[0371] Ljubić, Šime, povjesničar (1822. – 1896.)

Signatura: HR–DAZD–371

Klasifikacija: K.3.

Naziv fonda: Šime Ljubić

Vrijeme nastanka gradiva: 12.–19. st.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 12 kut.; 2,6 d/m

Stvaratelj: Šime Ljubić

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Šime Ljubić, svećenik, arheolog i povjesničar, rodio se 24. svibnja 1822. u Starom Gradu na Hvaru, gdje je i umro 19. listopada 1896. Teologiju je studirao u Zadru, a za svećenika je zaređen 1847. godine. Kratko je službovao u rodnom Starom Gradu i manjim mjestima Hvara i Brača. Godine 1855. polazi u Beč gdje je studirao povijest i slavistiku. Na njegov dalji rad, posebno izdavanje povijesnih izvora, utjecao je njegov profesor Theodor Sickel, poznati stručnjak za diplomatiku. Nakon povratka iz Beča 1857. postaje profesorom na splitskoj Gimnaziji. U razdoblju od 1858. do 1863. godine bio je kustos Arheološkog muzeja u Splitu, a od 1871. do 1892. ravnatelj Narodnog muzeja u Zagrebu. Od 1867. je član novoosnovane Jugoslavenske akademije. Bečka vlada (ministar Aleksandar Bach) ga je angažirala za rad u mletačkim arhivima, posebno za istraživanje turskih prava na Klek i Sutorinu, što je trebalo utjecati na austrijsku politiku prema Turskoj. Bio je svestran u svom radu, pa je napisao i „Ogledalo književne povjesti jugoslavenske“, 1864. i 1869., te „Pregled povijesti hrvatske“, 1864. Za svoga boravka u Mlecima istraživao je izvore za povijest odnosa južnih Slavena i Mletačke Republike, koje je poslije objavio pod naslovom „Listine o odnošajih između južnog Slavenstva i Mletačke republike I–X“ (1868.–1891.); „Commisiones et relationes Venetae“, I–III (1876.–1880.). Objavio je i „Statuta et leges civitatis Buduae, civitatis Scardonae et civitatis et insulae Lesinae“ (1882.–1883.). Napisao je niz radova o odnosima Dubrovnika i Venecije, o Markantunu Dominisu, o Petru Hektoroviću i dr. Pridonio je razvoju Arheološkog muzeja u Zagrebu. Osnivač je Hrvatskog arheološkog društva, a od 1879. do 1892. osnovao je i uređivao Viestnik Hrvatskoga akeologičkoga društva, u kojem je objavio radove s područja prethistorije i klasične arheologije. Važna su i njegova dva sveksa muzejskih inventara: „Popis arkeologičkoga odjela Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu“ I., 1889. (egipatska i prethistorijska zbirka) i II., 1890. (numizmatička zbirka). Knjigom „Opis jugoslavenskih novaca“ (1875.) postavio je temelje modernoj numizmatici. Istaknuo se i kao terenski arheolog (japodsko nalazište u Prozoru kod Otočca, srednjovjekovne nekropole u Velikom Bukovcu i Kloštru i dr.). Dao je velik doprinos i razvoju epigrafike u Hrvatskoj. U bogatoj bibliografiji ističe se njegovo djelo „Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia“. Sudjelovao je u narodnom preporodu u Dalmaciji.

POVIJEST FONDA

Gradivo ovog fonda otkupljeno je od pranećakinja Šime Ljubića iz Starog Grada na Hvaru 1948. godine. U literaturi nalazimo podatak da se radi tek o ostacima bogate rukopisne ostavšine oko koje su se sporili Ljubićevi brojni nasljednici i Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Preuzimanje je registrirano u Knjizi primljenog arhivskog gradiva pod brojem 10/48. uz naznaku da je gradivo primljeno bez zapisnika i popisa te smješteno u 12 kutija. Gradivo se i danas nalazi u 12 kutija za koje je izrađen dijelom analitički inventar objavljen u Arhivskom vijesniku 1961. godine.

