Nezavisna Država Hrvatska (1941.–1945.)

Nezavisnu Državu Hrvatsku proglasio je 10. travnja 1941. godine Slavko Kvaternik pod zaštitom njemačke vojske koja je nadirala u Hrvatsku, a u smislu instrukcija koje su izdali Hitler i Mussolini o podjeli Jugoslavije. Odlukom okupatora (Bečki sporazum Ribbentrop–Ciano od 21. travnja 1941.), NDH je teritorijalno obuhvatila Hrvatsku, Slavoniju, Bosnu i Hercegovinu te dio Dalmacije koji Talijani nisu anketirali Rimskim ugovorima 1941. godine. Tek stvorenoj NDH Madžari su oduzeli Međimurje, a Talijani osim dijela Dalmacije i dio Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, sve jadranske otoke osim Paga, Brača i Hvara. Poglavnik Ante Pavelić dolazi u Hrvatsku s malobrojnom grupom ustaških „povratnika“ pet dana nakon proglašenja NDH.

U upravnom pogledu NDH je podijeljena na 22 velike župe i jedan glavni grad, 141 kotar, 31 gradsku općinu (gradska poglavarstva) i 1006 općina. Na području nadležnosti Državnog arhiva u Zadru bile su Velike župe Bribir i Knin Sidraga te kotarevi (kotarske ispostave) Drniš i Knin. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. u sastav NDH ulaze i kotarske ispostave Benkovac, Biograd, Novalja i Pag.

POPIS GRADIVA

Gradivo s područja NDH sačuvano je fragmentarno. Ovdje donosimo popis fragmenata iz dvije župe (Cetina i Knin).

HR–DAZD–487: Kotarske oblasti NDH Benkovac, Biograd, Pag (1941.–1944.) Fragmenti 1941./1944., svež. 3; 0,1. SI: 1. Benkovac 1941.–1944.; 2. Biograd n/m 1944.; 3. Novalja 1945.; 4. Pag 1944./1945.