s ovakvom teritorijalnom nadležnošću počeli su djelovati 1. siječnja 1956. godine, kad je i donesen Zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima okružnih privrednih sudova na području NRH.

Zakonom iz 1962. godine Kotarski sud u Benkovcu bio je nadležan za područje općine Benkovac; Kotarski sud u Zadru za područje općina Biograd, Obrovac i Zadar; Kotarski sud u Pagu je u nadležnosti Okružnog suda u Rijeci.

Po Zakonu iz 1977. godine Okružni sud u Zadru bio je nadležan za područje općinskih sudova u Zadru, Benkovcu, Obrovcu (počeo djelovati 1. siječnja 1981.) i Biogradu n/m (počeo djelovati 1. srpnja 1979.); Općinski sud u Benkovcu nadležan je za područje općine Benkovac; Općinski sud u Biogradu n/m za područje općine Biograd; Općinski sud u Obrovcu za područje općine Obrovac; Općinski sud u Zadru za područje općine Zadar.

Okružni privredni sud u Zadru bio je nadležan za općinske sudove u Zadru, Benkovcu, Biogradu n/m i Obrovcu.

Unutarnji ustroj suda i uredsko poslovanje određeno je zakonima o sudovima i sudskim poslovnicima. Prema Zakonu o uređenju narodnih sudova od 4. rujna 1945. i dopunjenom i pročišćenom tekstu Zakona o uređenju narodnih sudova od 25. lipnja 1946. na čelu suda stoji predsjednik, suci i suci porotnici. Svi sudovi sude u vijeću. Vijeće kotarskog i okružnog suda kad sude u prvom stupnju sastoji se od jednog suca i dvojice sudaca–porotnika, a u drugom stupnju po pravilu od trojice sudaca. U sudovima postoje tajnici, administrativno i pomoćno osoblje i sudski izvršitelji.

Prema Zakonu o sudovima od 21. srpnja 1954. pored sudaca i sudaca porotnika postoje stručni suradnici i kancelarijski službenici. Nadzor nad pravilnim obavljanjem poslova suda provode organi uprave za pravosudne poslove. Zakonom o sudovima od 22. svibnja 1967. uređena je organizacija sudova i njihova unutrašnja organizacija. U Vrhovnom sudu Hrvatske održavaju se opće sjednice, a u okružnim, okružnim privrednim i općinskim sudovima održavaju se sjednice svih sudaca. Sjednice priprema, saziva i njihovim radom rukovodi predsjednik suda. U općinskim i okružnim sudovima u kojima postoji više vijeća odnosno sudaca pojedinaca, za odlučivanje u krivičnim, građanskim ili upravnim stvarima mogu se osnovati sudski odjeli u čiji sastav ulaze suci koji odlučuju u stvarima iz iste pravne oblasti. Za pravilan rad i poslovanje suda brine se sudska uprava. Suce i suce porotnike općinskih sudova bira i razrješava skupština općine, a za okružne sudove biraju skupštine općina na području koje pokriva okružni sud.

U pogledu unutarnjeg ustroja suda i uredskog poslovanja u razdoblju od 1945. do 1960. Godine, nije bilo većih odstupanja od Poslovnika iz 1929. i 1933. godine. Međutim, nadležno ministarstvo i predsjednik mogli su donijeti odluku o uvođenju, mimo obveznih upisnika za pojedine vrste predmeta, dodatne upisnike. Tako kod različitih sudova ima raznih oznaka i različitog vremena primjene.

Jedinstveni unutarnji ustroj suda i uredskog poslovanja za cijelu Hrvatsku određen je sudskim Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju u kotarskim okružnim i okružnim privrednim sudovima (Sudski poslovnik) od 12. ožujka 1960. godine.

Ovaj Pravilnik o nutarnjem poslovanju redovnih sudova prestaje vrijediti donošenjem novog pravilnika – Sudskog Pravilnika od 10. listopada 1988., koji je stupio na snagu 1. siječnja 1989. godine. Što se tiče uredskog poslovanja nema bitnih promjena u odnosu na Pravilnik iz 1960. godine.

relevantni pravni propisi O PRAVOSUĐU NDH – 1941.–1945.

Zakonska odredba o nadopuni Zakonika o sudbenom kaznenom postupku od 19.2.1944. (NN 41/1944)

Zakonska odredba o promjeni Kaznenog zakonika od 22.4.1943. Zbirka zakona i naredaba NDH. Zagreb, 1943. (13) 368.

Zakon o uređenju redovnih sudova od 18.1.1929., koji je neznatno promijenjen 20.7.1942. na osnovi Dopune Zakona o uređenju redovnih sudova. Zbornik zakona i naredaba NDH. Zagreb, 1942. (22)

Nadopuna Zakonika (193) o sudbenom Kaznenom postupku od 16.2.1929. Zbirka zakona i naredaba NDH. Zagreb, 1942. (17) 658.

Zakonska odredba od 23.8.1941. o promjeni Kaznenog zakonika od 27.1.1929. Zbirka zakona i uredaba NDH. Zagreb, 1941., 482.

Zakonska odredba od 1.8.1941. o promjeni u Kaznenom zakoniku od 27.1.1929. Zbirka zakona i uredaba NDH. Zagreb,1941., 338.

Zakonik o sudskom postupku u građanskim parnicama od 13.7.1941. neznatno izmijenjen. Zbirka zakona i uredaba NDH. Zagreb, 1941., 781.

Zakonska odredba od 12.7.1941. o promjenama u Kaznenom zakoniku od 27.1.1929. i zakonskoj odredbi od 3.5.1941. o promjenama u Kaznenom zakoniku od 27.1.1929. i Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakonika od 9.10.1931. Zbirka zakona i uredaba NDH. Zagreb, 1941., 259.

