Popis fragmenata NOO–a

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Nakon kapitulacije jugoslavenske vojske 10. travnja 1941., CK KPJ osniva 17. travnja 1941. Vojni komitet. Na dan napada Njemačke na SSSR (22. lipnja 1941.), CK KPJ izdaje proglas narodima Jugoslavije s pozivom na oružani otpor. U Hrvatskoj je osnovan prvi odred kraj Siska 22. lipnja 1941. Tijekom srpnja 1941. počele su prve oružane borbe u gotovo svim krajevima Jugoslavije osim u Makedoniji, gdje je sekretar PK Šatorov pokušao PK Makedonije priključiti bugarskoj Radničkoj partiji. Tijekom ljeta i jeseni 1941. stvaraju se jezgre slobodnih teritorija, na njima se organiziraju prvi NOO–i, stvara se jedinstveni narodnooslobodilački front (JNOF), masovne antifašističke organizacije omladine (USAOJ) i žena (AFŽ), koje zajedno s NOO–ima znatno pridonose mobilizaciji snaga za front i opskrbi boraca te organizaciji pozadine. Osnovni zadatak JNOF–a bio je stvaranje materijalne osnove za NOB. Ubrzo se na oslobođenom području JNOF pretvara u tijela nove vlasti – narodnooslobodilačke odbore koji su se različito nazivali (odbori narodnog oslobođenja, narodnorevolucionarna vijeća, narodnooslobodilački komiteti ili odbori i sl.).

Na savjetovanju u Stolicama 26. rujna 1941. donose se prvi propisi o NOO–ima, utvrđuje se jedinstveni naziv NOO i način izbora te njihovi zadaci. Stvaraju se mjesni (seoski) i općinski NOO–i, a kasnije i kotarski, okružni, oblasni (pokrajinski) odbori, sve do zemaljskih antifašističkih vijeća i AVNOJ–a. Nakon prvih iskustava organa nove vlasti pokazala se potreba za izdavanjem općih uputstava. Poslije vojnog savjetovanja u Stolicama E. Kardelj piše u Borbi od 19. listopada 1941. prvi programatski članak o NOO–ima pod naslovom „NOO–i moraju postati istinski privremeni nosioci narodne vlasti“. U članku se ističu osnovni zadaci tih organa: učvršćenje veza fronta i pozadine i osiguranje materijalnih potreba boraca; osiguranje rada u pozadini pomoću narodnih straža; osiguranje snabdijevanja i ishrane stanovništva, a naročito siromašnih slojeva i nezbrinutih obitelji boraca; organizacija privrednog života, trgovine i saobraćaja u pozadini. CK KPH izdaje 6. prosinca 1941. okružnicu br. 4 u kojoj se detaljno razrađuju konkretni oblici organizacije NOO–a i njihovi zadaci, a posebna se pažnja pridaje organizaciji ilegalnih NOO–a.

Prve jedinstvene propise o narodnooslobodilačkim odborima donio je Vrhovni štab NOV–a i POJ–a u veljači 1942. u Foči, pa se po mjestu izdanja nazivaju „Fočanski propisi“.Ti se propisi sastoje od dva uputstva: prvoga „Zadaci i ustrojstvo NOO–a“, i drugog „Objašnjenja i uputstva za rad NOO–a u oslobođenim krajevima“. Fočanski propisi detaljnije normiraju organizaciju, nadležnost i djelovanje NOO–a kao organa vlasti. Svi seoski NOO–i biraju se na seoskom zboru koji se sastoji od svih seljaka, muških i ženskih. Općinski NOO–i biraju se na skupštinama delegata svih sela, a delegati općina biraju kotarski NOO. Niži NOO–i stoje pod nadzorom viših, koji im mogu davati i uputstva za rad. Drugo uputstvo sadrži propise o narodnooslobodilačkim fondovima u koje se prikupljaju darovi koje narod daje za NOV. Fočanski propisi predstavljali su pravni i politički temelj daljnje organizacije narodne vlasti u ratnom i poslijeratnom razdoblju.