SADRŽAJ

Gradivo se najvećim dijelom odnosi na znanstveni rad Šime Ljubića, a veći dio tog materijala je objavljen. Riječ je o prijepisima iz mletačkog, bečkih i zadarskog arhiva, te iz Arhiva Splitskog kaptola. U ovom fondu nalazi se gradivo pripremljeno za XI. svezak Listina čije je objavljivanje spriječila Ljubićeva smrt. Osim prijepisa u ovom arhivskome osobnom fondu čuvaju se i Ljubićevi autorski rukopisi te nekoliko izvornika. Manja količina dokumenata odnosi se na školovanje, plaće, namještenja te njegova znanstvena putovanja. Nekoliko dokumenata odnosi se na imovinu, kuće i posjede Šime Ljubića.

POPIS GRADIVA

1. Arheologija, kut. 1

2. Numizmatika, kut. 1

3. Originalni sastavci, kut. 2

Iskopine u Solinu. Priopćenje o prvom sastanku kršćanskih arheologa. Izvori za povijest Dubrovačke Republike. Odnos povijesti i drugih znanosti, O pismu, O širenju topline na zemlji, O Šubićima, Registar riječi. Copia delle parti ecc.mo Senat adi 28. maggio 1484.

4. Originalno arhivsko gradivo i stari prijepisi, kut. 2

Prava i povlastice splitske crkve, Prava gradeškog patrijarha nad Dalmacijom. Prijepisi isprava iz 13. i 14. stoljeća. Ugovor o prijateljstvu između Zadra i bribirskih knezova iz 1334., Manifest mletačke vlade protiv uskoka 1416. Prijedlog mirovnog ugovora sa sultanom Bajazitom 1416. Oratio fratris Vincentii Pribojevich 1532. Kronika kninskih biskupa 1562.–1696. Knjiga terminacija sindika Zuan Giacoma Zane i Zuane Michella 3. X 1588. Kapetan Lorenzo Sostegni o napadu na Senj godine 1600. Izvješće o Dubrovniku iz 16. st. Izvještaj generalnoga providura V. Donata iz 1604. Izvještaj kotorskog providura G. Bragadina 1606. Izvješće hvarskog načelnika Steffana Thiepola iz 1607. Saslušanje o napadu na Perast 1626. Pitanje pripojenja nekih turskih mjesta u Bosni Nadbiskupiji splitskoj 1609. Izvješće generalnoga providura A. Pisanija 1628. Izvješće generalnoga providura G. Molina 1612., Izvješće generalnoga providura A. Civrana 1632., Izvješće kotorskog providura L. Veniera 1613., Izvješće generalnoga providura A. Moceniga, Ljudevit XIII. daje dozvolu biskupu Faustu Vrančiću za tiskanje djela o strojevima, Nacrt tvrđave sv. Ivana 1651., Postavljenje Š. Misercija iz Šibenika za profesora teologije 1656., Izvješće generalnoga providura P. Valliera 1687., Izvješće kotorskoga providura N. Crinba 1694., Imenovanje biskupa za Skradin, Makarsku i Korint 1695., O uskocima 17. st., Opravdanje P. Korde o nenapadanju dubrovačkih lađa 1774., Popis hrvatskog običajnoga prava 1551.

5. Prijepisi iz djela i rasprava, kut. 3

Fondra, Storia della insigne reliquie di San Simeone profeta 1686. Drugi dio prijepisa Statuta Krka; J. Šišgorić, De situ Illyriae et civitate Sibenici 1487.; A. Fabroni, Elogi d’illustri Italiani, Pisa 1786.; D. Theiner, Vetera monumenta Slavorum Meridionalum 1863.; E. Mirise, Venedig und Ungarn, Beč 1878.; Ispisi o sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom; Miklošić, Albanische Forschungen; Genealoško stablo obitelji Vitturi; Razni ispisi; Spomenici za Codex diplomaticus; Pisma Bajamontija A. Budroviću; Ispisi o Hvaru; Ispisi o srdnjovjekovnoj Hrvatskoj; Statut Hvara; Š. Ljubić, Pisma iz Staroga Grada; O Hvarskoj biskupiji; Ispisi iz arhiva o Hvaru.

