[0556] Obitelj Petrović-Stamać – Molat, Zapuntel (1873. – 1968.)

Signatura: HR–DAZD–556

Klasifikacija: K.2.

Naziv fonda: Obitelj Petrović–Stamać

Vrijeme nastanka gradiva: 1873.–1968.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 2, knj., 4 kut.; 0,45 d/m

Stvaratelj: Obitelj Petrović–Stamać

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Nikola pok. Ivana Petrovića iz roda Šišić navodi se 1532. u Zapuntelu. Obiteljski kaštelet sagrađen je 1562. Gospodarski uspon započinje 1743. kada don Šime  kupnjom zemljišta okrupnjuje obiteljski posjed na području Južnog Zapuntela. Proširuje obiteljski kaštelet i gradi cisternu 1770. Iz roda su potekla još tri svećenika: don Ivan (+1768.), don Petar (+1793.) i fra Ivan (+1828.), franjevac trećoredac u samostanu sv. Ivana u Zadru. Šime, nećak don Šime nasljeđuje obiteljski posjed, a 1811. ulazi u općinsko vijeće novoosnovane općine Silba iz staleža „benestanti“. Njegov sin Ivan, također općinski vijećnik i seoski glavar 1839. gradi kuću u Portu. Sin Petar,  kupnjom zemljišta okrupnjava posjed,  te  1881. zaprema 85 ha površine.  Obiteljski posjed se dijeli 1904. između sinova Šime i Petra, koji je 1938. vlasnik trgovine mješovitom robom, te kupuje trabakul „Sv. Petar“ 40 tona nosivosti i kuću od obitelji Kordić-Perač u Portu.

Jure Stamatti iz Kefalinije navodi se 1576. u službi mletačke vojske u Zadru, dok se u Zapuntelu 1699. navodi Toma s kroatiziranim prezimenom u Stamać. Kasnije se naseljavaju u Molatu. Gospodarski uspon obitelji započinje Ivan koji se od četrdesetih godina 19. st. počinje baviti trgovinom mješovite robe. Njegov sin Šime, veletrgovac, zbog zasluga u sudjelovanju u bitci kod Visa 1866. odlikovan je ratnom medaljom i diplomom. Otvara  Poštanski ured 1873., gradi kuću 1898. Njegov brat Ivan, također trgovac, te seoski glavar  i općinski vijećnik, zalaže se pred zadarskim nadbiskupom  za vraćanje glagoljaške liturgije u molatsku župu, osniva Ribarsku zadrugu 1907. Šimin sin Paško nasljeđuje vođenje Poštanskog ureda, te 1931. osniva Ovčarsko-mljekarsku zadrugu. Drugi sin Ivan, građevinski poduzetnik, gradi vilu u Lučini 1934., elektrificira je 1939., prvi se počinje baviti turizmom, općinski vijećnik  je i predsjednik ogranka HSS-a. Ante, Šimin unuk i  sin Šime ml.  uvodi Karnevalske svečanosti 1924., osniva Glumačku družinu 1929. i Narodnu čitaonicu 1933. Prva obrazovana žene iz Molata  je Ivanova kći Pavica, završivši učiteljsku preparandiju u Dubrovniku, a prvi obrazovani čovjek, koji nije iz svećeničkog staleža je  Ivanov sin Viktor diplomiravši romanistiku na Sveučilištu u Zagrebu 1931.

POVIJEST FONDA

Gradivo obitelji Petrović–Stamać Arhivu je darovao Oleg Petrović 1999. godine (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 258/1999). U isto vrijeme obitelj je poklonila Etnološkom odjelu Narodnog muzeja u Zadru stari kućni namještaj, brodski inventar, knjižnicu, fotografije, slike i nakit, sve s kraja 17. do sredine 20. stoljeća. Gradivo nije arhivistički obrađeno.

SADRŽAJ

Gradivo ovog obiteljskog fonda sadrži imovinsko–pravnu dokumentaciju, zapise o društvenom radu članova obitelji Petrović–Stamać, poslovnu korespondenciju i dopisivanje članova obitelji Stamać u rasponu od 1873. do 1968. Među spisima nalazi se i genealoško stablo obiju obitelji koje je izradio Oleg Petrović, zajedno s preslikama izvoda iz matičnih knjiga, agrarnih presuda i prijava. Zanimljiva je korespondencija Ivana Stamaća, predstavnika Jadranske plovidbe sa Zapovjedništvom logora Molat u Drugom svjetskom ratu, najvećim dijelom u vezi s robom koja je brodovima slana zatočenicima logora. Gradivo sadrži i dvije računske knjige dućana s mješovitom robom.

POPIS GRADIVA

Predmetne knjige i spisi: 1873.–1968., knj. 2, kut. 4

JEZIK/PISMO

Hrvatski, talijanski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.