[0497] Obitelj Petricioli – Sali, Zadar (1637. – 1963.)

Signatura: HR–DAZD–497

Klasifikacija: K.2

Naziv fonda: Obiteljski arhiv Petricioli

Vrijeme nastanka gradiva: 1637.–1963.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 4 knj., 31 kut., 8 katastarskih mapa; 3,10 d/m

Stvaratelj: Obitelj Petricioli

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Iz roda Petricioli prvi je iz grada Brescie doselio u Zadar trgovac Valentin Petricioli, sin Jakova (Giacomo). Bio je vrstan trgovac, a nakon smrti 1695. ostavio je svojim nasljednicima obiteljsku kuću u Salima, koja je i danas u posjedu obitelji, tri velike mreže za ulov srdela, tri leuta, četri gajete, manju kuću na Kornatskom otoku Piškeri, više maslinika, pašnjaka, vinograda i šume.

Njegovi su se sinovi Anzolo i Valentin trajno naselili u mjestu Sali na Dugom otoku, premda su povremeno boravili u Zadru i Preku. Godine 1709. braća Petricioli primljena su u Vijeće grada Zadra. Tri sina Anzola Petricioli uspješno su širila obiteljski posjed i trgovinu. Početkom 18. st. njihova je imovina procijenjena na 67.020,18 mletačkih lira. Marko Petricioli, brat Anzola, pokrenuo je u Salima i manufakturu sapuna, što je bio senzacionalni pothvat u razvoju manufakture na zadarskim otocima. Ivan Petricioli, jedan od braće Anzola, primljen je 1793. godine u plemićko Vijeće grada Nina, zajedno sa svojim nećacima. Tada je dobio i obiteljski grb. Godine 1796. obitelj Petricioli primljena je u plemićko Vijeće Zadra. Plemstvo je obitelji 1822. godine potvrdila i Heraldička komisija u Zadru.

Ernest, sin Ivana Petriciolia koji je umro 1803. godine, oženio se Frankom (Francesca) Salghetti–Drioli. Iz tog braka rođen im je sin jedinac Ivan (Giovanni). On je po majčinoj liniji naslijedio u Zadru manufakturu lojanica (izrada svijeća i proizvoda od voska). U braku s Vittoriom Gilianovich, Ivan je imao sedmero djece koja su se istaknula u društvenom i gospodarskom životu zadarskog područja. Neki od njih su obnašali dužnost načelnika općine Sali. Zaslugom Ernesta, koji je bio i potpredsjednik Trgovačke i gospodarske komore u Zadru, proizvodi obiteljskih manufaktura izlažu se na svijetskim i državnim izložbama, na kojima dobivaju medalje za kvalitetu.

Braća Ernest i Ivan bili su narodnjaci i zagovornici buđenja nacionalne svijesti, unatoč tome što su njihovi preci bili doseljenici na zadarsko područje.

Obiteljsku lozu nastavio je Ivan Petricioli koji se oženio barunicom Amaliom Lettis. Iz tog braka imao je dva sina i dvije kćeri. Sinovi Robert i Josip završili su studije prava. Robert je bio pristalica autonomaša dok je Josip, koji je otvorio odvjetnički ured, bio gorljivi narodnjak i pristalica ujedinjenja Hrvatske i stvaranja južnoslavenske države. Kad mu je bio onemogućen nastavak odvjetničke karijere zbog njegovih političkih uvjerenja, s obitelji se preselio u mjesto Preko koje je bilo u sastavu Kraljevine SHS.

Robert je nastavio živjeti u Zadru za cijelo vrijeme okupacije grada od strane Kraljevine Italije, gdje je vodio obrt i trgovinu voskom. Imao je jednu kćerku, koja je u ranoj mladosti umrla, a njegovom je smrću 1925. godine cjelokupnu imovinu naslijedio njegov brat odvjetnik Josip Petricioli. U braku s Linom Niseteo, Josip je imao sina jedinca Ivu, uglednog profesora i povjesničara umjetnost, redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Danas u Zadru i Zagrebu žive potomci dr. Ive Petriciolia.

POVIJEST FONDA

Arhivski fond obitelji Petricioli nastao je djelatnošću osam generacija obitelji Petricioli kroz više od tristo godina njihova rada u Salima, Zadru i Preku. Odlukom akademika Ive Petriciolia gradivo je 1991. godine pohranjeno u Državni arhiv u Zadru u 27 kutija, dva svežnja i četri uvezane knjige. S arhivskim gradivom predan je i obiteljski album nastao krajem 19. st. i knjiga „Libro rosso” o povijesti obiteljskog stabla.

Početkom 2000. godine Ivo Petricioli izuzeo je iz arhivskog fonda obiteljski album i knjigu „Libro rosso“. Ostali dio gradiva i dalje je ostao u pohrani Državnog arhiva u Zadru sa zaporkom da je dostupno istraživačima uz prethodno dobivenu dozvolu obitelji.

