[0463] Općinsko javno pravobranilaštvo Zadar, Biograd, Obrovac (1955. – 1994.)

Signatura: HR–DAZD–463

Klasifikacija: B.5.7.

Naziv fonda: Općinsko javno pravobranilaštvo – Zadar, Biograd, Obrovac

Vrijeme nastanka gradiva: 1955.–1994.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 138 knj., 407 kut.; 71 d/m

Stvaratelj: Općinsko javno pravobranilaštvo – Zadar, Biograd, Obrovac

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Javno pravobranilaštvo, kao pravna institucija uspostavljeno je Zakonom o javnom pravobranilaštvu od 10. travnja 1952. koji određuje da je „javno pravobranilaštvo državni organ koji osigurava pravnu zaštitu društvene imovine u ostvarivanju imovinskih prava i obveza pred sudovima i drugim državnim organima“. Javno pravobranilaštvo zastupa imovinsko–pravne probitke federacije i republika kao i ostalih političko–teritorijalnih jedinica, kao što su kotarevi odnosno općine sa svojim ustanovama i fondovima.

Prema administrativno–teritorijalnoj podjeli osnivaju se kotarski odnosno gradski javni pravobranioci, koje su postavljali kotarski odnosno gradski narodni odbor uz suglasnost ministra financija Narodne Republike.

Narodni odbor Kotara Zadar na zajedničkoj sjednici Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača održanoj 31. kolovoza 1955. godine donio je rješenje o postavljanju Kotarskog javnog pravobranioca. Statut kotara Zadar iz 1955. određuje da u imovinsko–pravnim odnosima kotarski javni pravobranilac kao poseban kotarski organ zastupa kotar i općine na području kotara. Tada su u sastavu kotara Zadar općine: Benkovac, Biograd n/m, Božava, Molat, Nin, Novigrad, Obrovac, Pag, Posedarje, Preko, Ražanac, Sali, Silba, Smilčić, Veli Iž, Zadar i Zemunik.

Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj od 27. rujna 1962. stupa na snagu nova teritorijalna podjela prema kojoj područje kotara Zadar ulazi u sastav novoformiranog kotara Split. Takva podjela ostaje sve do 1967. godine kada se Zakonom o provedbi Ustavnog zakona o promjeni Ustava SR Hrvatske od 30. ožujka 1967. određuje da sve kotarske skupštine i njihovi organi, kao i organi kotarskih uprava, prestaju s radom 31. ožujka 1967. godine.

Narodni odbor općine Zadar, sporazumno s Narodnim odborom općine Benkovac, Biograd n/m i Obrovac, na prvoj sjednici Općinskog vijeća i Vijeća proizvođača održanoj 17. listopada 1962. godine, donosi odluku o osnivanju Javnog pravobranilaštva općina sa sjedištem u Zadru i to za općine Benkovac, Biograd n/m, Obrovac i Zadar. Javnog pravobranioca postavlja i razrješava Narodni odbor općine Zadar u sporazumu s Narodnim odborima općine Benkovac, Biograd n/m i Obrovac.

Na čelu općinskog javnog pravobranilaštva nalazi se javni pravobranitelj, kojeg postavlja općinska skupština na vrijeme od četiri godine uz mogućnost reizbora. Općinsko javno pravobranilaštvo podnosi izvješće o svom radu najmanje jednom godišnje skupštini općine, odnosno na zahtjev skupštine ukoliko ona to zatraži.

Osnovni zakon o javnom pravobranilaštvu utvrđuje odredbe koje vrijede za sva pravobranilaštva u federaciji, a republikama je prepušteno da svojim zakonima reguliraju sva ostala pitanja sukladno njihovim prilikama i potrebama. Usporedno s promjenama u organizaciji vlasti ustanovljeno je i općinsko javno pravobranilaštvo i predviđena mogućnost osnivanja javnih pravobranilaštava za više općina.

