[0467] Kotarska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju Benkovac (1947. – 1948.)

Signatura: HR–DAZD–467

Klasifikacija: A.5.4.

Naziv fonda: Kotarska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju Benkovac

Vrijeme nastanka gradiva: 1947.–1949., 1945.–1974.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 2 knj., 10 kut., 7 svež.; 1,5 d/m

Raspon godina: 1947.–1948.

Stvaratelj: Narodni odbor kotara Benkovac 1947.–1948.

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Pripreme za kolonizaciju i agrarnu reformu započele su prije završetka rata. Organi AVNOJ–a i zemaljskih antifašističkih vijeća prikupljali su nužne podatke i informacije o posjedovnim odnosima. Tako Uputstvo o radu organa narodne vlasti na obnovi Povjereništva za ekonomsku obnovu NKOJ–a od 27. travnja 1944. određuje kako treba prikupljati podatke o stanju ekonomskog života, pa među ostalim i o „kolonizaciji i dekolonizaciji“.

U Privremenoj vladi Demokratske Federativne Jugoslavije, uspostavljenoj 7. ožujka 1945. godine je i Ministarstvo kolonizacije. Vlada je u posebnoj Deklaraciji kao neposrednu zadaću istaknula da treba „u najkraće moguće vrijeme pristupiti rješavanju takvih pitanja kao što su u pogledu seljaka agrarna reforma i kolonizacija, kako bi siromašni slojevi seljaštva dobili na uživanje zemlju s potrebnim inventarom (…)“. Zadaća komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju bila je regulirati korisnike odnosno obrađivače zemljišta i njihove stvarne vlasnike temeljem katastarskih knjiga. Rad komisija je u nekom smislu nastavak agrarne reforme iz 1931. i 1938. odnosno 1939. godine. Osnovno načelo agrarne reforme bila je podjela zemljišta onima koji su ga obrađivali, nekadašnjim kmetovima i zakupcima.

Poslovi agrarne reforme i kolonizacije započeli su donošenjem Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji (SL DFJ 64/1945). Zakon razrađuje pitanje eksproprijacije zemljišnih vlasnika i uopće stvaranje zemljišnog fonda, kategorije agrarnih interesenata te postupak provođenja agrarne reforme i kolonizacije. Osnovica Zakona je načelo da zemlja pripada samo onima koji je obrađuju. Pravo prvenstva u dobivanju zemlje imali su borci Jugoslavenske armije, odnosno obitelji boraca i žrtve fašističkog terora.

Na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji osnovan je Agrarni savjet DFJ koji je u suglasnosti s Privrednim savjetom, zadužen za provođenje agrarne reforme i kolonizacije. Savjet je trebao koordinirati rad pri donošenju zemaljskih zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji. Agrarni savjet djelovao je do 4. veljače 1946. godine. Tada je došlo do reorganizacije organa koji su rukovodili agrarnom reformom i kolonizacijom. Zakon je odredio da se Agrarni savjet pretvori u komisiju, koja je preuzela poslove Agrarnog savjeta i Ministarstva kolonizacije.

Praktična kolonizacija je počela ujesen 1945. samo u Vojvodini i Baranji, a u ostalim krajevima DFJ postojala je samo načelno.

U Hrvatskoj su poslovi agrarne reforme i kolonizacije najprije bili u nadležnosti Ravnateljstva za kolonizaciju pri Predsjedništvu vlade Hrvatske. Ravnateljstvo je djelovalo do kraja kolovoza 1945. godine kada je, u skladu sa saveznim Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji, prešlo u sastav Ministarstva poljoprivrede i šumarstva NR Hrvatske, koje je 12. rujna 1945. donijelo rješenje o osnivanju Odjela za agrarnu reformu i kolonizaciju. Odjel se dijelio na odsjeke: agrarno–pravni, za zemljišni fond agrarne reforme i kolonizacije, za kolonizaciju, za zajednička dobra i pomoć kolonistima te financijski odsjek. Za poslove kolonizacije u Vojvodinu osnovana je 26. rujna 1945. posebna Komisija za preseljenje kolonista boraca iz Hrvatske u Vojvodinu. Ta je komisija djelovala u najužoj vezi s Glavnom komisijom za naseljavanje boraca u Vojvodini. Komisija je obavila izbor kolonista, raspored mjesta naseljavanja, brinula se o organizaciji prijevoza i opskrbi kolonista tijekom putovanja. U komisiji su bili i predstavnici kolonista iz Like, Dalmacije, Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, Korduna i Hrvatskog zagorja. Komisija je djelovala do 25. veljače 1946. godine. Tada je njene poslove preuzeo Odsjek za kolonizaciju Odjela za agrarnu reformu i kolonizaciju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Agrarna reforma počela je u cijeloj Jugoslaviji stvarno tek 1946. kada je stvoreno Ministarstvo za agrarnu reformu i kolonizaciju Vlade FNRJ. To je Ministarstvo tumačilo i provodilo agrarnu politiku i kolonizaciju Vlade FNRJ preko komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju u republikama i pokrajinama.