Na inicijativu arhivista Denisa Martinovića, dr. Ivo Petricioli 2008. godine preuzetom gradivu, navedenim kutijama, knjigama i mapama, u pohranu Državnom arhivu u Zadru dodao je: tri kutije spisa koje se odnose na Josipa Petriciolija, knjigu „Libro rosso“, dvije kutije osobnih spisa Line Petricioli, supruge dr. Josipa Petriciolija, spise tvrtke za izradu voska i svijeća Salghetti–Petricioli, dio osobnih spisa dr. Ive Petriciolija i presliku rodoslovnog stabla koje je izradio. Nakon smrti dr. Ive Petriciolija, nasljednici potpisuju 24. srpnja 2009. godine ugovor br. 91–2009. o trajnoj pohrani obiteljskih spisa s DAZD–om (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 443/2009). Gradivo je arhivistički sredio i izradio analitički inventar arhivist Denis Martinović. Prilikom sređivanja i izrade inventara poštivan je rad dr. Roberta Petriciolija koji je do početka 20. st. spise sredio prema osam generacija obitelji Petricioli. Tako je oblikovano i četrnaest serija, a gdje je bilo moguće stvorene su i podserije koje su se odnosile na žene ili djecu nositelja serije. Kod spisa dr Josipa Petriciolija i njegovih nasljednika, primijenjene su međunarodne norme o opisu gradiva, jer su spisi koji se odnose na tu seriju bili nesređeni i primljeni u arhiv naknadno.

SADRŽAJ

Gradivo ovog arhivskoga fonda izvor je ponajprije za povijest i djelovanje obitelji Petricioli, ali i za javni, društveni, gospodarski, trgovački i socijalni život Zadra i otoka zadarskog arhipelaga na kojima je obitelj imala svoje posjede. Od brojnih grana gospodarstva koje je obitelj Petricioli pokrenula i razvijala, posebno valja istaknuti ribarstvo i preradu ribe, uzgoj i obradu maslina, početke manufakturne proizvodnje sapuna, svijeća i proizvoda od voska. Pojedini članovi obitelji napisali su i objavili zapažene radove o unapređenju gospodarstva, posebno o onim granama kojima su se bavili na svojim posjedima.

Znatan je doprinos pojedinih članova u drušvenom i političkom životu Zadra, pa i Dalmacije u cjelini. Zato je istinita i tvrdnja akademika Ive Petriciolija, koji za svoje pretke kaže: „Obitelj Petricioli na Dugom otoku fiziokrati – u Zadru obrtnici“.

POPIS GRADIVA

Predmetne knjige

1. Knjga katastarskog posjeda na Dugom otoku, 1732.–1763.

2. Knjiga katastarskog posjeda iz 1814. godine za posjede Petricioli, Capogrosso i Alberti u distriktu Sali

3. Knjiga posjeda Petricioli koju je sastavio mjernik G. Fortis 1848. godine

4. Knjiga s posjedima i maslinicima na Dugom otoku, Molatu, Vrgadi, Zaglavu i Ugljanu, vjerojatno nastala 1860. godine

5. Osam katastarskih mapa (nacrta) raznih obiteljskih posjeda

Spisi

1. „Libro rosso“, spisi o obiteljskoj povijesti, rodoslovno stablo, obiteljski grb, pridruživanje u plemićka Vijeća, diplome o potvrdi plemstva, kut. 1–2

2. Spisi Valentina Petricioli, rodonačelnika obitelji u Zadru i Dalmaciji, kut. 2

Spisi Anzola Petricioli (1690.–1764.) i njegove žene Antonie Doriceo, kut. 3

3. Valentin Petricioli (1727.–1785.), njegova braća Marco, Angelo i sestra Domenica, kut. 4

4. Ivan (Zuanne,Giovanni) Petricioli (1731.–1803.), kut. 5

5. Don Angelo, Giovanni–Battista, dr. Giuseppe, G. Domenico, Valentin i Giovanni, sin dr. Giuseppea, djeca i unuk Valentina Petriciolija i Stele Stratico, kut. 6

6. Ernesto Petricioli (1772.–1803.), sin Zuana i Maddalene Petricioli r. Bianchini, kut. 7

7. Obitelj Giovannia Petricioli (1800.– 1837.), sin Ernesta i Francesche Petricioli rođ. Salghetti–Drioli, kut. 8–9

8. Vittoria Petricioli, rođena Gilianovich, žena Giovannia P. pok. Ernesta i njihova djeca, kut. 10

9. Ivan Petricioli (1837.–1908.), sin Giovannia i Vittorie Petricioli, kut. 11

10. Amalia Petricioli rođena Lettis, žena Ivana Petriciolija i njihova djeca, kut. 12

11. Josip Petricioli (1884.–1932.), sin Ivana i Amalie Petricioli: osobni i imovinsko–pravni spisi, kut. 13–14

12. Poslovni spisi dr. Josipa Petricioli. Poslovna korespondencija odvjetničkog ureda u Zadru i Preku; spisi vezani za Odvjetničke komore u Splitu i Šibeniku, društveno–politička aktivnost, kut. 15