Nakon stvaranja samostalne Hrvatske Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilaštvu mijenja se njihov naziv u javno pravobraniteljstvo, a novi Zakon o državnom pravobraniteljstvu državno pravobraniteljstvo definira kao posebno državno tijelo koje štiti imovinska prava i interese Republike Hrvatske i županija odnosno Grada Zagreba. Tim Zakonom u Republici Hrvatskoj državna pravobraniteljstva su:

Državno pravobraniteljstvo županije, Državno pravobraniteljstvo Grada Zagreba i Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske. Sljednik Državnog pravobraniteljstva je Državno odvjetništvo čije su nadležnosti i funkcije utvrđeni Zakonom o državnom odvjetništvu. Prema Zakonu o javnom pravobranilaštvu od 10. travnja 1952. osniva se Javno pravobranilaštvo FNRJ i javna pravobranilaštva narodnih republika. Javna pravobranilaštva osnivala su se pri Ministarstvu financija FNRJ i pri ministarstvima financija narodnih republika. Dužnosti i ovlaštenja javnog saveznog odnosno republičkog pravobranioca su sljedeće: zastupaju FNRJ i republike, kao i njihove ustanove u građanskim parnicama (parničnim, vanparničnim i izvršnim) pred sudovima i arbitražama, kao i u drugim imovinskopravnim odnosima pred sudovima i organima državne uprave; podnose žalbu u upravnom postupku, pokreću i vode upravni spor, ako je upravnim aktom povrijeđen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe; obavljaju i druge poslove predviđene posebnim propisima koje im povjeri ministar financija FNRJ odnosno ministar financija republike; daju mišljenja državnim organima i ustanovama o pitanjima u vezi s imovinskopravnim pitanjima.

Zakonom o javnom pravobranilaštvu od 14. studenoga 1955. proširen je djelokrug javnog pravobranilaštva, utvrđena je njegova organizacija, dužnosti i ovlaštenja, ustrojen Savjet javnog pravobranilaštva, te dužnosti i ovlaštenja službenika. Javna pravobranilaštva su: Savezno javno pravobranilaštvo, republička javna pravobranilaštva, Pokrajinsko javno pravobranilaštvo, oblasno javno pravobranilaštvo i kotarska javna pravobranilaštva. Radom javnog pravobranilaštva rukovodi javni pravobranilac (savezni, republički, pokrajinski, oblasni i kotarski).

Saveznog, republičkog, pokrajinskog i oblasnog javnog pravobranitelja postavlja i razrješava odgovarajuće izvršno vijeće, a kotarskog javnog pravobranitelja postavlja narodni odbor kotara na zajedničkoj sjednici oba vijeća. Narodni odbori kotara dužni su osnovati javno pravobranilaštvo najkasnije za godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do osnivanja tih javnih pravobranilaštva kotare koji nemaju svoje pravobranilaštvo, kao i općine na njihovom području, zastupanje radi ostvarivanja imovinskopravnih interesa obavljat će se po odredbama Zakona o javnom pravobranilaštvu iz 1952. godine.

Daljnje promjene u vezi s određenjem i funkcijom javnog pravobranilaštva uslijedile su donošenjem Osnovnog zakona o javnom pravobranilaštvu od 4. travnja 1965. godine. Prema ovom Zakonu javno pravobranilaštvo je organ određene društvene zajednice koji poduzima zakonom određene mjere i pravna sredstva radi zaštite njenih imovinskih prava i interesa, kao i imovinskih prava i interesa šire društvene zajednice. Ono zastupa (pred sudovima i drugim organima) društveno–političku zajednicu, mjesne zajednice, državne organe i organizacije određene zakonom.

Javna pravobranilaštva su: Savezno javno pravobranilaštvo, Vojno pravobranilaštvo, republičko javno pravobranilaštvo, kotarsko (gradsko) javno pravobranilaštvo i općinsko javno pravobraniteljstvo. Općinsko javno pravobraniteljstvo prema novom ustroju skupština općina Zakonom iz 1962. godine nastavlja rad dotadašnjih kotarskih pravobraniteljstava, a mogu ga osnovati dvije ili više općina. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o javnom pravobranilaštvu iz 1955. godine.

Zakonom o javnom pravobranilaštvu od 19. lipnja 1968. definirana je funkcija javnog pravobranilaštva na području SRH. Funkciju javnog pravobranilaštva u SRH temeljem Zakona iz 1968. godine obavljaju republičko javno pravobranilaštvo i općinska javna pravobranilaštva.

