[0453] Maštrović, Vjekoslav, bibliotekar, povjesničar, Zadar (1913. – 1986.)

Signatura: HR–DAZD–453

Klasifikacija: K.3.

Naziv fonda: Vjekoslav Maštrović

Vrijeme nastanka gradiva: 1909.–1980.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 61 kut.; 6,1 d/m

Stvaratelj: Vjekoslav Maštrović

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Vjekoslav Maštrović rođen je u Zadru 18. listopada 1913. godine. Nakon talijanske okupacije Zadra obitelj Maštrović napušta Zadar i seli u Osijek. Pučku školu započeo je u Zadru, a nastavio u Osijeku. Ondje je završio i gimnaziju. Bio je vođa Hrvatskih skauta, prvak Hrvatskog sokola i predsjednik Društva dalmatinskih Hrvata u Osijeku. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij prava. Od godine 1937. do 1947. radi u sudskoj službi u Osijeku i Zagrebu. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirao je 1956. na temu „Razvoj sudstva u Dalmaciji u XIX. st.“.

U Zadar dolazi odmah nakon Drugog svjetskog rata i kratko vrijeme radi kao sudac Kotarskog suda u Zadru. Godine 1946. obnovio je izlaženje uglednog zadarskog Narodnog lista i bio mu glavnim urednikom, te objavio knjigu Spomendani grada Zadra, prvu knjigu tiskanu u Zadru nakon povratka grada u krilo Domovine. Pokrenuo je djelatnost mnogih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova i društava. Tako mu pripadaju velike zasluge u osnivanju Instituta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Stalne izložbe crkvene umjetnosti, Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva i dr., te obnavljanju djelatnosti 25 različitih zadarskih društava i ustanova (Znanstvene knjižnice, Hrvatskog pjevačkog i glazbenog društva „Zoranić“, Narodne čitaonice, Turističkog društva „Liburnija“, itd.).

Godine 1947. postavljen je za direktora Naučne biblioteke u Zadru. Neko vrijeme obnaša istovremeno dužnost ravnatelja Naučne biblioteke (danas Znanstvene knjižnice) 1947.–1960. i dužnost upravitelja Instituta HAZU u Zadru 1954.–1980. Uz ostale dužnosti bio je i direktor Stalne izložbe crkvene umjetnosti u izgradnji – SICU (1967.–1972.).

Utemeljio je Pomorsku zbirku (kasniji Pomorski muzej) pri Institutu. Zajedno s Grgom Novakom bio je utemeljitelj i voditelj Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije.

Iako po obrazovanju pravnik, glavne su teme njegovih znanstvenih istraživanja bile iz novije pomorske, pravne i kulturne povijesti Dalmacije.

Znanstveni opus Vjekoslava Maštrovića obuhvaća preko 400 historiografskih, znanstvenih i stručnih radova, od čega 18 knjiga, 64 separata, 8 bibliografija, te rasprava i članaka u kojima su predočeni rezultati njegovih znanstvenih istraživanja iz povijesti prava, pomorstva, kulture, jezika, sporta i dr. Izuzetno je velik njegov doprinos kulturnoj povijesti Dalmacije u 19. i 20. st. te istraživanju i stručnom prezentiranju hrvatske bibliografije, osobito one koja se odnosi na povijest hrvatskog izdavaštva u Zadru – Jadertina croatica (1949., 1954., 1977.), Zadarska oznanjenja (1979.) i dr.

Glavni je urednik niza znanstvenih publikacija, pa je tako uredio 29 tomova Radova Zavoda HAZU u Zadru, te 45 drugih znanstvenih izdanja tog Zavoda i Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva, među kojima su: Pomorski zbornik JAZU, Zadar – presjek kroz povijest, Povijest grada Nina, Povijest Vrane, zbornik Lepantska bitka i hrvatski pomorci, Viška bitka i dr.

POVIJEST FONDA

Gradivo fonda Vjekoslava Maštrovića preuzeto je u Arhiv 31. prosinca 2002. godine kao poklon njegovog sina dr. sc. Tihomila Maštrovića (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 311/02, te zapisnik o primopredaji br. 12/33–2002.). Sumarni popis izrađen je po preuzimanju gradiva. Gradivo nije arhivistički sređeno, već je samo grubo razvrstano u tematske cjeline. Zbog velike količine materijala smatrali smo opravdanim izlučiti iz fonda veću količinu novina i drugih tiskovina. U grafičku zbirku su uvršteni veliki portreti Stjepana Radića i Ante Starčevića te veduta Vallette. U Kartografsku zbirku (DAZD–383) nakon restauracije prebačen je Mali zemljovid Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca što ga je izdala Knjižara Jugoslavenske akademije i Kr. sveučilišta bez oznake godine te plan Zadra iz druge polovine 19. stoljeća.

SADRŽAJ

Gradivo ovog fonda svojim najvećim dijelom odnosi se na znanstveni i društveni rad Vjekoslava Maštrovića u razdoblju od 1950. do 1980. godine. Sačuvana je i velika cjelina njegove osobne i poslovne korespondencije od vremena boravka u Osijeku do kraja života.

Osim te dvije sadržajne cjeline na koje otpada najveći dio gradiva, fond sadrži njegove osobne i imovinsko–pravne dokumente, dokumente o društvenoj djelatnosti, bogatu zbirku fotografija i zbirku karata i plakata.

POPIS GRADIVA

1. Osobni dokumenti, 1909.–1980., kut. 1

2. Poslovni dokumenti (zaposlenja i mirovina) 1940.–1980., kut. 2

3. Dokumenti direktora Naučne biblioteke 1947.–1960., kut. 3–4

4. Direktor Instituta JAZU 1954.–1974., kut. 5–7

5. Imovinsko–pravni dokumenti 1949.–1977., kut. 8

6. Društvene aktivnosti (Turistički savez, Izviđači, RKUD „P, Zoranić“, SICU) 1949.–1980., kut. 9–14

7. Društvo za proučavanje i unapređivanje pomorstva 1963.–1970., kut. 15–16

8. Dokumentacija o napadu na V. Maštrovića 1972.–1974., kut. 17

9. Korespondencija 1930.–1980., kut. 18–29

10. Rukopisi i radni materijali (Pomorstvo, Nin, Jadertina croatica, Spomen–dani grada Zadra, Povijest sudstva, pravo, HBL), kut. 30–56

11. Recenzije, kut. 57

12. Zbirka fotografija, kut. 58

13. Zbirka karata i plakata, kut. 59

14. Notesi i bilješke, kut. 60–61

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

BIBLIOGRAFIJA

Ganza–Aras, Tereza. Bibliografija radova dr. Vjekoslava Maštrovića, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 37(1995), str. 837–862 *** Pola stoljeća Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1954.–2004.). Zagreb – Zadar: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2006.