[0572] Skupština općine Benkovac (1962. – 1990.)

Signatura: HR–DAZD–572

Klasifikacija: A.5.4.

Naziv fonda: Skupština općine Benkovac

Vrijeme nastanka gradiva: 1962.–1990.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 293 knj., 870 svež.; 94,0 d/m

Stvaratelj: Skupština općine Benkovac

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Donošenjem Ustavnog zakona o provođenju Ustava Hrvatske od 9. travnja 1963. prestali su vrijediti zakoni o narodnim odborima kotara: Zakon o narodnim odborima općina, Zakon o provođenju novog uređenja općina i kotara, Zakon o organizaciji uprave u narodnim odborima.

Savezni i republički Ustav iz 1963. dovršavaju proces stvaranja komunalnog i samoupravnog sustava, započetog sredinom 50–ih godina 20. stoljeća. Ovi temeljni državno–pravni akti uvode u skladu s tadašnjim ideološkim poimanjima novu terminologiju, pa je pojam administrativno–teritorijalne jedinice zamijenjen pojmom društveno–političke zajednice. Temeljna društveno–politička zajednica je općina, a složenije su kotar, republika i federacija. Saveznim Ustavom je osnivanje kotara u republikama ostavljeno na dispoziciju republikama.

Narodna Republika Hrvatska postaje Socijalistička Republika, ukidaju se narodni odbori, a umjesto njih uvode se skupštine kao najviši organi vlasti društvenog samoupravljanja. Općine i kotari postali su društveno–političke zajednice, a funkciju vlasti obavljaju predstavnička tijela – skupštine općina. Nadležnost i djelokrug, prava i obveze, teritorijalna nadležnost, te unutarnje ustrojstvo skupštine općine bili su definirani statutom općine, prema kojem su u nadležnosti skupštine bili gotovo svi poslovi od interesa za privredni, komunalni, kulturni, socijalni i drugi razvitak općine. Skupštinu su sačinjavali Općinsko vijeće i Vijeće radnih zajednica. Funkciju vlasti skupština je obavljala preko sjednica na kojima je donosila zaključke, odluke, rješenja, propise i druge akte. Za vođenje i razmatranje pojedinih poslova iz oblasti društvenog života, skupština je osnivala upravne organe, odjele, a za provedbu pojedinih vrsta poslova posebne niže organe, komisije, odsjeke, direkcije, urede, biroe i dr. Skupštinska administracija je u svom sastavu imala potreban broj organizacijskih jedinica koje su se brinule za pripremanje i stručnu obradu akata te za pravovremeno i zakonito poslovanje. Tajništvo je vodilo i nadziralo rad mjesnih zajednica na području općine. Skupština je posebno vodila računa o upravljanju stambenim i poslovnim fondom, kao najvažnijim izvorom prihoda.

Temelj sustava komunalne uprave čine općine i kotari. Kotari su tijela u kojima se obavljaju poslovi od zajedničkog interesa za općine, a sve više dolazi do izražaja težnja za većom samostalnošću općina. Ustavnim zakonom o promjeni Ustava SRH od 24.veljače 1967. ukinuti su kotari kao administrativno–teritorijalne jedinice, a kao društveno–političke zajednice postaju općine i republika. Zakonom o provedbi Ustavnog zakona o promjeni Ustava SRH od 30. ožujka 1967. ukidaju se kotari na cijelom području Hrvatske. Konačno, XI. amandmanom na Ustav SRH donesenim 30. siječnja 1986. općine u gradu udružuju se u gradsku zajednicu općina, kao samoupravnu i posebnu društveno–političku zajednicu.

Između 1967. i 1974. općine djeluju kao da nema posrednika između općina i Republike.

Ustavom SR Hrvatske iz 1974. utvrđuje se status općina koje se od tada definiraju kao samoupravne i društveno–političke zajednice. Radi usklađivanja zajedničkih ciljeva i interesa te ravnomjernog privrednog i društvenog razvoja, općine se udružuju u zajednice općina. Donošenjem Ustava 1974. godine utvrđeno je da se osnivanje zajednica općina uređuje društvenim dogovorom između općina i republike. Istim Ustavom bila je utvrđena i unutarnja struktura skupštine, koju od tada sačinjavaju društveno–političko vijeće, vijeće udruženog rada i vijeće mjesnih zajednica. U svrhu provedbe općinskih zaključaka, propisa i drugih akata, skupština je osnivala Izvršno vijeće koje je bilo nadležno za rad svih općinskih organa.