Općinsko javno pravobranilaštvo zastupa, pred sudovima i drugim organima, općinu, mjesne zajednice, organe i fondove općine, te druge ustanove za koje je to određeno zakonom. Dvije ili više općina mogu osnovati općinsko javno pravobranilaštvo kao zajednički organ koji obavlja poslove zastupanja za te općine. Pored funkcije zastupanja javno pravobranilaštvo u okviru svog djelokruga daje i pravna mišljenja i pruža drugu stručnu pomoć državnim organima, mjesnim zajednicama i ustanovama koje zastupa.

Republičkog javnog pravobranitelja imenuje i razrješava Republičko vijeće Sabora na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja (nakon pribavljenog mišljenja Izvršnog vijeća Sabora). Općinskog javnog pravobranitelja i njegovog zamjenika imenuje i razrješava općinska skupština.

Zakonom o javnom pravobranilaštvu od 20. travnja 1977. javno pravobranilaštvo definirano je kao organ društveno–političke zajednice koji obavlja poslove pravne zaštite njezinih imovinskih prava i interesa te pravnih interesa drugih društvenih pravnih osoba određenih zakonom.

Javno pravobranilaštvo zajednice općina i javno pravobranilaštvo općina osniva skupština odgovarajuće društveno–političke zajednice. Na osnovi sporazuma, skupštine općina u istoj općini mogu imati zajedničko javno pravobranilaštvo, odnosno u sporazumu sa skupštinom zajednice općina mogu povjeriti obavljanje poslova općinskog javnog pravobranilaštva općine javnom pravobranilaštvu zajednice općina. Također u sporazumu o zajedničkom javnom pravobranilaštvu za više općina određuje se sjedište javnog pravobranilaštva i dan početka njegova rada.

Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju, kojeg donosi republički sekretar za pravosuđe i opću upravu na prijedlog javnog pravobranitelja SR Hrvatske, propisuju se pravila o kancelarijskom poslovanju, o vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, obrasci za rad, o vođenju evidencije, o izvještavanju javnosti o radu javnog pravobranilaštva, te druga pitanja od značenja za unutrašnje poslovanje javnih pravobranilaštva.

Zakonom o izmjenama Zakona o javnom pravobranilaštvu uređeno je pitanje suradnje javnog pravobranilaštva s javnim pravobranilaštvom federacije, drugih republika i općina, te pitanje organizacije i rada javnog pravobranilaštva na način da poslove i zadatke javnog pravobranilaštva obavljaju: Javno pravobranilaštvo SRH, sa sjedištem u Zagrebu, javna pravobranilaštva gradskih zajednica općina i javna pravobranilaštva općina.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilaštvu uslijedile su promjene koje se odnose na promjenu terminologije u novonastalim prilikama neovisne Republike Hrvatske. Temeljite promjene nastaju Zakonom o državnom odvjetništvu.

POVIJEST FONDA

Arhiv u Zadru je 1974. godine preuzeo od Općinskog (kotarskog) javnog pravobranilaštva Zadar arhivsko gradivo u količini od 60 svežnjeva i 50 knjiga iz razdoblja 1955.–1962. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 132/1974). Sljedeća prinova je uslijedila 1984. godine kada je od Javnog pravobranilaštva općina Benkovac, Biograd n/m, Obrovac i Zadar preuzeto 25 svežnjeva gradiva iz razdoblja 1970.–1974. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 187/1984). Općinsko državno odvjetništvo (pravni sljednik javnog pravobranilaštva) 2004. godine predaje arhivsko gradivo u količini od 30 d/m iz razdoblja 1987.–1993. godine (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 339/2004).

U tijeku je sređivanje gradiva Općinskog javnog pravobranilaštva općina Zadar, Biograd n/m i Obrovac. Spisi su odlagani prema razredbenim/klasifikacijskim oznakama, a unutar svake oznake kronološkim redom. Uvidom u cjelokupno gradivo utvrđene su sljedeće serije: Parnični predmeti (P), Izvršni predmeti (I), Razni ostali predmeti (R), Upravni predmeti (U), Pravna mišljenja (M), Upravni sporovi (Us), Platni nalozi (Pn), Preventivne mjere (Pr), Vanparnični predmeti (Vp), Opće poslovanje (Jp), Administrativno–kazneni predmeti (A).