U rujnu 1942. Vrhovni štab izdaje dvije važne naredbe poznate kao „Krajiški propisi“: Naredbu o izborima NOO–a i Naredbu o obrazovanju pozadinskih vojnih vlasti. Te su naredbe zajedno s člankom V. Masleše „O narodnooslobodilačkim odborima“ tiskane u posebnoj knjižici pod naslovom „Organizacija narodne vlasti“. U tim naredbama se razrađuju načela postavljena u Fočanskim propisima i utvrđuju NOO–i kao stalni organi nove vlasti. Osim izbornog postupka koji je detaljnije normiran, drugi propisi preuzeti su iz Fočanskih propisa. Druga naredba govori o organizaciji i dužnostima pozadinskih vojnih vlasti (komandi područja, komandi mjesta, partizanskih straža).

Inicijativni odbor ZAVNOH–a donosi 27. ožujka 1943. Poslovnik o radu NOO–a kojim se na temelju Krajiških propisa, opširnije i podrobnije regulira unutrašnja organizacija i podjela rada NOO–a. U tom Poslovniku po prvi put se pojavljuju odsjeci kao organizacijske jedinice za pojedine grane uprave u nižim NOO–ima (do kotarskog), odnosno odjeli i komisije.

Na Drugom zasjedanju AVNOJ–a u organizacijskom pogledu dovršava se proces povezivanja NOO–a u jedinstveni sustav vlasti. Tada su položeni i organizacijski temelji izvršnom aparatu u NOO–ima. U posljednjoj etapi razvitka NOO–a vrlo su aktivna pojedina tijela uprave ZAVNOH–a. Tako, primjerice, Odjel za upravu i sudstvo ZAVNOH–a u ožujku 1944. izdaje „Uputstvo za organizaciju i rad NOO–a kao organa državne vlasti“. Ovo uputstvo razlikuje plenum (skupštinu) i izvršni odbor NOO–a koji ima svoje odjele za pojedine grane uprave. U njemu se opširno normira cjelokupan rad NOO–a i njihovih upravnih organa. Tijekom 1944. počinju se stvarati oblasni (pokrajinski) NOO–i. Unatoč tome, osnova cjelokupnoga sustava NOO–a ostaju okružni NOO–i, kod kojih se najprije počinju stvarati tijela uprave.

Unutar svih kotarskih, okružnih i oblasnih NOO–a, tijekom 1944. godine osnivaju se izvršni odbori, čiji članovi stoje na čelu pojedinih odjela, zaduženi za pojedine grane uprave, a nazivaju se pročelnici. Time se u sustavu lokalnih tijela uprave definitivno institucionaliziraju izvršna i upravna tijela, koja će se održati i u kasnijim zakonskim propisima. Nakon završetka rata, pojedina zemaljska vijeća donijela su Zakon o promjeni naziva NOO–a u narodne odbore, tijekom lipnja i srpnja 1945. ukinuti su svi općinski NOO–i, a upravno–administrativnu vlast obnašaju kotarski i mjesni narodni odbori. Zakonom o promjeni naziva NOO–a nije samo izmijenjen naziv, nego je dijelom promijenjen i njihov značaj. NOO–i od tijela uprave u ratnim okolnostima, u kojima su prevladavale političke odluke, postaju tijela građanske vlasti u tadašnjem političkom sustavu.

Od ljeta 1943. osganizirani su ilegalni NOO–i na zadarskom području. U okružni NOO Zadar spadali su kotarski NOO–i Biograd (s općinama Biograd, Nin i Zemunik), Benkovac (s općinama Benkovac, Novigad, Obrovac, Smilčić i Stankovci) i Preko (s općinama Božava, Preko, Sali, Silba, Iž Veli).

