[0368] Grgić, Ivan, pravnik, arhivist (1898. – 1961.)

Signatura: HR–DAZD–368

Klasifikacija: K.3.

Naziv fonda: Ivan Grgić

Vrijeme nastanka gradiva: 1953.–1968.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 15 kut.; 1,50 d/m

Stvaratelj: Ivan Grgić

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Rođen je u Vranjicu kraj Splita 8. ožujka 1898., a umro u Zadru 21. studenoga 1961. Klasičnu gimnaziju završio u Splitu 1916., a studij prava u Zagrebu 1921. godine. Zagovarao je jugoslavensku ideju i jedan je od osnivača Demokratskog studentskog kluba „Jugoslavija“. Nakon 1918. član je Pribićevićeve Demokratske stranke (poslije SDS), pa Zemljoradničke stranke. U tom duhu javljao se u „Srpskom kolu“ (1921.) člancima kojima osuđuje politiku Stjepana Radića kao „nacionalno podvajanje“ seljaštva i zagovarao je radikalan jugoslavenski integralizam putem staleškog (seljačkog) zbližavanja. Pisao je i u glasilima samostalnih demokrata „Život“ (1924.) i „Naše selo“ (1928.), slijedeći stranačku politiku i oštro napadajući Radića sve do formiranja Seljačko–demokratske koalicije, koju je pozdravio. U Kninu djeluje kao odvjetnik od 1930. do 1941. kada odlazi u partizane. Godine 1944. povjerenik je za gospodarstvo Okružnog NOO–a i blagajnik okružnog odjela JNOF–a u Kninu, zatim član Povjereništva za pravosuđe ZAVNOH–a. Bio je tajnik Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača 1944.–1948. Do umirovljenja 1961. sudac je Vrhovnog suda. Nakon umirovljenja radi kao bibliotekar u Historijskom arhivu u Zadru i bavi se znanstvenim i kulturno–socijalnim radom. Bio je potpredsjednik pododbora Matice hrvatske, od 1952. član uredništva Zadarske revije, a od 1957. jedan od njezinih urednika. Kao povjesničar bavio se uglavnom poviješću Dalmacije pod mletačkom upravom od 17. do 19. st., posebno razrađujući povijesno–pravne teme. U tekstovima o Hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji osjećaju se njegovi politički pogledi. Surađivao je u Zadarskoj reviji (1952.–1956.), Radovima Instituta JAZU u Zadru (1960.), Mogućnostima (1962.), Starinama (1962.) te člancima u Glasu Zadra 2 i Narodnom listu.

POVIJEST FONDA

Gradivo osobnog fonda Ivana Grgića u Arhiv je preuzeto u tri navrata. Prvi i najveći dio gradiva preuzet je 19. lipnja 1969. od njegove supruge Ksenije (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 114a/69). Druga primopredaja nije uvedena u Knjigu primljenog arhivskog gradiva. Na kraju je pranećakinja Grgićeve supruge Ksenije predala Arhivu zapise Lovre Montija koje je donijela iz Knina nakon što je oslobođen od srpske okupacije 1995. godine. Ukupno je primljeno 15 arhivskih kutija gradiva. Fond nije konačno arhivski sređen, već je na temelju uvida izrađena evidencija gradiva po kutijama.

SADRŽAJ

Najveći dio gradiva nastao je djelovanjem dr. Ivana Grgića i to u razdoblju njegovog boravka u Zadru nakon odlaska u mirovinu. To je niz njegovih objavljenih i neobjavljenih radova s povijesnom tematikom iz razdoblja mletačke i austrijske uprave u Dalmaciji, primjerice radovi o kolonatu, zaim o otuđivanju općinskih dobara, o mletačkim financijama, ligama i posobama, časnicima Teritorijalnih snaga, cernidama, pandurima, feudima i bunama kolona u 18. stoljeću. U grupi tekstova s povijesnom tematikom posebnu grupu čine tekstovi o Lovri Montiju, političkom djelatniku iz 19. st., s kojim je preko supruge Ksenije bio u rodbinskim vezama. Zbog te činjenice fondu je pridružen svežnjić izvornih Montijevih pisama, bilježaka i dnevničkih zapisa. Osim što je proučavao stare spise, Grgić ih je običavao i prepisivati, pa u gradivu ima i više takvih prijepisa. Tom razdoblju Grgićeva života pripada i gradivo koje se odnosi na njegov djelovanje u uredništvu Zadarske revije.

Dio gradiva odnosi se na ranije razdoblje, posebice Grgićevo djelovanje u Državnoj komisiji za utvrđivanje ratnih zločina i njihovih pomagača. Vezano uz posao suca Vrhovnog suda u Zagrebu, u fondu se nalaze neki zakoni i zakonski prijedlozi te Grgićeve bilješke i prilozi vezani uz njih.

Fond sadrži i manju količinu izvornih dokumenata iz 18. i 19. st. koji se odnose na područje Splita i okolice, posebice Vranjica i vranjičke crkve Sv. Martina. Dio fonda su i primjerci različitih novina, kao i isječci članaka iz novina određene tematike.