SADRŽAJ

Fond sadrži jedanaest serija. U seriji Parnični predmeti registraturne oznake P je gradivo koje se odnosi na parnične postupke u kojima javno pravobraniteljstvo po zakonu ili po punomoći zastupa određene stranke, a u seriji Izvršni predmeti (I) su spisi u kojima zastupa stranke u izvršnom postupku. Razni ostali predmeti (R) sadrže zapise koji se odnose na druge vrste predmeta koji nisu označeni niti jednom od navedenih registraturnih oznaka i u većini slučajeva su izvanparnični predmeti. Upravni predmeti (U) sadrže predmete u kojima je kao stranka u upravnom postupku pravna osoba ili državno tijelo. Pravna mišljenja (M) sadrže predmete u kojima javno pravobraniteljstvo daje mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora ili o drugim imovinsko–pravnim pitanjima. Upravni sporovi (Us) sadrže predmete u kojima jednu od stranaka u upravnom sporu zastupa javno pravobraniteljstvo. U seriji (Pn) javno pravobraniteljstvo ide s prijedlogom sudu da izda platni nalog radi naplate glavnog duga. U seriji Preventivne mjere (Pr) su predmeti u kojima javno pravobraniteljstvo poduzima privremenu mjeru prije pokretanja parnice ili drugog postupka radi naplate duga. Vanparnični predmeti (Vp) sadrži izvanparnične i zemljišnoknjižne zapise u kojima su stranke državna tijela odnosno pravne osobe. Opće poslovanje (Jp) sadrži zapise o poslovanju javnog pravobranilaštva. Administrativno–kazneni predmeti (A) sadrže spise iz kaznenog postupka u kojima je podnesen zahtjev za naknadu štete počinjene na imovini Republike i drugih društveno–pravnih osoba (adhezioni postupak).

POPIS GRADIVA

Upisnici i Imenici

1. Upisnici za parnične predmete (Upisnik P), 1956.–1989., knj. 1–11.

2. Upisnici za izvršne predmete (Upisnik I), 1955., 1959.–1986., knj. 12–22.

3. Upisnici za upravne predmete (Upisnik U), 1956.–1992., knj. 23–37.

4. Upisnici za platne naloge (Upisnik Pn), 1957.–1984., knj. 38–44.

5. Upisnici o poduzimanju preventivnih mjera radi ispunjenja novčane tražbine (Upisnik Pr), 1966.–1983., knj. 45–46.

6. Upisnici za razne ostale predmete (Upisnik R), 1955.–1992., knj. 47–61.

7. Upisnici za administrativno–kaznene predmete (Upisnik A), 1956.–1983., knj. 62–69.

8. Upisnici za postupke eksproprijacije (Upisnik E), 1958.–1960., knj. 70–71.

9. Upisnici za postupke nacionalizacije (Upisnik N), 1959.–1962., knj. 72.

10. Upisnici za vanparnične predmete (Upisnik Vp), 1980.–1985., knj. 73.

11. Upisnici pravnih mišljenja (Upisnik M), 1956., 1959.–1964., 1979.–1992., knj. 74–79.

12. Upisnici za povjerljive predmete (Upisnik Pov), 1963.–1973., knj. 80.

13. Upisnici za vođenje općeg poslovanja javnog pravobranilaštva (Upisnik Jp), 1956.–1971., 1974.–1977., 1979.–1987., knj. 81–89.

14. Upisnici za upravne sporove (Upisnih Us), 1963.–1978., knj. 90–91.

Imenici

1. Imenici Upisnika za parnične predmete (Imenik P), 1955.–1992., knj. 92–107.

2. Imenici Upisnika za izvršne predmete (Imenik I), 1963.–1972., 1976.–1990., knj. 108.–115.

3. Imenici Upisnika za razne ostale predmete (Imenik R), 1964.–1990., knj. 116–123.

4. Imenici Upisnika za postupke eksproprijacije (Imenik E), 1979.–1981., knj. 124.

5. Imenici Upisnika za administrativno–kaznene predmete (Imenik A), 1956.–1964., knj. 125–126.

6. Imenici Upisnika za pravna mišljenja (Imenik M), 1979.–1988., 1992.–1994., knj. 127–130.

7. Imenik Upisnika za vanparnične predmete (Imenik Vp), 1983.–1985., knj. 131.

8. Imenici Upisnika za platne naloge (Imenik Pn), 1968.–1979., 1981.–1991., knj. 132–137.

9. Imenici Upisnika o poduzimanju preventivnih mjera radi ispunjenja novčane tražbine (Imenik Pr), 1982.–1983., knj. 138.