U okruzima i kotarima djelovale su posebne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju. Te komisije, napose kotarske, uz pomoć mjesnih odbora agrarnih interesenata obavljale su poslove kolonizacije neposredno na terenu. Osim toga, određeni broj ljudi s terena, budućih kolonista, uključivan je u mjesne i kotarske komisije za naseljavanje u Vojvodini.

Zanimanje za kolonizaciju bilo je u Hrvatskoj veliko. Do početka prosinca 1945. godine ukupno je predloženo 23.965 molbi Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva NR Hrvatske. Ministarstvo za agrarnu reformu i kolonizaciju ukinuto je 1948. godine, a njegovi poslovi su prešli u nadležnost Ministarstva poljoprivrede Vlade FNRJ.

POVIJEST FONDA

Ured imovinsko–pravnih poslova Županije Zadar predao je spise Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju Benkovca Državnom arhivu u Zadru u svibnju 2002. godine. (Knjiga primljenog arhivskoga gradiva br. 300/2002.) Primopredajni zapisnik upisan je u Urudžbeni zapisnik arhiva pod brojem 12/8–2002.

SADRŽAJ

Kotarsku komisiju za agrarnu reformu i kolonizaciju imenovao je narodni odbor kotara. Gradivo tih komisija sadrži programe, izvještaje, popise kolonista i agrarnom reformom oduzete zemljišne posjede veleposjednicima i Crkvi te dodijeljene obrađivačima, zatim popise naseljenih osoba na zemljištima koja su potpadala pod agrarnu reformu, kao i statističke podatke o kolonizaciji i agrarnoj reformi na području kotara. Rješenja su izdavana na tiskanim obrascima s podacima o mjestu gdje se zemljište nalazi, s katastarskim brojem čestice i veličine u četvornim metrima te informaciju o bivšim vlasnicima. Gradivo je značajan izvor za istraživanje agrarne reforme i kolonizacije na području kotara u razdoblju od 1945. do 1948. godine. Sređeno je prema odlukama o dodjeli agrara pojedinim osobama.

Pojedina rješenja sadrže spise kojima su obrađivači dokazivali da im je obradiva zemlja ili šuma dodijeljena još agrarom iz 1931. ili 1938.–1939. godine odnosno, da im prilikom te prve agrarne reforme nije priznato pravo vlasništva na određenom posjedu i slično.

Dio gradivo ovog fonda odnosi se na uzurpacije zemljišta i sudske tužbe te žalbe na uzurpacije od 1945. do 1974. godine.

POPIS GRADIVA

Upisnici i kazala

1. Upisnik po imenima, 1947.–1949., 1 knj.

2. Kazalo imena, 1947.–1949., 1 knj.

Agrarne odluke i uzurpacije

1. Agrarne odluke, 10 kut.

2. Uzurpacije, 1945.–1974., 7 svež.

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Izvorno kazalo imena

DOPUNSKI IZVORI

Arhiv Jugoslavije, Fond br. 97: Komisija za agrarn reformu i kolonizaciju Vlade FNRJ, 1945.–1948.

HR–HDA–1167: Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju NRH 1946.–1948: Oblasne i okružne komisije, Kotarske i mjesne komisije.

BIBLIOGRAFIJA

Maticka, Marijan. Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945.–1948. Zagreb: Školska knjiga, 1990. *** Maticka, Marijan. Sudjelovanje Hrvatske u Saveznoj kolonizaciji 1945.– 1948., Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Zagrebu, 11 (1982): str. 289–323. *** Maticka, Marijan .”Uvjeti i okolnosti za provođenje agrarne reforme i kolonizacije u Hrvatskoj 1945. godine”, Časopis za suvremenu povijest, 2 (1978), 5–6. *** Mihletić, Ante. Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj. Zagreb, 1952. (šapirografirano izdanje). *** Stipetić, Vladimir. „Agrarna reforma i kolonizacija u FNRJ godine 1945–1948”, Rad JAZU 300 (1954). *** Vlaškalić, Tihomir. „Uticaj agrarne reforme od 1945. godine na promene u strukturi poljoprivrednih poseda”, Ekonomski anali 6(1958).