Ustavnim zakonom za provođenje Amandmana XI. do XXV. na Ustav SRH od 5. veljače 1986. godine ukidaju se zajednice općina i gube položaj društveno–političkih zajednica, a nastavljaju s radom kao samoupravne zajednice i mjesta dogovaranja zainteresiranih općina.

Takav ustroj ostati će do donošenja novog Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH od 30. prosinca 1992. (NN 90/92).

Izvršne poslove u prvom razdoblju djelovanja stvaratelja obavljaju četiri savjeta: Savjet za privredu i financije, Savjet za prosvjetu i kulturu, Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu i Savjet za unutrašnje poslove i opću upravu. U drugom razdoblju djeluje Izvršno vijeće Skupštine kao njeno izvršno tijelo.

Radi provedbe zakona i drugih propisa, stručne obrade i pripreme akata Skupštine grada, njenih vijeća, odbora, komisija i savjeta, izvršavanja odluka i zaključaka Skupštine, vođenja upravnog nadzora, praćenja stanja u upravnoj oblasti za koju su osnovana i drugih upravnih djelatnosti osnivana su gradska upravna tijela. Osnovna upravna tijela Skupštine su sekretarijati, a uz njih postoje još i uprave, upravne komisije i zavodi.

Statut općine Benkovac definira Skupštinu općine kao „samoupravnu i osnovnu društveno–političku zajednicu zasnovanu na vlasti radničke klase i svih radnih ljudi na svom području“. Prava i dužnosti općine utvrđeni su Ustavom Republike i Statutom općine. Prvi statut Skupštine općine Benkovac donesen je 1964. godine, a prestao je vrijediti 27. veljače 1976. godine.

Statutom se utvrđuju dužnosti i obveze općine prema zajedničkim interesima građana. A to su: plansko usmjeravanje privrednog i prostornog razvoja općine; dobra od općeg interesa i čovjekova okolina; djelatnosti od posebnog društvenog interesa; privredna djelatnost; stambena i komunalna djelatnost; samostalni osobni rad sredstvima u vlasništvu građana; opskrba građana; društvena djelatnost (odgoj i obrazovanje, znanost, fizička kultura, tehnička kultura, dječja zaštita, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, zaštita boraca, mirovinsko i invalidsko osiguranje).

Općina koordinira i savjetuje mjesne zajednice radi ostvarivanja zajedničkih interesa i povezanosti mjesta i naselja na svom području. Općina osniva samoupravne interesne zajednice (SIZ), radi zadovoljavanja osobnih i zajedničkih potreba, posebno u oblasti odgoja i obrazovanja, kulture, sporta i fizičke kulture.

SO Benkovac čine Vijeće udruženog rada, Vijeće mjesnih zajednica i Društveno–političko vijeće. Predsjedništvo SO čine predsjednik općine i predsjednici Vijeća. Izvršno vijeće općine čine predsjednik i 9 članova. SO organizira i rad pravosudnih organa, javnobilježničku funkciju, općinsko javno pravobranilaštvo i općinskog suca za prekršaje.

Općina osniva komisije, kao što su Mandatno–imunitetska komisija, Savjet narodne obrane, Savjet za društvenu samozaštitu i Savjet korisnika prava na zdravstvenu zaštitu učesnika NOB–a.

Na temelju Statuta općine, donesen ja 1983. godine Poslovnik SO Benkovac (objavljen u „Službenom vjesniku općina Biograd n/m, Benkovac, Obrovac i Zadar“, br. 8/83).

Poslovnikom je uređen način rada Skupštine općine i njenih Vijeća kao i prava i dužnosti delegacija i odbornika u Skupštini.

Zakonom o područjima općina i kotara u NRH donesenom 27. rujna 1962. godine spajaju se mnoge male općine i kotarevi. U sastav kotara Split ulaze općine Benkovac, Biograd, Brač, Drniš, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Lastovo, Makarska, Metković, Obrovac, Omiš, Sinj, Split, Šibenik, Trogir, Vis, Vrgorac i Zadar. U sastav općine Benkovac ulaze mjesta Banjevci, Benkovac, Benkovačko Selo, Bila Vlaka, Bjelina, Brgud, Bruška, Budak, Buković, Bulić, Crljenik, Dobra Voda, Dobropoljci, Donja Jagodnja, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Kašić, Donji Lepuri, Gornja Jagodnja, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kakma, Kolarina, Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lisičić, Lišane Ostrovičke, Lišane Tinjske, Miranje, Morpolača, Nadin, Ostrovica, Parčić, Perušić Benkovački, Podlug, Polača, Popovići, Pristeg, Prović, Radošinovci, Raštević, Rodaljice, Smilčić, Stankovci, Šopot, Tinj, Velim, Vukšić, Zagrad, Zapužane.