6. Prijepisi iz mletačkih arhiva (Izvješća generalnih providura), 1572.–1722., kut. 4

Prijepisi iz mletačkog arhiva (o Dubrovniku, razno), kut. 5

Prijepisi iz mletačkog arhiva, Vijeće umoljenih 1469. Spisi za XI. svezak „Listina“. Pisma Elizabete Frankopanske i Petra Zrinskog 1477.–1479. Izvješća mletačkog Senata. Veliko vijeće, Spisi zadarskog kneza Petra Mercella 1518.–1521. Ekonomsko i poljoprivredno društvo Split, Trogir 1542. Iz Mletačkoga arhiva: Izvješće Petra Semitecola, Hvar 1611. Spisi o Markantoniju Dominisu 1616. Pitanje imenovanja biskupa u Dalmaciji 1634. Vojna škola 1774. Revolucija u Kotoru 1798. Prijepisi iz Mletačkog arhiva – Varia. Prijepisi iz zadarskog arhiva, kut. 6

Izvješća rektora dalmatinskih gradova (Krk, Split: Domenico Bembo 1587. Andrea Michiel 1573., Daniel da Molin 1594., Baldissera Contarini 1797., L. Bollani 1600., A. Rhenier 1602., P. Trevisan 1605., A. Renier 1610., C. Dolfin 1611., M. Mundazzo 1614., G. Contarini 1615., M. Garzoni 1619., F. Morosini 1621., G. Michiel 1624., A. Lipomano 1628., B. Pisani 1629., Basadanna 1638., A. Lippomano 1646.)

Izvještaji providura Kotora: B. Contarini 1572., Z. Salomon 1573., B. Erizzo 1577., Vicenzo da Canal 1584., A. Barbaro 1588., Giovanni Battista Michiel 1590., Z. Loredan 1592., D. Dolfin 1593., Z. Lippomano 1594., A. Barbaro 1596., Z. Magno 1600., A. Gabriel 1601., A. Grimani 1602., M. Molin 1604., G. Molin 1612., A. Canal 1612., Z. Soranzo 1614., F. Dolfin 1616., C. Michiel 1618., M.A. Contarini 1621., P. Malipiero 1623., P. Morosini 1627., F. Tiepolo 1623., A. Canal 1635., A. Molin 1637., A Contarini 1639., P. Gradonico 1640., Zorzi Morosini 1641., F. Davila 1645., G. Loredan 1669., G. Boldù 1727.

Izvještaji vojnih zapovjednika: S. Venier 1572., P. Badoer 1578., G. Foscanini 1580., N. Guriano 1583., L. Foscolo 1654., D. Mocenigo 1684.

Izvještaji sindika, Statuti dalmatinskih gradova: Brač, Budva, Rab, Skradin, Split, kut. 7

Impresa di Clissa. Cronicon Venetum. Martino da Canale, Cronaca Veneta. Isprave 1307.– 1399. Zabrana trgovanja dalmatinskim robljem u Apuliji (Ivana II. 1414.–35.), Poslanice Dubrovačke Republike upućene Mletačkoj Republici 1534.–1774. Nozze Bianchini–Agostini. Odnosi Venecija – Kotor 1450. Odgovor Mletačke vlade na molbu Šibenske općine 1450. Odnosi Venecija – Split 1450. Izvještaji P. Pasqualinija poslanika u Ugarskoj 1509.–1512. Liga pape, cara i Venecije protiv Turske 1537.–1541. Opis Ciparskog rata 1570.–1572. od senatora P. Loredana. M. Jacopo Lorenzo, Dnevnik s puta Venecija – Carigrad 1575. Anonimni izvještaj o Dalmaciji 1577. Izvjestitelj veronskog biskupa o Istri i Dalmaciji 1580. Izvješće o uskocima 1581. Izvještaj Minuccija Federicu Contariniju prokuratoru sv. Marka 1585. Mletačko–dubrovački spor zbog otoka Carra 1590. O Lastovu 1602. Odnosi Dubrovnika s Venecijom 1603.–1605. Izvještaji ambasadora u Rimu T. Contarinija 1611.–1614. Povijesni podaci o Mletačkom arhivu 1611. Ribarstvo Korčule 1624. Idejni plan generalnog konzula Francuske 1766. Obitelj Tartaglia 1633.–1790. Pisma S. Gradija A.B. Nomiju 1674.–1678. Mir u Karlovcima 1699. Izvještaj F. Gandole papi Grguru XIII. Anonimni izvještaj o granicama Dalmacije.