Zakonska odredba o promjenama u Kaznenom zakoniku od od 27.1.1929. i Zakonu od 9.10.1931. o izmjenama i dopunama Kaznenog zakonika od 3.5.1941. Zbirka zakona i uredaba NDH. Zagreb, 1941., 53.

Zakonska odredba o izricanju osuda, o nazivima sudova i sudaca i o upotrebi čistog hrvatskog jezika kod sudova od 18.4.1941. Zbirka zakona i uredaba NDH. Zagreb, 1941., 11.

Naredba o uvođenju novih upisnika u zemljišno–knjižnim uredima od 4.12.1941. Zbirka zakona i naredaba NDH. Zagreb,1941., 1021.

NOB 1941.–1945.

Uputstvo o organizaciji i radu sudova u Hrvatskoj, ZAVNOH 2. kolovoza 1943. i 2. prosinca 1943.

Okružnica Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije od 19. svibnja 1944.

Uputstvo ZAVNOH–a o „preuređenju“ sudova od 15. studenoga 1944.

OdlukA AVNOJ–a od 3. veljače 1945.

DFJ, FNRJ I SFRJ

Zakon o uređenju narodnih sudova (Sl. list DFJ br. 67/1945)

Pročišćeni tekst, dopune i izmjene Zakona od 1946. (Sl. list FNRJ, br. 51/1946).

O istom Zakon o dopunama i izmjenama br. 105/46, 38/48, 50/49, 29/52.

Zakon o državnoj arbitraži s dopunama i izmjenama u broju 50/49. (Sl. list FNRJ br. 107/1947)

Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja FNRJ i saveznim organima vlasti. (Sl. list FNRJ, br. 3/1953)

Zakon o sudovima, sa svojim izmjenama i popunama u brojevima 15/57, 52/57, 24/59 i 52/61. (Sl. list FNRJ br. 30/1954)

Zakon o privrednim sudovima o izmjenama i dopunama 32/55, 24/59 i 52/61. (Sl. list FNRJ br. 31/1954)

Osnovni zakon o sudovima opće nadležnosti (Sl. list SFRJ br. 7/1965)

Zakon o privrednim sudovima (Sl. list SFRJ br. 7/1965)

Zakon o sudovima udruženog rada (Sl. list SFRJ br. 24/1974)

Novi zakon o sudovima udruženog rada (Sl. list SFRj br. 38/1984)

Odluka o preuređenju sudova od 29.10.1944. (NN NRH br. 2/1945)

Uredba o stanju i teritorijalnoj nadležnost kotarskih i okružnih sudova na području NRH (NN NRH br. 113/1947)

Uredba o osnivanju kotarskih i gradskih državnih arbitraža na području NRH (NN NRH br. 12/1948)

Uredba o broju i teritorijalnoj nadležnosti okružnih i kotarskih sudova na području NRH (NN NRH br. 44/1949)

Uredba o broju i teritorijalnoj nadležnosti okružnih i kotarskih sudova na području NRH (NN NRH br. 44/1949)

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o broju i teritorijalnoj nadležnosti okružnih i kotarskih sudova na području NRH (NN NRH br. 16/1950)

Uredba o ukidanju postojećih i određivanju broja i teritorijalne nadležnosti novih okružnih sudova (NN NRH br. 40/1951)

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o broju i teritorijalnoj nadležnosti okružnih i kotarskih sudova na području NRH (NN NRH br. 41/1952)

Zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima kotarskih i okružnih sudova na području NRH (NN NRH br. 61/1950)

Odluka o osnivanju kotarskog suda u Obrovcu (NN NRH br. 59/1954)

Pravilnik o unutrašnjem poslovanju u kotarskim, okružnim i okružnim privrednim sudovima (Sudski poslovnik) (NN NRH br. 10/1960)

Zakon o mjesnoj nadležnosti i sjedištima kotarskih, okružnih i okružnih privrednih sudova u NRH (NN NRH br. 49/1962)

Zakon o sudovima sa svojim izmjenama i dopunama u brojevima 23/67, 4/69, 52/71, 14/72, 26/73 i 49/75. (NN SRH br. 21/1967)

Zakon o redovnim sudovima sa svojim izmjenama i dopunama u br. 17/87, 27/88, 32/88, 16/90, 41/90, 14/91. (NN SRH br. 5/1977)

Zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima općinskih, okružnih i okružnih privrednih sudova sa sljedećim izmjenama i dopunama u br. 50/78, 345/79, 44/79 i 3/81. (NN SRH br. 25/1977)

Zakon o sudovima udruženog rada (NN SRH br. 26/1976)

Zakon o prestanku rada sudova udruženog rada (NN SRH br. 53/1990)

BIBLIOGRAFIJA

Čulinović, Ferdo. Propisi o sudstvu Hrvatske za NOB–e, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. Zagreb, 1951.*** Dragić, Zdravko. Poslijeratna izgradnja sudstva i javnog tužilaštva na području sjeverne Dalmacije, Radovi sa Znanstvenog skupa Zadar i zadarsko područje u Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj izgradnji: zbornik 1. Zadar, 1984. *** Križnić, Nada; Kušanić, Nela; Sorkotić, Nada. Shematizam organa uprave i pravosuđa na području Državnog arhiva u Sisku. Sisak, 2002. *** Landikušić, Rafael. Priručnik o političkoj i sudbenoj podjeli NDH. Zagreb, 1942.*** Trogrlić, Ivan. Elementi normiranog zapisa pravosudnih tijela u Hrvatskoj u periodu od 1945. do 2002. godine: primjeri pravosudnih tijela na području nadležnosti Državnog arhiva u Splitu. Split, 2003. (rukopis).