Narodna fronta /Socijalistički savez radnog naroda (NF/JNOF/SSRNH)

Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije bio je najmasovnija društveno–politička organizacija u kojoj su se građani organizirali na klasnim socijalističkim osnovama i u kojoj su politički djelovali. Imao je cilj povezivati sve slojeve društva u jedinstvenu frontu organiziranih socijalističkih snaga koje prema ustavu iz 1974. godine čine Savez komunista Jugoslavije, Savez sindikata Jugoslavije, Savez socijalističke omladine Jugoslavije, Savez udruženja boraca NOR–a Jugoslavije te druge društvene organizacije i udruženja građana.

SSRNJ je nastao iz Narodne fronte (NF) koju je KPJ stvarala još u razdoblju prije Drugog svjetskog rata. Tako je već 1934. KPJ smatrala NF jedinstvenom frontom u kojoj će imati ključnu ulogu, ne odbacujući pritom savez s oporbenim građanskim strankama. U siječnju 1937. KPJ se posebnim Proglasom obratila vodstvu svih demokratskih stranaka i organizacija „da se otpočnu pregovori za stvaranje pučke fronte za borbu protiv fašizma i rata, za slobodu i demokraciju“. U tom duhu je na savjetovanju u Stolicama 26. rujna 1941. istaknuta potreba da se antifašistički pokret postupno pretvori u Jedinstvenu narodnooslobodilačku frontu (JNOF). Organiziranje antifašističkih snaga provodi se stvaranjem lokalnih i zemaljskih organizacija NOF–a. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori osnovani su najprije središnji, a nakon toga lokalni organi NOF–a. Tako je 1944. i 1945. NF organizirana u svim tadašnjim jugoslavenskim zemljama i pokrajinama. Na sastanku u Topuskom 18. svibnja 1944. održana je Zemaljska konferencija JNOF–a Hrvatske i formiran Izvršni odbor JNOF–a. Uz predstavnike KPH u Odbor su ušli članovi dijela HSS–a koji su pristupili antifašističkom pokretu, članovi Srpskog kluba vijećnika ZAVNOH–a, AFŽ–a, USAOH–a, ugledni pojedinci i predstavnici drugih organizacija.

Prvi konges NF Jugoslavije održan je nakon rata od 5. do 7. kolovoza 1945. u Beogradu. Na njemu je usvojen i Statut NFJ. Nakon toga održani su zemaljski kongresi u republikama. Prvi kongres Narodne fronte Hrvatske održan je od 13. do 15. listopada 1946. i na njemu je usvojen Statut i izabran Zemaljski odbor koji se nakon Drugog kongresa 1949. naziva Glavni odbor. Na četvrtom kongresu NFJ u Beogradu od 22. do 25. veljače 1953. Narodna fronta mijenja ime u Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije te se usvaja Statut i Deklaracija. Na Petom kongresu (Beograd, 18. do 22. travnja 1960.) istaknuto je jačanje materijalne osnove društva, značaj radničkog i društvenog samoupravljanja te zadaci u izgradnji komunalnog sustava. Šesti kongres SSRNJ, koji je održan u Beogradu od 7. do 10. lipnja 1966. donio je novi Statut koji je 1971. usklađen s ustavnim promjenama. U travnju 1975. usvojen je novi Statut i doneseni su Programski ciljevi SSRNJ.

U proljeće 1990. u procesu raspada socijalističkoga sustava, iz SSRNH nastala je Socijalistička stranka Hrvatske, od 1994. pod nazivom Akcija socijaldemokrata Hrvatske.

U Drugom svjetskom ratu Narodna fronta okuplja pristalice raznih političkih opcija, istaknute javne osobe i općenito široke slojeve stanovništva u jedinstven antifašistički pokret. Valja istaknuti da je NF bila pod snažnim utjecajem KPH koja je tako sebi osiguravala vodeću ulogu u ratnom razdoblju. Zadaća NF–a bila je materijalno opskrbljivati partizanske postrojbe i mobilizirati stanovništvo u partizane, širiti propagandu za NOB i pripremati poslijeratnu obnovu i izgadnju zemlje. Nakon rata NF organizira radne akcije, radi na zbrinjavanju žrtava rata te sudjeluje u različitim humanitarnim, prosvjetnim i kulturnim akcijama. U kasnijem razdoblju SSRN je zamišljen kao najmasovnija društveno–politička organizacija i kao najšira osnova za društveno i političko djelovanje građana u društvenom i političkom životu. U stvarnosti SSRN bio je transmisija SKH i svojevrsni nadomjestak za višestranačko društvo. SSRN je zamišljen kao politički organiziran narod uz vodeću idejno–političku ulogu SKJ, te davao privid kako građani na neposredan način izražavaju, pokreću i usklađuju svoje interese, a mišljenjima i prijedlozima utječu na odluke samoupravnih organa i delegatskih skupština. U tom je smislu SSRN bio politička osnova tog sistema i zamišljen kao izraz političkog samoupravljanja radnih ljudi. U SSRNH građani su mogli raspravljati o društvenim pitanjima i pokretati političke inicijative, usklađivati mišljenja, utvrđivati političke stavove za njihovo rješavanje, usmjeravati društveni razvoj, ostvarivati svoja prava i interese, unapređivati socijalističke odnose te davati prijedloge i smjernice svojim delegatima u društveno–političkim zajednicama.