Spisi

1. Parnični predmeti (P), 1955.–1986., nedostaje 1965., 1968., svež. 63

2. Predmeti pravnih mišljenja (M), 1962.–1990., nedostaje 1963.–1964., svež. 15, kut. 10

3. Predmeti nacionalizacije (N), 1959.–1961., svež. 3

4. Upravni predmeti (U), 1966.–1990., 38 svež., kut. 24

5. Upravni sporovi (Us), 1963.–1989., nedostaje 1964.–1967., 1975.–1984., 2 svež., kut. 2

6. Razni ostali predmeti (R), 1956.–1990., nedostaje 1962., 39 svež., kut. 11

7. Izvršni predmeti (I), 1958.–1990., nedostaje 1965.–1966., 54 svež., kut. 11

8. Opće poslovanje (Jp), 1960.–1986., nedostaje 1961., 1963., 1974., svež. 43

9. Platni nalozi (Pn), 1958.–1991., nedostaje 1982., 1988., svež. 31

10. Privremena mjera, Pr, 1966.–1981., nedostaje 1968.–1969., svež. 9

11. Povjerljivi predmeti (Pov), 1956.–1962., svež. 2

12. Eksproprijacije (E), 1957.–1960., svež. 1

13. Administrativno–kazneni predmeti (A) 1956.–1990., nedostaje 1962.–1963., svež. 8

14. Vanparnični predmeti (Vp), 1981.–1990., svež. 5, kut. 4

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–231: Kotarski sud Zadar (Pretura urbana in Zara), 1820.–1918.

HR–DAZD–465: Općinski sud (Kotarski sud) Zadar, 1944.–1994.

BIBLIOGRAFIJA

1. Zakon o javnom pravobranilaštvu, Sl. list FNRJ 24/1952.

2. Zakon o javnom pravobranilaštvu, Sl. list FNRJ 51/1955.

3. HR–DAZD–141: NO Kotar Zadar, Rješenje o izboru kotarskog javnog pravobranioca od 31. kolovoza 1955., Knjiga odluka, naredaba, rješenja od 1949.–1962. NO Kotara Zadar

4. Statut Kotara Zadar, Službeni vjesnik Kotara Zadar, br. 8/1957.

5. Odluka o osnivanju Javnog pravobranilaštva općine sa sjedištem u Zadru od 17. listopada 1962., Službeni vjesnik, br. 1/1962.

6. Zakon o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj, NN 39/1962.

7. Statut Općine Zadar, Službeni vjesnik, br. 1/1964.

8. Statut Općine Benkovac, Službeni vjesnik, br. 3/1964.

9. Statut Općine Benkovac, Službeni vjesnik, br. 4/1964.

10. Statut Općine Biograd n/m, Službeni vjesnik, br. 5/1964.

11. Osnovni zakon o javnom pravobranilaštvu, Sl. list SFRJ 15/1965.

12. Zakon o provedbi Ustavnog zakona o promjeni Ustava SR Hrvatske, NN 13/1967.

13. Zakon o javnom pravobranilaštvu, NN 24/1968.

14. Zakon o javnom pravobranilaštvu, NN 17/1977.

15. Zakon o izmjenama Zakona o javnom pravobranilaštvu, NN 17/1986.

16. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilaštvu, NN 19/1990.

17. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilaštvu, NN 41/1990.

18. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilaštvu, NN 83/1992.

19. Zakon o privremenom djelovanju upravnih i sudbenih tijela, NN 60/1993.

20. Zakon o državnom pravobraniteljstvu, NN 75/1995.

21. Zakon o državnom odvjetništvu, NN 51/2001.

22. Križanić, Nada; Kušanić, Nela; Sorkotić, Nada. Shematizam organa uprave i pravosuđa na području Državnog arhiva u Sisku. Sisak, 2002.

23. Zadnik, Slavko. Primjena novog Zakona o državnom odvjetništvu u praksi, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 8 (2001), 2, str. 31–39