Prijepisi iz bečkih arhiva. Privilegia; Ispisi iz bečkih arhiva o Dalmaciji i Bosni s kraja 17. st. O trgovini u Bosni i o Dubrovniku s kraja 17. st. Pisma generalnoga providura Belegno. Veze Dubrovnika s Italijom, Španjolskom i Francuskom 1375.–1776.

Kaptolski arhiv Split – Archivio capitolare di Spalato dell’abate Dr. F. Carrara.

Zadarski arhiv – Inventar sv. Dominika u Zadru. Upravitelji zadarski postavljaju učitelja slovnice dok gradsko vijeće ne imenuje pravoga učitelja. Izvod iz „Privileggi della magnifica comunità di Nona“, prijepisi iz prve knjge Dukala i terminacija. Izvod iz „Testamenti presentati nella cancelieria dei Conti di Zara“, 1318.–1692., kut. 8

7. Književna ostavština – rukopisi

Marko Arnerić, Opravdanje Dolnic Xenona, Mleci 1802., J. Baraković, Narodna pjesma iz Vile Slovinske 1614., Biografija Gian Francesca Biondija iz Hvara, Ignazio Giorgi, La Lucciola Canzona, Palmotić 1623., Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje 1555. i dva prijepisa pisama. Prijepisi s pročelja kuće Petra Hektorovića 1555. Petar Hektorović, Prijevodi klasika, Ivan Ivanišević, Kako sam se naučio peti Cvit sedmi 1640., I. Ivanišević, Kita Cvitja Razlikova, 1642., Petar Kanavelić, Velle Libanie, Bartul Kašić, Život Gospodina Našega Isukersta 1638., P. Kanavelić, Život sv. Ivana, trogirskog biskupa oko 1700., Pohvala u čast Petra Kanavelića oko 1700., Dominik Ljubić, Pjesme u čast sv. Antuna Padovanskog 1836., Rukopis Š. Ljubića, Povijest Narodne Dalmatinske književnosti 1848., F.G. Eishhoff, prijevod Š. Ljubić, Poviest Jezika i Književnosti Slavjanske 1847., Š. Ljubić, Nikoliko ričih o Ljubomudrju Jezika Slavojanskoga 1844., Š. Ljubić, Intorno alle lingue parlate nella Dalmazia, Š. Ljubić, Prefazione sulla poesia illirica – dalmata, e sulla cultura parziale dell’isola Lesina, Š. Ljubić, Poziv na pribrojenje Narodno – Dalmatinske književne poviesti, Š. Ljubić, In risposta al dr. Cirineo 1849. Jakov Pletikosa, Sveta zemlja, kut. 9

8. Književna ostavština – Tiskovine

Marmontel, Smerti Sladosti Pjesam Prinesena u Slovinski jezik g. 1800., Marin Gazarovich, Prikazanje Slavnoga Uzcarsnutia Issussova 1809., Pobožne pučke pjesme 1846., Ivan Tanzlinger Zanotti, Prijevod Vergilijeve Eneide II. knjiga, T. Tasso, Oslobođenje Jeruzalema, prijevod, Melodrama sv. Lovrinac, Viestnik Hrvatskoga Arkeologičkoga društva, Matica, List za književnost i zabavu u Novom Sadu, L’Istria. Biskup hvarski i brački F.D. Bordiniž. Djela o Albaniji. Plakat, Ungarn und Fiume, Dobrovski Agost, Berliner Münz–Verkehr. Darovi Zemaljskom muzeju 1877. Bosna – separat iz Obzora 1880. Zora Dalmatinska, Vienac. Blätter für Literatur und Runft, Sviet 1866., Crvena Hvatska 1892. Zakon o uređenju Narodnog muzeja. Kalendari tiskani u Veneciji. Fasti storici, Venecija 1739. Proglas mletačke vlasti 1625. Hrvatska glagoljica. Proglas Mate Karamana 1746. Mineralogisch–archölogische Bedachtungen, 2 mletačke brošure. O izboru mletačkog dužda. Proglas kotorskog biskupa Franje 1709. Diavoletto, giornale Triestino 1856. Wiener Courier 1856. Glasnik Dalmatinski 1857. Osservatore Dalmata 1856. La Difesa 1884. Gazzetta di Zara. Obzor, 1874. Sloboda Sušak 1881. Avvisatore Dalmata 1856. Il Dalmata. Il Nazionale 1865. Sammlung der lateinischen Inschriften 1892. La Voce Dalmata. Narodne novine 1873. Agramer Tagblatt 1888. Pravila Matice Hrvatske 1874. M. A. Vidivić, Risposta alla critica 1856. Korespondenzblatt 1890. Mletački proglas 1626., kut. 10

