[0533] Petricioli, Ivan, povjesničar umjetnosti, Zadar (1925. – 2009.)

Signatura: HR–DAZD–533

Klasifikacija: K.3.

Naziv fonda: Ivo Petricioli

Vrijeme nastanka gradiva: 1947.–1999.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 9 kut.; 0,9 d/m

Stvaratelj: Ivo Petricioli

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Ivo Petricioli, sveučilišni profesor, akademik (Zadar, 1925. – Zadar, 2009.). Zbog talijanske okupacije njegova se obitelj preselila u Preko na Ugljanu gdje je proveo djetinjstvo. Gimnaziju je pohađao u Splitu, a studij povijesti umjetnosti i arheologije u Zagrebu. Nakon studija se vraća u rodni grad Zadar. Prvo mu je zaposlenje bilo u Arheološkom muzeju, a potom prelazi u Institut JAZU za historijske nauke. Doktorirao je s temom o Pojavi romaničke skulpture u Dalmaciji. Godine 1958. postao je docent, a 1963. profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bio je pročelnik Odsjeka za povijest i teoriju umjetnosti, dekan Filozofskog fakulteta u Zadru od 1970. do 1972. i prorektor Sveučilišta u Splitu od 1980. do 1982. Godine 1999. postao je profesor emeritus Sveučilišta u Splitu. Predavao je na poslijediplomskim studijima: Pomoćne povijesne znanosti u Zadru, Graditeljsko naslijeđe u Splitu, Kulture Jadrana u Dubrovniku, na inozemnim tečajevima s temom Antichità altoadriatiche (Akvileja, 1983.), te o zadarskom srednjovjekovnom zlatarstvu u Udinama 1992. godine. Uređivao je ili bio član uredništva značajnih edicija s tematikom Zadra (Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Zbornik 1000. godina Samostana sv. Krševana, Dalmacija pod anžuvinskom vlasti, Diadora, Starohrvatska prosvjeta, Prošlost Zadra i dr.). Izlagao je na brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Posebnu pozornost je posvetio proučavanju urbanističkog razvoja Zadra kroz povijest, o čemu je izlagao na simpoziju u Pescari 1987. godine. Po njegovim napucima i pod njegovim nadzorom izrađene su tri makete grada Zadra: srednjovjekovnog, baroknog i Zadra iz 1910. koje se nalaze u Narodnom muzeju u Zadru. Sudjelovao je u postavljanju brojnih zbirki i izložbi na temu umjetnosti i kulture Zadra. Za svoj rad dobio je Nagradu grada Zadra (1966.), republičku nagradu „Božidar Adžija“ (1973.). Odlikovan je ordenom rada sa srebrnim vijencem (1975.), Državnom nagradom za životno djelo (1996.), Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1997.), te Nagradom grada Zadra za životno djelo (1999.). Godine 1992. izabran je za redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

POVIJEST FONDA

Državni arhiv u Zadru preuzeo je 2011. godine od obitelji Petricioli 9 kutija zapisa akademika Petriciolija (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 472/2011).

SADRŽAJ

Fond ne sadrži osobne dokumente, imovinsko–pravne zapise niti privatnu korespondenciju. Najveći dio gradiva odnosi se na autorski rad Ive Petriciolija, a sadržava rukopise i bilješke, korespondenciju s izdavačima i suradnicima i slikovni materijal za radove. Druga velika cjelina odnosi se na materijale sa znanstvenih i stručnih skupova, seminara, savjetovanja, kongresa i tečajeva. Čine je pozivnice za sudjelovanja, korespondencija s organizatorima, programi rada, upute, obavijesti, novinski članci i tekstovi izlaganja Ive Petriciolija. Vrijedno je istaknuti njegove crteže crkava i spomenika te tlocrte zadarskog poluotoka u srednjem vijeku.

POPIS GRADIVA

1. Nagrade i odlikovanja, prijem u HAZU.

2. Zapisi nastali obavljanjem dužnosti dekana Filozofskog fakulteta u Zadru.

3. Korespondencija, 1966.–1999., kut. 1

4. Gradivo vezano uz savjetovanja, kongrese, tečajeve, simpozije, 1957.–1995., kut. 2–4

5. Knjige, članci (radni materijali), kut. 5–9

6. Crteži, presjeci i tlocrti crkava, arhitektonskih ukrasa srednjovjekovnoga Zadra, kut. 10

JEZIK/PISMO

Hrvatski, talijanski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–497: Obitelj Petricioli 1637.–1963.

BIBLIOGRAFIJA

Petriciolijev zbornik I.–II.: zbornik radova posvećenih sedamdesetogodišnjici života Ive Petriciolija u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji. Split: Splitski konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH, sv. 35(1995), 36(1996) *** Hilje, Meri. Bibliografija Ive Petriciolija: (1950.–1995.) u: Petriciolijev zbornik I. *** Vežić, Pavuša. Uz 70. rođendan akademika Ive Petriciolija i njegov dugogodišnji rad na polju arheologije, Diadora 16/17 (1994./1995.) *** Stagličić, Marija. Ivo Petricioli – povodom sedamdesete obljetnice života, Zadarska smotra 44(1995), 1–2, str. 49–52.