[0431] Obitelj Novaković – Benkovac (1826. – 1956.)

Signatura: HR–DAZD–431

Klasifikacija: K.2.

Naziv fonda: Obitelj Novaković

Vrijeme nastanka gradiva: 1826.–1956.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 48 kut.; 4,8 d/m

Stvaratelj: Obitelj Novaković

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Obitelj Novaković podrijetlom je iz Vrlike, Hrvati su i rimokatolici. Prvi član obitelji koji se nastanio u Benkovcu polovicom 19. st. je Mihovil Novaković. U Benkovcu je i umro 1880. godine. Bio je trgovac, a njegovi nasljednici aktivno sudjeluju u društvenom, političkom i gospodarskom životu Benkovca, Zadra i općenito Dalmacije.

Petar Novaković, sin Mihovilov rodio se u Vrlici i kasnije s roditeljima doselio u Benkovac. Godine 1871. u župi sv. Ante u Benkovcu oženio se s Anticom Zilioto. U braku su dobili sinove Mihovila, Zvonimira, Roberta i Josipa. Bavio se trgovinom vinom, solju i duhanom, imao u vlasništvu mlin te bio u središtu gospodarskih zbivanja u ravnokotarskom kraju. Uz gospodarstvo bavio se i politikom, pa je 1883. bio izabran za prisjednika Općinskog vijeća Benkovca. Umro je 1913. u Benkovcu.

Mihovil Novaković, prvorođeni sin Petra, rodio se 1872. u Benkovcu. Završio je Trgovačku akademiju i sve do očeve smrti zajedno s njim upravljao tvrtkom Novaković. Zahvaljujući obiteljskom bogatstvu i materijalnoj neovisnosti mogao se posvetiti i političkom radu. U razdoblju od 1914. do 1918. godine obavljao je dužnost općinskog načelnika, a 1925. godine postaje predsjednik Oblasne skupštine u Splitu za Benkovac i na toj je funkciji do godine 1928. U složenim političkim prilikama u novostvorenoj državi SHS Mihovil se angažirao u Hrvatskoj seljačkoj stranci i bio njezin predsjednik za benkovački kraj 1927. godine. Godine 1931. obavljao je dužnost Općinskog prisjednika u Benkovcu. Bio je i društveno angažiran u Crvenom križu pomažući u prehrani siromašnog stanovništva benkovačkog kraja. Godine 1914. osnovao je rodoljubno društvo Sv. Ćirila i Metoda. U braku s Adelom rođenom Kolibaš imao je šestero djece: Petra, Anticu, Jelku, Duju, Josipa i Zdenka. Umro je 1933. godine u Benkovcu.

Drugi Petrov sin Josip Novaković studirao je pravo, no umro je vrlo mlad 1900. godine.

Treći Petrov sin Zvonimir, završio je pravo i radio je kao sudac. Prije prerane smrti 1925. godine sklopio je brak s Emmom Flischhacker.

Robert Novaković, četvrti Petrov sin, rodio se 1888. godine u Benkovcu. Završio je gimnaziju u Zadru i višu trgovačku školu u Zagrebu. Službovao je u podružnici Ljubljanske kreditne banke u Splitu, a nakon povratka iz redovne vojske, u podružnici Ljubljanske banke u Trstu do 1913. godine. Te je godine mobiliziran i poslan na Solunski front. Nakon rata bio je predsjednik Kotarske gospodarske zadruge, a od 1926. godine radi u Gradskoj štedionici u Šibeniku kao prokurist i knjigovođa do prerane smrti 1931. godine. Bio je oženjen Grkinjom Helenom rođenom Hadžiantonio, s kojom je imao sina Zvonimira Tita rođenog 1923. godine.

Budući da su svi Petrovi sinovi, osim Mihovila, umrli mladi, on preuzima obiteljski posao, unapređuje ga i s pravom se smatra utemeljiteljem lake industrije u Ravnim kotarima.

