[0534] Desnica, Božidar, povjesničar i publicist, Obrovac (1886. – 1945.)

Signatura: HR–DAZD–534

Klasifikacija: K.3.

Naziv fonda: Boško Desnica

Vrijeme nastanka gradiva: 1795.–1945.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 3 kut.; 0,3 d/m

Stvaratelj: Boško Desnica

POVIJEST STVARATELJAA GRADIVA

Boško Desnica, povjesničar i publicist (Obrovac, 4. siječnja 1886. – Obrovac, 1. travnja 1945.). U Zadru je završio klasičnu gimnaziju, a studij prava u Beču. Nakon završenih studija kao odvjetnički pripravnik radio je u Zadru. Nakon Prvog svjetskog rata Talijani su ga internirali na Sardiniju. Po povratku otvorio je odvjetnički ured u Obrovcu. Godina 1938. i 1939. sudjelovao je s Nikom Novakovićem Longom u političkom okupljanju Srba u sjevernoj Dalmaciji pod nazivom „Srbi na okup“. Nakon stvaranja NDH s Novakovićem odlazi 8. svibnja 1941. u Split gdje od civilnog komesara A. Bartoluccija u ime navodnih 100.000 Srba iz sjeverne Dalmacije traži da Italija anektira Dalmaciju. U srpnju iste godine talijanska prefektura u Zadru organizirala je u Benkovcu sastanak sa srpskim predstavnicima sjeverne Dalmacije koji su zatražili da se zbog protusrpske politike ustaškog režima kninski i gračački kotar pripoje Italiji. Godine 1942. pregovarao je s četničkim predstavnikom Ilijom Trifunovićem Birčaninom. Poslije je prešao partizanima i u kolovozu 1944. ulazi u zadarski Okružni narodnooslobodilački odbor. Od studenoga 1944. do smrti 1945. ravnatelj je Državnog arhiva u Zadru. Osim pravom, bavio se poviješću i književnom kritikom. Prevodio je poeziju G. Carduccija i književnopovijesne radove B. Crocea. Proučavao je povijesnu podlogu ciklusa narodnih pjesama o uskocima Ravnih kotara i povijest sjeverne Dalmacije za mletačko–turskih ratova, a osobito je istraživao povijest i život Morlaka. Objavljivao je u „Prilozima za književnost, jezik, istoriju i folklor“ (1922., 1927., 1930., 1937.), „Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku“ (1922., 1929., 1932.), „Glasniku geografskog društva“ (1923.), „Ljetopisu JAZU“ (1923.), „Magazinu sjeverne Dalmacije“ (1934., 1935.), „Prilozima za proučavanje narodne poezije“ (1937.) i „Glasniku Primorske banovine“ (1939.). Sakupljao je arhivsko gradivo o gospodarskim, društvenim i kulturnim prilikama u Dalmaciji u drugoj polovici 17. st. Nakon njegove smrti to je gradivo u dvije knjige objavila SANU pod nalovom „Istorija kotarskih uskoka“ (1950. i 1951.). Desnica je potaknuo i arheološka istraživanja u okolici Obrovca te pokrenuo rad tamošnje arheološke zbirke.

POVIJEST FONDA

Dana 16. ožujka 2007. godine Državni arhiv u Zadru je od Pučkog otvorenog učilišta u Obrovcu preuzeo spise Boška Desnice o čemu je sastavljen zapisnik br. 12/4–07. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 383/2007). Godine 2012. sin i nasljednik Boška Desnice zatražio je povrat gradiva od Državnog arhiva u Zadru s namjerom da ono u budućnosti bude pridruženo gradivu ostalih članova obitelji Desnica. Uprava Arhiva je, nakon što se o osnovanosti zahtjeva očitovalo i Hrvatsko arhivsko vijeće, dana 26. ožujka donijela Odluku (Kl. 612–06/13–26/50, Ur. br. 2198–1–92–1–13–2) da se gradivo ovog fonda vrati vlastnicima.

SADRŽAJ

Gradivo sadrži neznatan dio osobnih zapisa. Najveći dio su imovinsko–pravni spisi Boška Desnice, zatim spisi njegove odvjetničke pisarnice te zapisi o njegovim društvenim aktivnostima i radu kao povjesničara i publicista. Sačuvan je neznatni dio njegove korespondencije (pisma upućena kćerima i supruzi). Dva spisa (1795. i 1796.) su notarski zapisi o kupoprodajama zemljišta obitelji Rumac i Erslan na području Kruševa kod Obrovca.

POPIS GRADIVA

1.Osobni spisi Boška Desnice i njegovih kćeri; poslovni spisi i spisi o društvenim

aktivnostima Boška Desnice, kut. 1

2. Imovinsko–pravni spisi Desnice, kut. 2

3. Obiteljska korespondencija, kut. 3

JEZIK/PISMO

Talijanski, njemački, srpski, hrvatski; latinica, ćirilica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

BIBLIOGRAFIJA

Hrvatski biografski leksikon, sv. 3. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1993. *** Berić, Dušan. Boško Desnica, Zadarska revija, 9 (1960), 4, str. 304 *** Stanisavljević, Đuro. Pojava i razvitak četničkog pokreta u Hrvatskoj 1941.–1942. godine, Historija XX. veka. Zbornik radova, IV. Beograd, 1962.