Sindikati

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA SINDIKATA

Na zboru beogradskih radnika i namještenika u prosincu 1944. na inicijativu KPJ izabran je Centralni sindikalni akcioni odbor sa zadaćom stvaranja akcionih sindikalnih odbora prema gospodarskim i upravnim granama i pripreme i sazivanja Opće zemaljske sindikalne konferencije. Ona je održana u Beogradu 23. do 25. siječnja 1945. i na njoj su osnovani Jedinstveni sindikati radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ). Organizacijska struktura JSRNJ utvrđena u Privremenom statutu predviđa osnivanje organizacija po privrednim granama i društvenim djelatnostima, centralnim upravama saveza, zemaljskim i mjesnim odborima i podružnicama u poduzećima i ustanovama.

Najviše rukovodeće tijelo JS je općezemaljski sindikalni kongres koji bira Glavni odbor (GO). Mjesna sindikalna vijeća osnivaju se u mjestima gdje postoje najmanje dvije podružnice različitih saveza. U Splitu je 11. travnja 1945. održana Prva zemaljska konferencija radnika i namještenika za Hrvatsku. Nakon održanih konferencija pristupilo se formiranju mjesnih sindikalnih vijeća (MSV) većih gradova i industrijskih centara.

Prvi zemaljski sindikalni kongres za Hrvatsku održan je 26–28. svibnja 1946. godine. Kongres prihvaća Pravila Zemaljskog odbora JSRNJ za Hrvatsku. Oblasna tajništva formiraju se za oblast Dalmacije i Istre. Okružna tajništva osnovana su u Osijeku, Varaždinu, Karlovcu, Zagrebu, Sušaku i Slavonskom Brodu. Kotarsko sindikalno vijeće (KSV) može se formirati u kotarevima gdje to zahtijevaju potrebe sindikalnog rada.

Značajne promjene u organizacijskoj strukturi donosi IV. plenum GO JSJ održan 16–18. studenoga 1946. godine. Na njemu se posebno ističe važnost kulturno–prosvjetnog i tjelesnog odgoja radnika. Prvi redovni Plenum GO JS za Hrvatsku održan je 25. i 26. siječnja 1947. On ukida okružna sindikalna tajništva formirana nakon I. kongresa JS Hrvatske u okruzima koji su bili privredno jače razvijeni.

Na VI. plenumu Centralnog odbora JSJ ukidaju se savezna tajništva i umjesto njih formiraju se zemaljski odbori sindikalnih saveza.

U MSV zastupljeni su svi sektori sindikalnog rada kao i kod GO, a rad je organiziran po sljedećim komisijama: organizaciona, komisija za plaće i takmičenja, komisija za snabdijevanje i stanove, komisija za kadrove, komisija za kulturno–prosvjetni rad, komisija za fiskulturu i sport, komisija za socijalno osiguranje i odmor te komisija za zaštitu rada.

Na Prvom kongresu JSJ u Beogradu održanom 24. do 28. listopada 1948. usvojen je novi statut po kojem je kongres najviši organ SSJ–a, a cjelokupnim radom između dva kongresa rukovodi Centralni odbor SSJ. Na kongresu je donesena i odluka o promjeni imena u Savez sindikata Jugoslavije. Sindikalnim organizacijama republike između dva kongresa rukovodi Glavni odbor SS republike. U mjestu ili kotaru u kojem postoje organizacije više sindikata, može se formirati mjesno ili kotarsko sindikalno vijeće (MSV i KSV) koje rukovodi radom sindikalne organizacije između dviju skupština. Rad se odvija po odjeljenjima ili komisijama. Osniva se i financijska kontrola.

Novi Statut SSJ donesen je na Drugom kongresu SSJ održanom u Zagrebu od 6. do 8. siječnja 1951. Svi organi SS u imenu imaju naziv „vijeće“. Uz Centralno vijeće SSJ, osnivaju se zemaljska, pokrajinska, oblasna, kotarska ili mjesna vijeća saveza sindikata.

Na Trećem kongresu održanom u Sarajevu u svibnju 1955. za teritorij kotara formiraju se kotarska sindikalna vijeća, a za područje općine općinska sindikalna vijeća.

Kao i ostale društveno–političke organizacije i SSJ se rukovodio programom i idejno–političkom orijentacijom SKJ i radio na razvijanju socijalističkog samoupravljanja i ostvarenju prava i interesa radnika. Osnovni ciljevi saveza sindikata su bili utvrđeni Ustavom SFRJ od 1974. i Zakonom o udruženom radu od 1976. Godine, prema kojima je savez sindikata trebao biti jedna od glavnih pokretačkih snaga za uspostavljanje samoupravnih odnosa.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAST–131: Sindikalna podružnica kulturnih i prosvjetnih radnika Oblasnog narodnog odbora Dalmacije, Split 1945./1957.

BIBLIOGRAFIJA

Cingulin, Ljiljana. Organizacijska struktura sindikata u Hrvatskoj 1945–1955, Arhivski vjesnik 53(2010), str. 241–264. *** Radelić, Zdenko. Savez sindikata Jugoslavije i Hrvatske: (1945.–1985.): kronologija. Zagreb: Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Vijeće Saveza sindikata Hrvatske, Radničke novine, 1986. *** Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području: (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989. *** Tonković, Stipe. Sindikati u Socijalističkoj Jugoslaviji. Zagreb: Vijeće Saveza sindikata Hrvatske, Sindikalna škola Hrvatske „Josip Cazi“, 1984.