13. Društveno–politička aktivnost i korespondencija dr Josipa Petricioli, kut. 16

14. Spisi Ane–Line Petricioli rođene Niseteo, žene dr. Josipa Petriciolija. Osobni spisi, Imovinsko–pravni spisi, korespondencija Line Petricioli, kut. 17

15. Dr. Ivo Petricioli (1925.–2009.), sin Ane–Line i dr. Josipa Petricioli: osobni spisi,imovinsko–pravni spisi; korespondencija; spisi dr. Vladimira Gnusa, oca Sofije Petricioli, žene dr. Ive Petriciolija, kut. 18

16. Posjed i obiteljska imovina: katastri, mape posjeda, kolonatski popisi, kut. 19

17. Posjedovni listovi, ugovori o posjedima, zakupi, kupnje i prodaje zemlje, prihodi s posjeda, porezne prijave i slično, kut. 20

18. Ugovori s kolonima o zakupu, 1817.–1880., kut. 21

19. Poljski radovi na posjedu Petricioli, 1845.–1898., kut. 22

20. Posjedovne knjige i popisi kolonatskih kvota i zaduženja kolona od 1846.–1912., kut. 23

21. Manufaktura voštanica Salghetti–Petricioli u Zadru, utemeljena 1713. godine

Poslovni spisi, korespondencija, porezne prijave, nasljedne podjele prihoda, dozvole za rad, modreniziranje i unapređenje proizvodnje i trgovine voskom, potvrde o priznanju kvalitete i dobivene nagrade, 1765.–1945., kut. 24

22. Računske knjige, 1796.–1826., kut. 25

23. Srodne obitelji: Obitelj Salghetti–Drioli i Galeno, kut. 26

24. Spisi strica Angele i Catarine Galeno, don Giovannia Galena, kanonika u Skradinu; Posjed Galeno, kut. 27

25. Imovinsko–pravni spisi Giuseppea Salghetti–Driolija i njegovog sina Simona Salghettia, koji je oporučno ostavio manufakturu i trgovinu voskom u Zadru svom nećaku Giovanniju Petricioli, 1787.–1822. Pojedinačni dokumenti koji se odnose na ostale članove porodice Salghetti–Drioli, kut. 28

26. Obitelj Lettis i Maupas. Spisi pojedinih članova obiju obitelji, 1780.–1931., kut. 29

27. Spisi obitelji Boudin de Lagarde od 1697.–1875. Osobni spisi Nikole i Roberta de Lagarde, sinova pukovnika Stefana de Lagarde, kut. 30

28. Miscellanea, 1687.–1948., koji nemaju direktnu vezu s obitelji Petricioli ili njihovim srodnim obiteljima, kut. 31

JEZIK/PISMO

Hrvatski, talijanski, njemački, latinski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–533: Osobni arhivski fond akademika Ive Petricioli

HR–DAZD–370: Osobni arhivski fond Petar Lorini

HR–DAZD–93: Namjesništvo za Dalmaciju. Odjel za heraldička pitanja i Heraldička komisija: Matrice delle Famiglie Nobili della Dalmazia per ordine alfabetico

BIBLIOGRAFIJA

Božić–Bužančić, Danica. Južna Hrvatska u europskim fiziokratskim pokretima: pokret za obnovu gospodarstva, gospodarske akademije, ogledni vrtovi i poljodjelske škole druge polovice XVIII. i početka XIX. stoljeća. Split: Književni krug, 1995. *** Bonfiglio–Dosio, Giorgetta. La fabrica di maraschino Francesco Drioli di Zara (1759.–1943.). Padova: Biblos, 1996. *** Ghezzo, Michaele Pietro. I Dalmati all’ Universita di Padova dagli atti dei gradi accademici 1801.–1947., Atti e memorie della Società dalmata di storia partia, 21 (1992) *** Kolumbić, Jelena. Grbovi zadarskih plemićkih obitelji, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 47 (2005), str. 27–98 *** Maštrović, Vjekoslav. Pučke knjižnice na zadarskom području prije 1918. godine, Vjesnik bibliotekara hrvatske, 6 (1961), 3–4, str. 33–42 *** Maschek, Luigi. Manuale del Regno di Dalmazia, 1871.–1874. *** Petricioli, Ivo. Obitelj Petricioli. Na Dugom otoku fiziokrati – u Zadru obrtnici, Biobibliographica 2: zbornik znanstvenoga projekta Hrvatska bio–bibliografska baština. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2004.*** Peričić, Šime. Gospodarska povijest Dalmacije od 18. do 20. stoljeća. Zadar: Matica hrvatska, 1998. *** Peričić, Šime. Razvitak advokatura u Zadru, Odvjetnik, 18(1968) *** Filipi, Amos Rube. Iz prošlosti kornatskog ribarstva, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 22–23 (1976), str. 181–259 *** Filipi, Amos Rube. Otok Lavdara – Prilog povijesno–geografskog istraživanja zadarskih otoka, Geoadria 6 (2001), str. 113–152 *** Filipi, Amos Rube. Saljske crkve i kratka povijest Sali. Sali, 1981.