G. 2. Razdoblje socijalizma

0

[0501] Obrtnički zbor Biograd n/m (1945. – 1947.)

Signatura: HR–DAZD–501

Klasifikacija: G.2.1.1.

Naziv fonda: Obrtnički zbor Biograd n/m

Vrijeme nastanka gradiva: 1945.–1947.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 5 knj., 1 kut.; 0,5 d/m

Stvaratelj: Obrtnički zbor u Biogradu n/m

0

[0267] Kotarska zanatska komora Zadar (1945. – 1962.)

Signatura: HR–DAZD–267

Klasifikacija: G.2.1.1.

Naziv fonda: Kotarska zanatska komora Zadar

Vrijeme nastanka gradiva: 1945.–1962.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 55 knj., 23 kut.; 20,0 d/m

Stvaratelj: Obrtni zbor Zadar / Kotarsko–gradska zanatska komora za kotareve Zadar i Benkovac te grad Zadar / Zanatske komora za kotar i grad Zadar / Zanatsko–komunalne komore kotara Zadar

0

[0268] Trgovinska komora Zadar (1956. – 1962.)

Signatura: HR–DAZD–268

Klasifikacija: G.2.1.1.

Naziv fonda: Trgovinska komora Zadar

Vrijeme nastanka gradiva 1956.–1967.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 18 knj., 37 kut.; 4,00 d/m

Stvaratelj: Trgovinska komora Zadar, 1954.–1962.

0

[0269] Ugostiteljska komora Zadar (1955. – 1962.)

Signatura: HR–DAZD–269

Klasifikacija: G.2.1.1.

Naziv fonda: Ugostiteljska komora Zadar

Vrijeme nastanka gradiva: 1954.–1962.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 18 knj., 28 svež.; 2,5 d/m

Stvaratelj: Ugostiteljska komora kotara Zadar

0

Zadrugarstvo na Zadarskom području nakon Drugog svjetskog rata

Odmah nakon II. svjetskog rada gotovo u svakom selu osnovala se neka zadruga. U prvo vrijeme najraširenije su bile nabavno–prodajne zadruge. Uz njih su postojale i specijalizirane zadruge, ribarske, brodograditeljske, obrtne zadruge u koje su bili uključeni stručni radnici, vježbenici, kvalificirani i visokokvalificirani radnici; seljačke radne zadruge (SRZ) za obradu zemlje, organizaciju brigadnog rada i normativnog sustava s uključivanjem vlasnika posjeda i članova njihovih obitelji; opće poljoprivredne zadruge i slično. Kasnije su nabavno–prodajne zadruge (NPZ) preimenovane u opće poljoprivredne zadruge (OPZ) koje su bile zamišljene kao svestrane privredne organizacije sela, a osim trgovine razvijale razne pogone za preradu, usluge i proizvodnju. Po uzoru na sovjetski model kolektivizacije i u socijalističkom privrednom sustavu FNRJ nakon Drugog svjetskog rata uvodi se kolektivni zadružni organizacijski oblik seljačkih radnih zadruga.