Organizacijski je SSRNJ bio jedinstvena organizacija na teritoriju SFRJ, s organizacijama u republikama i pokrajinama, općinama i mjesnim zajednicama. Nju čine delegacije republičkih i pokrajinskih organizacija SSRN–a, društveno–političkih organizacija i delegati društvenih organizacija i udruženja građana u federaciji. Savezna konferencija sastaje se po potrebi, a najmanje jednom godišnje, razmatra svoj rad, utvrđuje aktivnosti i pravce političke akcije. Savezna konferencija saziva Kongres, uz prethodno postignt dogovor svih delegacija.

Najviši organ NFH od 1946. bio je Zemaljski, a od 1949. Republički kongres. Između dva kongresa upravljao je Zemaljski odbor, koji se od 1949. naziva Glavni odbor. Zemaljski odbor bira Predsjedništvo i Tajništvo. Od 1949. Glavni odbor iz svojih redova bira Izvršni odbor i Tajništvo. Na nižim razinama djeluju oblasni, okružni, kotarski i gradski odbori te osnovne organizacije. Od 1953. i dalje najviši organ SSRNH ostaje Kongres, a između dva kongresa organizacijom upravlja Glavni odbor koji iz svojih redova bira Izvršni odbor i Sekretarijat. Unutar Sekretarijata osnivaju se komisije, grupe i odbori. Na nižim razinama od 1952. do 1962. djeluju kotarski i općinski odbori, a nakon 1962. konferencije. Nakon 1967. Kongres, kao najviši organ, bira Republičku konferenciju. Tijela Republičke konferencije bila su Predsjedništvo i Izvršni odbor odnosno od 1971. Tajništvo. Na nižim razinama djeluju konferencije SSRNH zajednica općina, gradskih zajednica općina, općinske konferencije, mjesne konferencije te podružnice.

Organizacijska struktura SSRN–a pratila je strukturu javne uprave i zajedno s organizacijskim strukturama SK praktički imala glavnu ulogu u političkom, gospodarskom, društvenom i kulturnom životu od najviše razine Sabora do najnižih upravnih razina kao što su bili kotarevi odnosno skupštine općina i općine.

DOPUNSKI IZVORI

HR–HDA–1228: Republička konferencija Socijalističkog saveza radnoga naroda Hrvatske (Jedinstvena narodnooslobodilačka fronta, Narodna fronta) 1944.–1990.

HR–HDA–1229: Oblasni odbor Narodne fronte Dalmacije 1943./1952.

HR–HDA–1864: Okružni odbor Narodne fronte za Srednju Dalmaciju 1944./1945.

BIBLIOGRAFIJA

Jelić, Ivan. Osnovni problemi stvaranja Narodne fronte u Jugoslaviji do 1941. godine, Putovi revolucije, 4(1966) 7/8: str. 71–102. *** Sobolevski, Mihael. Prilog pitanju organizacionog razvitka JNOF Hrvatske 1944.–1945., Putovi revolucije V( 1967.), br. 9: str. 94–110. ***Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije, u: Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 7. Zagreb, 1981.: str. 545–547. *** Spehnjak, Katarina. Javnost i propaganda: Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske: 1945.–1952. Zagreb: Hrvatski institut za povijest: Dom i svijet, 2002. *** Spehnjak, Katarina. Organiziranost i oblici djelovanja Narodnog fronta Hrvatske 1945.–1953. *** Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području: (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989. *** Žarić, Slobodan. Jedinstvena narodnooslobodilačka fornta Hrvatske u 1945. godini. Zagreb: Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, 1986. *** Živković, Dušan. Narodni front Jugoslavije 1935.–1945. Beograd: Institut za suvremenu istoriju, 1978.***Car, Dragutin. Jedinstveni narodnoolobodilački front (JNOF) u okrugu Zadar, Biogradski zbornik I, Zadar 1990.