9. Korespondencija

Među ostalim sačuvana su pisma koja su Š. Ljubiću uputili: Špiro Brusina, Frane Bulić, Sir Artur Evans, Giuseppe Ferrari Cupilli, Petar Farnasović, pjesnik i župnik u Mokošici, Ivan Gurato, kanonik zadarski,Vatroslav Jagić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Theodor Mommsen, Vinko Pacel, Franjo Rački, Ida von Düringsfeld, Vjekoslav Spinčić, Andrija Stazić, Božidar Petranović, Josip J. Strossmayer, Jerolim Šutina, Jenko Šafarik, kut. 11

10. Građa za životopis

Školovanje. Pitanje plaća i namještenja. Znanstvena putovanja i rad. Kuće i posjedi Ljubića. Dopisivanje s tvornicom A. Metlicovitz. Ostavština Magdalene Budrović ud. pok. J. Ostoića.

11. Razno

Spisi o savezu Venecije i Ugarske 1501., 1515. (izvornici). O pograničnim odnosima između Turske i Mletačke Dalmacije 1540. O prijelazu Petra Bunića iz Turske u Mletačku Dalmaciju 1663. Liječnički izvještaj Antuna Nikolarića o magičnoj bolesti na Braču 1817. Oporuka N. Lazarevića. Zdenčaj Aleksandar, Jeka od Balkana ili uze bugarskih, hercegovačkih i bosanskih kerstjanah. Vrdoljak Imoćanin, Upute za sastav književnih i znanstvenih djela. Biografski podaci o Dalmaciji Josipa Valentinellia. Ante Katić, Pjesma posvećena Š. Ljubiću. Mjere za kovani novac. Pravila društava i proglasi, kut. 12

JEZIK/PISMO

Hrvatski, latinski, talijanski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar.

BIBLIOGRAFIJA

Anzulović, Neda. O diobi biblioteke i pisane zaostavštine don Šime Ljubića, Prilozi povijesti otoka Hvara 8. Hvar, 1987. *** Batović, Šime. Šime Ljubić, Zadarska smotra 41(1992), 6. Zadar, 1992., str. 244–248 *** Čolak, Nikola. Inventar rukopisne ostavštine Šime Ljubića, Arhivski vjesnik, 4–5(1961–1962), str. 225–262. *** Kurelac, Miroslav. Ljubić Šime, Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Zagreb, 1980. *** Mirnik, Ivan. Ljubić i Kršnjavi, Naš museum. Zagreb, 1998., str. 233–243 *** Pederin, Ivan. Izbor iz pisama upućenih Šimi Ljubiću, Croatica Christiana Periodica 10(1986), 18, str. 117–165 *** Pederin, Ivan. Dva neobjavljena sastava Šime Ljubića, Croatica Christiana Periodica 13(1989), 24, str. 76–115 *** Pederin, Ivan. Život i ideološki sadržaj u djelu Šime Ljubića, Croatica Christiana Periodica 16(1992), 29, str. 85–125 *** Rendić–Miočević Duje. Don Šime Ljubić – idejni začetnik i osnivač Hrvatskog arheološkog društva i ravnatelj Narodnog zemaljskog muzeja u Zagrebu