[0478] Javni bilježnik Dušan Jurković, Benkovac (1930. – 1942.)

Signatura: HR–DAZD–478

Klasifikacija: B.3.8 – B.4.8.

Naziv fonda: Javni bilježnik Dušan Jurković

Vrijeme nastanka gradiva: 1930.–1942.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 31 kut.; 3,0 d/m

Stvaratelj: Javni bilježnik Dušan Jurković

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Vidi HR–DAZD–51: Bilježnici Knina 1788.–1808., str. 46

Prvi moderni zakon o bilježništvu, pod nazivom Bilježnički red (Die Notariatsordnung) donesen je za austrijske administracije 1850., no on je bio primjenjivan samo u Istri, a zamijenjen je Bilježničkim redom iz 1855. godine. Austrijski Bilježnički red donesen 1871. uveden je u austrijskom dijelu Monarhije, pa tako i na području Dalmacije. Moderno uređeno javno bilježništvo na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije uvedeno je Carskim patentom iz 1858. godine, a stupio je na snagu 1. studenoga 1859. godine.

Javnobilježnički red iz 1871. vrijedio je u Dalmaciji do 1930. kad je donesen Zakon o javnim bilježnicima Kraljevine Jugoslavije i Pravilnik o izvršenju Zakona o javnim bilježnicima.

Postojanje i djelovanje javnog bilježništva bilo je prekinuto 1941. odlukom vlasti NDH. Uspostavom DFJ nije obnovljena javnobilježnička djelatnost, jer je Predsjedništvo AVNOJ–a 1944. ukinulo javnobilježničku službu na području cijele Jugoslavije. Zakonom o javnom bilježništvu u Republici Hrvatskoj iz 1993. obnovljeno je javno bilježništvo kao javna služba.

Zakon iz 1930. propisivao je jednog javnog bilježnika za područje svakog kotarskog suda, a u područjima s većim brojem stanovnika na svakih trideset tisuća stanovnika imenovan je jedan javni bilježnik, a u nekim slučajevima i na svakih dvadeset tisuća stanovnika. Bilježnike je imenovao ministar pravosuđa na temelju natječaja kojeg je raspisivala Bilježnička komora za područje kotarskog suda, određen mu je djelokrug, pečat i pravo potpisa. Zakonom o javnim bilježnicima iz 1930. službeno je područje djelovanja javnog bilježnika bilo određeno područjem okružnog suda na kojem je bilježnik imao svoje sjedište. Bilježničko sjedište nalazilo se u sjedištu kotarskog (sreskog) suda. Izuzetak od ovog pravila je postojao kod postupanja javnih bilježnika u svojstvu sudskih povjerenika. U tom slučaju svakom je bilježniku suženo djelovanje (tzv. rajon) na području njegovog sjedišta. Javni je bilježnik tada mogao kao sudski povjerenik voditi ostavinske postupke samo iza onih ostavitelja koji su imali prebivalište u njegom rejonu.

Javni bilježnik djeluje kao nepristrani povjerenik stranaka. Nadležnost im je bila točno određena Zakonom. Prema Zakonu iz 1930. oni su, uz poslove iz vlastitog djelokruga i poslova sudskih povjerenika, mogli sastavljati privatne isprave i podneske na zahtjev stranaka. U tim slučajevima javni je bilježnik postupao kao punomoćnik stranke. Javnobilježničke isprave i ovjerovljeni otpravci imali su snagu javne isprave.

U djelokrug javnih bilježnika ulazilo je sastavljanje i otpravljanje javnih isprava o pravnim poslovima, sastavljanje raznovrsnih ugovora – kupoprodajni, darovni, priznanje miraza, zajma, priznanje duga, potvrda prvotnih isprava, oporuke, odricanje od prava nasljedstva, ovjeravanje prijepisa, potpisa, izdavanje potvrda da je netko živ, provodili su ostavinske postupke, dražbe, procjene, čuvanje vrijednosnih papira i drugo.