POVIJEST FONDA

Gradivo arhivskoga fonda, Skupštine općine Benkovac predala je Arhivu u više navrata. Prva primopredaja obavljena je 1985. (Knjiga primljenog arhivskoga gradiva br. 198/85). Tada su preuzeti u Arhiv spisi zajedničkih službi općinskih organa. Druga primopredaja obavljena je 1996. godine kad je preuzeto gradivo do 1985. godine. Izrađen je popis gradiva, ali nije načinjen primopredajni zapisnik. Posljednja primopredaja obavljena je 19. travnja 2002. godine. Preuzeto gradivo u količini 10 d/m odnosi se na razdoblje od 1985. do 1991. godine. Istom je prilikom predano i 200 svežnjeva građevinskih i lokacijskih dozvola SO Benkovac za razdoblje 1963.–1991. Za građevinske i lokacijske dozvole izrađen je poseban popis (Knjiga primljenog arhivskoga gradiva gradiva, br. 229/2002).

Daljnje preuzimanje se predviđa sukladno rokovima čuvanja, uredbama i Pravilnikom Arhiva. Utvrđeno je da nedostaje određeni broj urudžbenih zapisnika kao i kazala za razdoblje 1981.– 1991. Nije poznato gdje su navedene knjige pohranjene i da li su uopće sačuvane. Gradivo nije arhivistički obrađeno.

SADRŽAJ

Gradivo fonda odnosi se na rad i djelovanje skupštinskih organa vlasti na području SO Benkovac u cilju organiziranja života, rada, socijalne i zdrastvene zaštite, školstva i odgoja, opskrbe tržišta, razvoja privrede i poljoprivrede, infrastrukture i dr. njezinih stanovnika i građana. Spisi su odloženi u svežnjevima onako kako ih je odlagao stvaratelj u svojoj pisarnici, koristeći jedinstvene arhivske znakove za organe državne uprave.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnici općih spisa, 1962.–1979., 21 knj.

2. Urudžbeni zapisnici predmeta upravnoga postupka (UP/I), 1968.–1983., 14 knj.

3. Urudžbeni zapisnici zajedničkih službi SO Benkovac, 1980., 1983.–1986., 6 knj.

4. Urudžbeni zapisnici SO stručne službe, 1969.–1977., 1982.–1982., 7 knj.

5. Urudžbeni zapisnik povjerljivih spisa SO, 1973.–1989.

6. Urudžbeni zapisnik Odjela za društvene djelatnosti, 1981., 1983., 2 knj.

7. Urudžbeni zapisnik Odjela za privredu, 1981., 1 knj.

8. Kazala, 1962.–1980., 15 knj.

Predmetne knjige

1. Knjige ovjera SO Benkovac, 1974.–1991., 69 knj.

2. Knjige suca za prekršaje, 1949.–1974., 18 knj.

3. Zapisnici sjednica Skupštine općine i općinskih vijeća, 1962.–1989., 113 knj.

4. Upisnik fonda i SIZ–a za odgoj i obrazovanje, 1972.–1975.

5. Knjiga zapisnika sjednica Zajednice obrazovanja SO, 1972.–1975.

6. Razne dostavne knjige inspekcija, internih dostava i slično, 1975.–1980., 5 knj.

7. Knjiga primljenih telegrama, 1971.

8. Razne knjige Matičnog ureda Benkovac, 1969.–1984., 9 knj.

9. Razne knjige evidencija, 1965.–1992., 13 knj.

Spisi, 1962.–1990., 870 svež.

Do godine 1988. spisi su odlagani sukladno Zakonu o planu jedinstvenih arhivskih znakova za sve organe uprave, a od 1988. do 1990. godine prema Pravilniku o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaralaca i primalaca akata.

JEZIK/PISMO

Hrvatski i srpski; latinica i ćirilica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

BIBLIOGRAFIJA

Službeni vjesnik općina Benkovac, Biograd, Obrovac i Zadar. *** Pusić, Eugen. Nauka o upravi. Zagreb: Školska knjiga, 2002.*** Politička enciklopedija. Beograd: Savremena administracija, 1975. *** Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata: zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 21. studenog 2007. u Zadru. Zagreb: HAZU; Zadar: Sveučilište, 2009. *** Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989.