POPIS GRADIVA

Budući da je sačuvano vrlo malo gradiva NOO–a, ovdje donosimo sumarni prikaz sačuvanih fragmenata gradiva pojedinih NOO–a. Fragmenti gradiva pojedinih narodnooslobodilačkih mjesnih odbora nalaze se i u arhivskim fondovima mjesnih i općinskih narodnih odbora.

1. HR–DAZD–488: Kotarski narodnooslobodilački odbori 1942.–1945. Fragmenti 1942./1944.: svež. 2; 0,05. SI: Benkovac 1943./1944.; Biograd 1943./1944.; Knin 1944.; Preko 1942./1944.; Promina–Miljevci 1944., 1 kom.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAST–390: Kotarski narodnooslobodilački odbor Benkovac 1943./1945.

HR–DAST–391: Kotarski narodnooslobodilački odbor Biograd 1943./1945.

HR–DAST–397: Kotarski narodnooslobodilački odbor Preko 1943./1945.

HR–DAZD–489: Općinski narodnooslobodilački odbori 1942.–1945. Fragmenti 1942./1945.: svež. 1; 0,05. SI: 1. Benkovac 1944./1945.; 2. Biograd 1942./1944.; 3. Novigrad 1943./1944.; 4. Obrovac 1944.; 5. Pašman 1943.; 6. Preko 1943.; 7. Smilčić 1943./1944.

HR–DAZD–131: Mjesni narodnooslobodilački odbor Dragove – Dragove (1942.–1945.); 1943./1945.: svež. 1; 0,1.

HR–DAZD–132: Mjesni narodnooslobodilački odbor Filip Jakov – Filip Jakov (1943.– 1945.); 1943./1945.: svež. 1; 0,1.

HR–DAZD–133: Mjesni narodnooslobodilački odbor Pag – Pag (1943.–1945.); 1943./1945.: svež. 1; 0,5.

HR–DAZD–134: Mjesni narodnooslobodilački odbor Zaglav – Zaglav (1942.–1945.); 1943./1945.: svež. 1; 0,1.

HR–DAZD–490: Mjesni narodnooslobodilački odbori 1942.–1945. Fragmenti 1943./1944.: svež. 1; 0,05. SI: 1. Dobropoljci 1943./1944.; 2. Lišane–Tinj 1943./1944.; 3. Neviđane 1943.; 4. Vučjak 1944., 5. Zaglav 1944.

HR–DAZD–170: MNO Božava 1944/1945.

HR–DAZD–174: MNO Diklo 1944/1945.

HR–DAZD–178: MNO Dragove 1943/1952.

HR–DAZD–179: MNO Filip Jakov 1943/1952.

HR–DAZD–181: MNO Iž Mali 1944/1952.

HR–DAZD–194: MNO Pašman 1944/1952.

HR–DAZD–200: MNO Sali 1943/1952.

HR–DAZD–202: MNO Silba 1944/1951.

HR–DAZD–506: MNO Vinjerac 1943/1952.

HR–DAZD–210: MNO Vrgada 1955/1945.

HR–DAZD–485: MNO Vrsi 1944/1945.

HR–DAZD–211: MNO Zaglav 1943/1952.

HR–DAZD–212: MNO Zapuntel 1944/1952.

BIBLIOGRAFIJA

Ljuba, Faust i Škarica, Petar. Razvitak narodne vlasti u Sjevernoj Dalmaciji 1941.–1945., Zbornik dokumenata Instituta za historiju radničkog pokreta Dalmacije. Split, str. 157–182. *** Maštrović–Nino, Ante. O razvoju revolucionarnog radničkog pokreta i NOB u gradu i okrugu Zadar. Zadar: geografija, saobraćaj, povijest, kultura: Zbornik. Zagreb: Matica hrvatska, 1964.: str. 323–369. *** Rastić, Marijan. Pregled sistema narodne vlasti u Hrvatskoj 1941–1943, Putovi revolucije, br.1–2 (1963): str. 105–173. *** Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989. *** Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata: zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 21. studenog 2007. u Zadru. Zagreb: HAZU; Zadar: Sveučilište, 2009.