Savez boraca NOR–a Hrvatske (SBNOR) / Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Hrvatske (SBNORH/SUBNORH)

SUBNOR je društveno–politička organizacija sudionika narodnooslobodilačkog rata koja djeluje kao jedinstvena organizacija svih članova i njihovih udruženja na području SFRJ. Savezi udruženja boraca pojedinih republika i autonomnih pokrajina SFRJ samostalne su organizacije u jedinstvenom SUBNORJ.

SUBNORJ je nastao 1961. spajanjem triju organizacija: Saveza boraca narodnooslobodilačkog rata (osnovan 1947.), Saveza ratnih vojnih invalida (osnovan 1945.) i Udruženja rezervnih oficira i podoficira (osnovano 1952.). Te tri organizacije osnovane su s ciljem učvršćenja i daljeg razvijanja tekovina narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije. Udruženje rezervnih oficira i podoficira se u prosincu 1969. izdvojilo iz ovog Saveza u samostalnu organizaciju Savez rezervnih vojnih starješina Jugoslavije.

Član SUBNOR–a mogao je biti svaki državljanin SFRJ koji je sudjelovao u NOR–u; koji je vojni invalid; koji je u zemlji ili inozemstvu pomagao narodnooslobodilački pokret; koji je zbog sudjelovanja ili pomaganja narodnooslobodilačkog pokreta bio u zatvoru, logoru, internaciji, deportaciji ili na prisilnom radu; koji se u zatvoru, logoru, internaciji, deportaciji ili na prisilnom radu aktivno uključio u rad za narodnooslobodilački pokret i zalagao za ostvarenje njegovih ciljeva; koji se u oružanim jedinicama izvan domovine borio protiv fašizma; koji je mirnodopski vojni invalid; koji je član obitelji poginulog borca odnosno umrlog ratnog vojnog invalida i umrlog vojnog invalida, ako koristi prava obiteljskog invalida.

SUBNOR kao i ostale društveno–političke organizacije bio je svojevrsna transmisija SKH, pa se u svom radu rukovodio Programom SKJ/SKH. Kao samostalna organizacija i kao dio organiziranih socijalističkih snaga borio se za očuvanje i razvijanje tekovina i ostvarivanje ciljeva socijalističke revolucije; obranu slobode, nezavisnosti i samostalnog socijalističkog samoupravnog razvoja; nezavisnu i nesvrstanu politiku socijalističke Jugoslavije. SUBNOR se zalaže i za socijalnu i ekonomsku sigurnost boraca, vojnih invalida i obitelji palih boraca. SUBNOR razvija suradnju s nacionalnim i međunarodnim organizacijama boraca.

Kao društveno–politička organizacija SUBNOR je sastavni dio društveno–političkog sustava, samoupravne demokracije. Ima svoje delegate u društveno–političkim vijećima skupština društveno–političkih zajednica i delegacije u konferencijama Socijalističkog saveza. U SUBNOR–u cjelokupno članstvo predstavlja delegatsku osnovu za delegiranje delegacija i delegata, a delegaciju čini odbor. Između sjednica odbora funkciju delegacije obavlja predsjedništvo.

Osnovni oblik organiziranja u SUBNOR–u je udruženje. Ono se organizira na teritorijalnom principu od republičke razine preko kotarskih i općinskih odbora do razine mjesne zajednice.

Statut SUBNOR–a Jugoslavije, donesen na IV. kongresu 1. srpnja 1961. godine, u čl. 11 opisuje zadatke članova SUBNOR–a. Oni čuvaju lik borca narodnooslobodilačkog rata,

surađuju s društvenim organizacijama i organima narodne vlasti u čuvanju slobode i nezavisnosti domovine i u razvijanju patriotizma na principima oslobodilačke borbe i na iskustvu revolucije, brinu se o rješavanju materijalnih, zdravstvenh i drugih pitanja svojih članova, obitelji palih boraca i žrtava fašističkog terora, aktivno sudjeluju u rješavanju njihovih problema, surađuju s organima komune, pomažu društvenim organima u komuni u odgoju i školovanju djece palih i umrlih boraca narodnooslobodilačkog rata i djece svojih članova kojima je takva pomoć potrebna, surađuju s odgovarajućim organima i društvenim organizacijama u komuni na uređivanju grobova palih boraca, bdiju nad njihovim održavanjem i na taj način trajno čuvaju uspomenu na pale drugove, pokreću akcije i vode brigu o obilježavanju povijesnih događaja i sudjeluju u održavanju povijesnih spomenika. Udruženja ostvaruju svesrdnu suradnju sa svim društveno–političkim i drugim organizacijama i organima u komuni.

U čl. 12 dodaju se i posebni zadaci Udruženja ratnih vojnih invalida koje treba pomagati sva nastojanja tijela komune na prekvalifikaciji i zapošljavanju ratnih vojnih invalida te surađuju u razvoju društvenih i sportskih aktivnosti ratnih vojnih invalida. Konačno, u čl. 13 naglašavaju se specifični zadaci Udruženja rezervnih oficira i podoficira da izučavaju iskustva NOR–a, pomažu u pripremama za obranu zemlje i pružaju pomoć u ostvarenju prava rezervnih oficira i podoficira. Godine 1992. mijenja u Savez antifašističkih boraca (SAB) Hrvatske.

DOPUNSKI IZVORI

HR–HDA–1241: Republički odbor SUBNOR–Hrvatske 1947.–1992.

HR–HAD–1885: Oblasni odbor SUBNOR–a Split 1947./1950.

HR–HDA–628: Republički odbor saveza ratnih vojnih invalida NRH 1945.–1962.

HR–HDA–1880: Oblasni odbor saveza ratnih vojnih invalida NRH – Dalmacija 1947.–1950.

HR–HDA–1240: Udruženje rezervnih oficira i podoficira Jugoslavije. Glavni odbor za

NRH 1952.–1963.

BIBLIOGRAFIJA

Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (SUBNOR), u: Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 7. Zagreb, 1981.: str. 333. *** Jukić, Marijana. Prilog poznavanju ustanova: Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Hrvatske (1947–1992), Arhivski vjesnik 49 (2006), str. 123–138. *** Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području: (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989.