Javni bilježnik na službenom području imao je svoje uredovno sjedište i izvan njega nije smio imati dodatni ured. Svaki javni bilježnik morao je zaposliti javnobilježničkog pripravnika.

U pisarnici javnog bilježnika vođene su sljedeće knjige: opći poslovni registar (našastar, repertorij), registar o ovjerama i posvjedočenjima, registar o protestima, depozitna knjiga, registar ostavina te kazala (za opći poslovni registar, za registar ovjera i posvjedočenja, za registar o protestima i za ostavinski registar). Registar se vodio po tekućem broju bez klasifikacijske oznake. Sastojao se od sljedećih rubrika: redni broj, datum, ime i prezime, prebivalište stranaka, vrsta dokumenta s naznakom vrijednosti, naznaka pristojbi i bilješke. Kazala su sadržavala prezime i ime stranke po abecedi i broj predmeta. Bilježnik je morao potpisati svaku pojedinu stranicu i udariti uredovni pečat na prvoj i posljednjoj stranici.

Temeljem Zakona o javnim bilježnicima Kraljevine Jugoslavije, Dušan Jurković, pravnik (1864.–1942.) započeo je djelatnost javnog bilježnika u Benkovcu 1930. godine na području Okružnog suda u Šibeniku u sjedištu Kotarskog (sreskog) suda u Benkovcu.

Djelovanje bilježništva bilo je prekinuto 1941. godine Zakonskom odredbom o ukidanju javnih bilježnika od 18. travnja 1941. i Odlukom o ukidanju javnih bilježnika i javno–bilježničkih komora od 17. studenoga 1944. godine.

POVIJEST FONDA

Općinski sud u Benkovcu predao je 1999. godine Državnom arhivu u Zadru spise kancelarije javnog bilježnika Dušana Jurkovića. O primopredaji je načinjen zapisnik (br. 12/8–99). Tom prilikom Ahivu je predano 26 knjiga i 23 svežnja spisa. Spisi su sređeni prema broju urudžbenog zapisnika i složeni u kutije izrađene po mjeri. U tri posljednje kutije smješteni su urudžbeni zapisnici, kazala, registar i bilježnice evidencija.

SADRŽAJ

Gradivo ovog fonda sadrži spise o kupoprodajama, nagodbe, ostavine, ovjere i druge dokumente o poslovima koji su po zakonu bili u nadležnosti javnih bilježnika. Gradivo je vrijedan izvor za gospodarsku i socijalnu povijest Benkovca i njegova šireg područja.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i uredske knjige

1. Urudžbeni zapisnici 1930.–1942., knj. 3 (u kut. 31)

2. Kazala 1930.–1942., knj. 3 (u kut. 30)

Predmetne knjige

3. Protestni registar (evidencija biljega) 1930.–1931., knj. 1 (u kut. 29)

4. Registri smrtovnica za ostavinske rasprave 1930.–1942., knj. 11

5. Popisi ostavitelja po selima 1930.–1942., knj. 5

Spisi, kut. 1–26.

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

BIBLIOGRAFIJA

Jelavić, Zoran. Kratka povijest notarijata u Hrvatskoj za razdoblje 1512.–1941., Javni bilježnik, br. 31. Zagreb, 2009. *** Jelavić, Zoran. Pregled sačuvane građe javnih bilježnika na području Republike Hrvatske, Javni bilježnik, br. 28. Zagreb, 2008. *** Krešić, Mirela. Javno bilježništvo na hrvatsko–slavonskom području 1859.–1941., Časopis za suvremenu povijest 42(2010.), 1: str. 91–126.

ZBIRKE ZAKONA I PRAVILNICI

HR–DAZD–386: Tiskovine. Obavijest C. kr. Vlade za Dalmaciju o vrijednosti bilježničkih spisa od 26. listopada 1817., kut. 30, br. 38. *** Bilježnički zakon od 25. srpnja 1871.*** List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću, Beč 1871.*** Zakon o javnim bilježnicima od 11. rujna 1930., Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 220, LXXVII