[0549] Kotarska komisija za ratnu štetu Benkovac (1945. – 1946.)

Signatura: HR–DAZD–549

Klasifikacija: A.5.4.

Naziv fonda: Kotarska komisija za ratnu štetu Benkovac

Vrijeme nastanka gradiva: 1945.–1946.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 4 knj., 35 svež.; 3,6 d/m

Stvaratelj: Narodni odbor Benkovac 1944.–1946.

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Nakon Drugog svjetskog rata savezna Vlada DFJ prikuplja podatke o ratnim štetama radi reparacija koje je trebala tražiti na Mirovnoj konferenciji u Parizu. U tu svrhu Predsjedništvo Ministarskog savjeta 2. travnja 1945. donosi Uredbu o osnivanju državne komisije za ratnu štetu (SL DFJ 20/1945) kojom uređuje postupak osnivanja komisija za ratnu štetu na svim razinama sa zadaćom prikupljanja podataka o cjelokupnoj ratnoj šteti u državi, da prijavljenu štetu provjeri, procijeni, izradi plan raspodjele ratne štete, organizira rad na pribavljanju i sređivanju podataka o ratnoj šteti u federalnim jedinicama i obavlja nadzor nad tim radom. Uredba u čl. 7 predviđa da Predsjedništvo Ministarskog savjeta izradi Pravilnik o organizaciji i radu Državne komisije te određuje da se u federalnim jedinicama osnuju zemaljske komisije za ratnu štetu koje su regulirale rad komisija na razini okruga i kotara/grada. Komisije djeluju od kolovoza 1945. do 30. lipnja 1946., kada je određen završni rok za prikupljanja podataka.

Poslove reparacije i restitucije na saveznoj razini vodi Zavod za reparaciona potraživanja pri Upravi vanjske trgovine (osnovane 17. prosinca 1945.) i Reparaciona komisija pri Vladi FNRJ (osnovana 15. veljače 1946.). U čl. 4 i 5 Uredbe utvrđuje se da Reparaciona komisija preuzima preostale poslove Državne komisije za ratnu štetu koja se ukida. Zemaljske komisije za ratnu štetu nastavit će s radom kao tijela Reparacione komisije za ratnu štetu. Reparacioni zavod prelazi iz nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine u nadležnost Reparacione komisije i postaje njeno tijelo. Reparaciona komisija rukovodila je radom delegacije FNRJ za reparaciju i restituciju u inozemstvu, koja je djelovala u sastavu jugoslavenskih vojnih misija. Odlukom Saveznog izvršnog vijeća od 9. ožujka 1954. ukida se Reparaciona komisija, a preostali poslovi prelaze u nadležnost Državnog sekretarijata za poslove državne uprave i budžet FNRJ.

Prema Pravilniku i uputama o prijavljivanju, utvrđivanju i procjenjivanju ratne štete koji je donio predsjednik Ministarskog savjeta i ministar narodne obrane Josip Broz Tito, a izdala 1945. Komisija za ratnu štetu Hrvatske, Državna komisija za ratnu štetu vrhovni je organ za ratnu štetu u granicama ovlasti koje je dobila Uredbom o osnivanju Državne komisije. Organi Državne komisije za ratnu štetu u federalnim jedinicama jugoslavenske države bile su zemaljske komisije za ratnu štetu koje su prikupljale podatke o ratnoj šteti, provjeravale i procjenjivale prijavljene štete u federalnoj jedinici i postupale po napucima Državne komisije za ratnu štetu. Organi preko kojih zemaljske komisije za ratnu štetu obavljaju svoje zadatke su kotarske komisije za ratnu štetu i mjesni narodni odbori. Poslove oko utvrđivanja ratne štete obavljala je i Komisija za utvrđivanje štete počinjene od strane okupatora na kulturno– povijesnim predmetima i prirodnim znamenitostima. Za povratak otuđenih kulturno– povijesnih predmeta zaduženi su bila i veleposlanstva i konzulati FNRJ u inozemstvu.

Uloga mjesnih odbora bila je obavijestiti sve građane o propisima koji se odnose na prijavu štete i pozvati ih da pristupe prijavljivanju. Također su bili zaduženi postaviti povjerenike koji će primati prijave štete na osnovi podnesenih dokaza i provjeriti točnost i istinitost u prijavi te izdavati potvrde o podnesenoj prijavi. Mjesni narodni odbori bili su dužni sve ispravne prijave odmah, a neispravne po isteku roka za žalbu, zajedno s prilozima dostaviti nadležnoj Kotarskoj komisiji za ratnu štetu.

Kotarske komisije za ratnu štetu su procjenjivale prijavljenu ratnu štetu, odlučivale o podnesenim žalbama na odbijene prijave i određivale visinu štete izražene u dinarima prema vrijednosti dinara na dan 1. travnja 1941. godine. Protiv zaključka komisije nije bilo priziva. Prijepis odluke komisija je bila dužna odmah dostaviti podnosiocu prijave koji se na nju mogao u roku osam dana žaliti Zemaljskoj komisiji za ratnu štetu. Pravo žalbe podnosilac nije imao ako je razlika između prijave i odluke bila manja od 10% prijavljene štete. Protiv odluke Zemaljske komisije nema priziva. Ako je oštećenik boravio u inozemstvu, imao je pravo na isti postupak, ali preko veleposlanstva. Zemaljske komisije za ratnu štetu trebale su sastaviti i dostaviti Državnoj komisiji zbirne popise za cijelu federalnu jedinicu prema napucima Državne komisije.