Najstariji Mihovilov sin Petar rođen je 1898. godine. Završio je Trgovačku akademiju na Sušaku. Kao pripadnik austrougarskih postrojbi sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu od 1916. do 1918. godine. Nakon demobilizacije stalno boravi u Benkovcu i radi u obiteljskoj tvrtki sve do 1948. godine kada su je komunističke vlasti nacionalizirale. Petar Novaković je u razdoblju od 1929. do 1940. bio predsjednik Hrvatske seljačke zadruge u Benkovcu i istaknuti član Hrvatske seljačke stranke. Sve do godine 1944. obavljao je funkciju zamjenika predsjednika HSS–a za Benkovac, a bio je i narodni zastupnik na prijeratnim izborima 1936. godine. Nije bio vojno angažiran u jedinicama NOP–a, ali budući da nije imao „loš stav“ prema NOP–u bio je uključen u rad NO Kotara Benkovac kao referent, a od 1951. kao tajnik. Bio je aktivan u kulturnim i sportskim društvima „Seljačka sloga“, Matica hrvatska, „Hrvatski radiša“, osnovao je nogometni klub „Velebit“ i u Benkovac donio prvu nogometnu loptu. U braku s Amalijom rođenom Knez nije imao djece, ali je bio skrbnik maloljetnog sina pokojnog strica Roberta, Zvonimira Tita.

Petrova braća, Duje i Zdenko Novaković nisu živjeli u Benkovcu, već su nakon školovanja radili izvan Benkovca, Duje kao sudac Kotarskog suda u Šibeniku, a Zdenko kao inženjer strojarstva u Gospiću. Četvrti brat Josip preminuo je 1938. godine. Sestra Tonka se udala za liječnika Miću Dunitrovića, a Jelka za Živka Ivankovića posjednika iz Benkovca.

POVIJEST FONDA

Fond je nastao djelatnošću obitelji Novaković. Gradivo ovog fonda 1989. predano je u Zavičajni muzej Benkovac, gdje se nalazilo do 1996. godine. Nakon vojnoredarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995. gradivo je iz Zavičajnog muzeja u Benkovcu preneseno u Arheološki muzej u Zadru, a 2. srpnja 1996. godine preuzeo ga je tadašnji Povijesni arhiv u Zadru.

SADRŽAJ

Fond sadrži osobne i poslovne dokumente članova obitelji, dokumente o njihovoj društvenoj aktivnosti i o posjedima (Buković, Kolarina, Korlat, Kula Atlagić, Perušić, Popović, Šopot), te korespondenciju. Među korespondentima se mogu naći istaknuti hrvatski kulturni i javni djelatnici. Gradivo pruža podatke za socijalnu, kulturnu, gospodarsku i političku povijest Benkovca i okolice tijekom 19. i 20. stoljeća.

POPIS GRADIVA

Članovi obitelji. Gradivo sređeno prema osobama sadrži: osobne, poslovne, imovinsko– pravne dokumente, dokumente o društvenim aktivnostima i korespondenciju.

1. Petar Novaković i njegova žena Antica Zilioto, 1869.–1913., kut. 1–6

1.1. Josip Novaković, sin Petra, 1897.–1900., kut. 7

2. Zvonimir Novaković, sin Petra i njegova žena Emma, 1906.–1925., kut. 7

3. Robert Novaković (Bube), sin Petra i njegova žena Hellena Hadžiantonio, 1898.–1942., kut. 8–10

3.1. Zvonimir Tito Novaković, sin Roberta, 1935.–1944., kut. 10

4. Mihovil Novaković (Miće), sin Petra i njegova žena Adela Kolibaš, 1872.–1935., kut. 10–13

5. Petar Novaković (Pjero), sin Mihovila i njegova žena Amalija (Ljubica) Knez, 1923.– 1952., kut. 14–27

6. Braća i sestre Petra Novakovića, Josip, Dujo, Zdenko, Jelka i Tonka, 1910.–1944., kut. 28

Gospodarska djelatnost

7. Mlin, 1879.–1948., kut. 29–42

8. Trgovina solju i duhanom, 1896.–1943., kut. 43–45

Razno

9. Razno (obiteljske čestitke, pozivnice, osmrtnice, sućuti), 1868.–1951., kut. 46

9.2. Dokumenti osoba koje nisu članovi obitelji, kut. 47

9.3. Zbirka tiskovina 1895.–1951., kut. 48

JEZIK/PISMO

Hrvatski talijanski, njemački; latinica, ćirilica

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar.

BIBLIOGRAFIJA

Benkovački kraj kroz vjekove: zbornik radova s Naučnog skupa Benkovački kraj kroz vjekove, Benkovac, 22–24. travnja 1983. Zadar: Narodni list, 1987. *** Peričić, Šime. Gospodarska povijest Dalmacije od 18. do 20. stoljeća. Zadar: Matica hrvatska, 1998. *** Peričić, Šime. Razvitak gospodarstva Zadra i okolice u prošlosti. Zagreb, 1999.