[0587] Javni bilježnik Silvio Benvenuti, Zadar (1938. – 1943.)

Signatura: HR–DAZD–587

Klasifikacija: B.3.8. – B.4.8.1.

Naziv fonda: Javni bilježnik Silvio Benvenuti

Vrijeme nastanka gradiva: 1938.–1943.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 5 knj., 4 kut.; 0,50 d/m

Stvaratelj: Javni bilježnik Silvio Benvenuti

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Vidi HR–DAZD–478: Javni bilježnik Dušan Jurković 1912.–1942., str. 83

Rad javnih bilježnika na području Zadra za vrijeme talijanske uprave 1918.–1943. reguliran je Zakonom i Pravilnikom o bilježništvu i bilježničkim arhivima br. 89 od 16. veljače 1913. godine. Po općim odredbama tog Zakona bilježnici su javni službenici koji sastavljaju isprave o radnjama pojedinaca, kao i isprave o posljednjoj volji te ih temeljem svojih javnih ovlasti čuvaju u depozitu i izdaju prijepise, potvrde i izvatke. Osim toga, oni podnose zahtjeve u vanparničnim postupcima, pod zakletvom primaju dokumente o očevidnosti u građanskim ili trgovačkim predmetima, kao i izjave o prihvaćanju nasljedstva te zastupaju maloljetnike u trgovini. Bilježnici su imali pravo nastupati kao zastupnici sudskih vlasti kod stavljanja i uklanjanja pečata u slučajevima predviđenim građanskim i trgovačkim zakonima, pri sastavljanju imovnika u građanskim i trgovačkim predmetima u slučaju da sudac ne želi u interesu stranke delegirati kancelista te pri dražbama i sudskim diobama i u svim za tu svrhu potrebnim radnjama.

Javni bilježnici su bili nadležni izdavati potvrde o životu umirovljenika i ostalih osoba koje su primale novčane doznake od države. Ured bilježnika bio je nespojiv s bilo kojom plaćenom državnom službom, službom u pokrajinskoj ili općinskoj upravi koja je prelazila 5000 stanovnika, nadalje sa zanimanjem odvjetnika, povjerenika, direktora banke, trgovca, posrednika, burzovnog posrednika, službenika lutrije, poreznika ili ministra u Vladi. Od ove odredbe izuzeti su književnici, znanstvenici, pripadnici akademija, biblioteka, muzeja i ostalih znanstvenih, književnih ili umjetničkih instituta, službenici ureda u dobrotvornim ustanovama, uredima vezanima uz javnu nastavu, uredima podekonoma upražnjenih odbora. (čl. 2).

U svakom kotaru (distretto) gdje postoji sjedište građanskog i kaznenog suda, trebalo je biti sjedište Zbora bilježnika i Bilježničkog vijeća. Za kotar koji ima manje od 15 bilježnika predviđeno je da kraljevskim dekretom bude ujedinjen sa susjednim kotarom kojem je nadležan isti prizivni sud.

Kraljevskim je dekretom izdanim sedam mjeseci nakon izdavanja Zakona određen broj i sjedište bilježnika za svaki kotar. Pri tome se vodilo računa o broju stanovnika, količini poslova, teritoriju i komunikacijskim sredstvima. Predviđeno je jedno bilježničko mjesto na najmanje 8000 stanovnika. Zakon je predviđao da se broj i sjedišta bilježnika moraju pregledavati i po potrebi modificirati svakih deset godina ili djelomično u kraćem vremenu ako se pokaže hitna potreba.

U Bilježničkom vijeću bilježnik je dobivao pečat, knjige koje je bio obvezan voditi i u odgovarajući registar u tajništvu Vijeća stavljao potpis i pečat.

Osim tih dokumenata dužan je čuvati i dokumente koji su mu predani u depozit po zakonskim odredbama ili na zahtjev stranaka.

Javne oporuke sastavljene prije smrti oporučitelja, tajne oporuke i svojeručno pisane oporuke deponirane kod bilježnika prije njihovog javnog predstavljanja, trebale su se čuvati u odvojenim fasciklima. Javne oporuke nakon smrti oporučitelja i na zahtjev bilo koje zainteresirane strane, a ostalih nakon javnog predstavljanja, trebalo je premjestiti iz posebnog svežnja i repertorija za dokumente o posljednjoj volji, među ostale bilježničke dokumente.

Osim registara koje propisuju drugi zakoni, bilježnik je trebao prema odredbama Zakona od 16. veljače 1913. voditi dva repertorija, jedan za dokumente sačinjene među živima i drugi repertorij za dokumente o posljednjoj volji.

O Silviju Benvenutiju nemamo podatke, osim da je djelovao u Zadru u razdoblju od 1938. do 1943. godine.

POVIJEST FONDA

Gradivo ovog fonda preuzeto je sa spisima Kotarskih sudova Biograd, Preko i Zadar u nesređenom stanju i bez popisa 13. srpnja 1977. godine (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 141/1977).

SADRŽAJ

Najveći dio fonda odnosi se na različite izjave stranaka, kupoprodaje, darivanja, diobe, posudbe novca, oporuke i drugo.

POPIS GRADIVA

Upisnici i kazala

1. Repertorij spisa među živima (Repertorio per gli atti tra vivi) 1938.–1943., knj. 1–3

2. Indeks za repertorij spisa živućih (Indice alfabetico al repertorio atti tra vivi) 1948.– 1943., knj. 1

3. Repertorij spisa posljednje volje (Repertorio per gli atti di ultima volonta) 1938.–1943., knj. 1

Spisi, 1939.–1942. (uvezani) knj. 4

JEZIK/PISMO

Talijanski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

BIBLIOGRAFIJA

Vidi HR–DAZD–478: Javni bilježnik Dušan Jurković 1912.–1942.

Legge 16. febbraio 1913. sull’ordinamento del notariato e degli archivi notarili, Gazzetta ufficiale, br. 55, 7. ožujka 1913.