Državna komisija za ratnu štetu imala je zadaću registrirati podatke primljene od zemaljskih komisija za ratnu štetu radi utvrđivanja ukupne visine ratne štete, evidencije i izrade plana raspodjele naknade štete. Na odluke Državne komisije nije bilo priziva.

Prema uputama tiskanim u brošuri s prije navedenim Pravilnikom, kotarske komisije su bile dužne radi evidencije štete počinjene na fizičkim i pravnim osobama voditi registre koje je propisala Državna komisija za ratnu štetu i to: registar A za štete na osobama, registar B za štete na imovini fizičkih i pravnih osoba te registar C za ubijene i nestale. Osoba koja popunjava registre svaku prijavu upisivala je najprije u „Upisnik za upisivanje prijava štete na ličnosti i imovini“, na samoj prijavi na vidnom mjestu zapisati broj upisnika, tj. „broj prijave“, koji se kasnije unosi u registre i kartoteku umjesto imena oštećenika. Po ispunjenju jednog registarskog obrasca registrator je imao obvezu zbrojiti sve kolone i sume prenijeti u sljedeći registarski obrazac. Registrator je bio zadužen voditi kartoteku po brojevima prijava. Na karti za kartoteku zapisivao je broj prijave, prezime, očevo ime i ime oštećenika, zanimanje i mjesto boravka, kao i naznaku da li postoji šteta iz registra A ili B ili oba. Tako obrađene predmete trebalo je u pismohrani složiti po brojevima. Prijave o ubijenima i nestalima upisivale su se odvojeno od drugih predmeta u poseban upisnik, a podaci su se uvodili u registar C.

Komisija je imala tri člana: predsjednika, tajnika i jednoga člana. Predsjednik komisije bio je sudac Kotarskog suda u Benkovcu i nadležan za prikupljanje podataka o ratnoj šteti na području nadležnosti Kotara Knin.

POVIJEST FONDA

Gradivo Kotarske komisije za ratnu štetu Benkovac do razdvajanja bilo je dijelom fonda Kotarske komisije za ratnu štetu Zadar. Gradivo je u Arhiv preuzeto zajedno s dokumentima Kotarske komisije za ratnu štetu Zadar u sklopu velike primopredaje gradiva obavljene između Skupštine općine Zadar i Državnog arhiva u Zadru kao dio gradiva NO Kotara Zadar u rasponu 1945.–1965. Primopredaja je obavljena 15. listopada 1965. godine bez naznake da postoji popis i zapisnik (Knjiga primljenog arhivskoga gradiva br. 87/1965). Fond nije arhivistički sređen.

SADRŽAJ

Najveći dio gradiva ovog fonda čine obrasci za prijavu ratne štete koji u zaglavlju imaju nadležni mjesni narodni odbor, a unutar košuljice sadrže i zaključak Kotarske komisije Benkovac. Osim tih obrazaca sačuvan je jedan urudžbeni zapisnik, dvije kutije raznih popisa i spisa nastalih radom Komisije i listovi registara A, B i C koji su opisani u povijesti stvaratelja. Obrasci za prijavu šteta razvrstani su po mjestima, a unutar mjesta po abecednom redu prezimena.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i registri

1. Urudžbeni zapisnik Komisije, 1 knj.

2. Registar A: štete na osobama, 1 knj.

3. Registar B: štete na imovini fizičkih i pravnih osoba, 1 knj.

4. Registar C: ubijene i nestale osobe, 1 knj.

Spisi, 35 kut.

1. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Benkovac, kut. 1–3.

2. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Biljane Donje i Benkovačko Selo, kut. 4.

3. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Biljane Gornje, kut. 5.

4. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Bjelina, kut. 6.

5. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Brgud, kut. 7.

6. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Bruška, kut. 8.

7. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Buković, kut. 9.

8. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Ceranje Donje, Ceranje Gornje, kut. 10.

9. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Dobropoljci, kut. 11.

10. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Islam Grčki, kut. 12.

11. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Islam Latinski, kut. 13.

12. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Kašić, Kolarina, kut. 14.

13. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Korlat, kut. 15.

14. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Kožlovac, kut. 16.

15. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Kula Atlagić, kut. 17.

16. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Lepuri, Lisičić, kut. 18.

17. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Miranje, Nadin, kut. 19.

18. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Novigrad, Vinjerac, kut. 20–21.

19. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Paljuv, Perušić, 22. kut.

20. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Podgradina, Podgrađe, Podlug, Podvršje, kut. 23.

21. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Popovići, kut. 24.

22. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Posedarje, kut. 25.

23. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Pridraga, kut. 26.

24. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Pristeg, kut. 27.

25. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Raštević, kut. 28.

26. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Rodaljice, Šopot, kut. 29.

27. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Slivnica, kut. 30.

28. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Smilčić, kut. 31.

29. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Vinjerac, kut. 32.

30. Prijava ratne štete stanovnika mjesta Vučjak – Ždrilo, Zagrad, Zapužane, kut. 33.

31. Razni spisi nastali radom Komisije, kut. 34–35.

JEZIK/PISMO

Hrvatski, srpski; latinica, ćirilica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

Arhiv Jugoslavije–54: Reparaciona komisija pri Vladi FNRJ 1946.–1954.

Državna komisija za ratnu štetu 1945.–1946.

HR–HDA–305: Zemaljska komisija za ratnu štetu 1945.–1947.

BIBLIOGRAFIJA

Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata: zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 21. studenog 2007. u Zadru. Zagreb: HAZU; Zadar: Sveučilište, 2009. *** Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989.