POPIS GRADIVA

1. Tekstovi o narodnim inspekcijama i narodnim odborima, tiskovine o agrarnoj reformi 1919. i 1941., prijedlog naziva ulica i trgova na području NO Gradske općine Zadar, 1954., kut. 1

2. Dokumentacija o ratnim zločinima, obiteljskom pravu, građanskom pravu, dokumentacija Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača 1947.–1950., kut. 2

3. Objavljeni i neobjavljeni prilozi za Zadarsku reviju, 1954.–1958., kut. 3–5

Bilješke i tekstovi dr. Grgića s povijesnom tematikom, kut. 6–8

4. Prijepis dokumenta o travarini i pašnjacima (1843.), prijepis pamfleta protiv sindika inkvizitora iz 1749., terminacije o osnivanju i uređenju liga 1689.–1696., bilješke o agrarnim odnosima, statut primorske lige, prijepis „Memorie statistice sulla Dalmazia, Terminazioni agrarie ed altre“, prijepis dokumenta o terenima na koje se plaćao teratik, Cenni storice sull’ isola di Lissa dal 1797. al 1815., prijepis članka D. Desnice „Jedno političko umorstvo u Zadru 1778. Godine“, prijepisi izvještaja providura Boldua o krajinama od 16. ožujka 1783., prijepisi dokumenata o zabrani zborova, o kulturnoj prošlosti Zadra, o agrarnim odnosima, seljačkim nemirima 1739.–1740., prijepis Thalloczyjeve radnje „Hrvatsko običajno pravo od godine 1531.–1553.“, kut. 9

5. Grgićevi rukopisi objavljenih radova i članaka, fotografije i topografske karte Sutomišćice, zgrade Maraske, Luke Nonkovića, nepoznatog spomenika; Korespondencija dr. Ivana Grgića (službena) 1957.–1960.; Katastarska karta terena Meterize na putu iz Splita za Solin 1816. – izvornik; Izvorni dokumenti raznih organa uprave i sudstva koji se odnose na Vranjic i crkvu Sv. Martina u Vranjicu 1799./1888.; Putovnica Maria Grgića iz Solina iz 1862.; Nacrt vranjičkih pašnjaka iz 1771.; Tekst tužbe Ivana Grgića i još petorice poljoprivrednika iz kninskog kraja protiv dr. Mirka Perkovića, direktora kninske gimnazije radi članka objavljenog u novinama Tribuna 1936., kut. 10

6. Pojedini primjerci i isječci novina: Borba 1945.–1947., Glas narodnog fronta Srbije 1946., Glas Zadra 1952.–1958., Narodni list 1959., 1979., Narodni list ONFG Zg 1950., Naprijed 1947., Hrvatski narod 1942., Politika 1925., 1945., 1947., Rad 1945., Republika 1945., Srpska riječ 1946., 1920, 1922., Selo 1945. – 1948., Vjesnik NF Hrvatske 1951., Zemljoradnik 1936. (br. 1), kut. 11

7. Dokumenti Matice hrvatske – Pododbor Zadar, 1958.–1961., tekstovi o simpoziju povodom stote obljetnice Narodnog preporoda u Dalmaciji 1957., dokument o postavljanju grobne ploče na grob dr. Jakova Čuke u Zaglavu 1961., tekstovi za dvobroj Zadarske revije 1961., dokumentacija vezana uz izdavanje Zadarske revije 1961., kut. 12

8. Prijepisi dokumenata i prilozi za biografiju Lovre Montija, genealogija obitelji Monti, genealogija i tekst o obitelji Šimić–Protić iz Knina, članak prote Ljube Vlačića iz časopisa Prilozi 1920. „Dr. Božidar Petranović i Unija“ i s tim u vezi otipkani prijepis pisma Teodora Petranovića upućenog 1838. iz Šibenika guverneru Lilienbergu, prijepisi iz Arhiva Đakovačke biskupije, iz obiteljskog arhiva Arneri u Korčuli, prijepis pisma Klaića Pavlinoviću, Montija Čingriji, pismo Montija Rafi Arneriju, dr. Jose Paštrovića Rafi Arneriju, otipkani prijepis članka Viktora Novaka u časopisu Vreme iz 1929. „Mihovil Klaić 1829.–1929.“ u povodu stogodišnjice rođenja prvoborca i preporoditelja narodne misli u Dalmaciji, dokumenti imovinsko–pravnih poslova obitelji Grgić 30–ih godina 20. st., kut. 13

9. Nešto imovinsko–pravnih dokumenata Ksenije Grgić, prilozi za biografiju Lovre Montija, otipkani tekst s pečatom Historijskog arhiva u Hvaru koji počinje rečenicom „Gospodin E. Smirić posljednji potpredsjednik Namjesništva u Zadru objavio je studiju o talijanstvu u Dalmaciju u kojem nastoji pokazati kako je Austrija sistematski provodila proces asimilacije da bi prikazala da je narod prevladavajuće slavenski …“, pisma s prilozima Grgiću kao uredniku Zadarske revije i druga pisma (C. Fisković, K. Milutinović, O. Egić, V. Novak), generalni plan Beograda, karta Jugoslavije, karta Kaštelanskog zaljeva iz 1892., otipkani tekst „Narodne vlasti i narodni sudovi u borbi protiv špekulacije“, njemački tekst (otipkan) o doseljavanju Srba u Hrvatsku i prijevod na ćirilici, obavijest o imenovanju za člana Savjeta Filozofskog fakulteta u Zadru, kut. 14

10. Isječci iz Borbe 1968. – serija članaka Đorđa Karađorđevića „Istina o mom životu“, karta područja od Beograda na istoku do Splita na jugozapadu, karta Brača i Hvara, područja Makarske, arheološka karta Solina i okolice, karta okupacijskih zona područja Austrije nakon 2. svjetskog rata, karta Silbe, Imotskog i Makarske, karta „geografski raspored Jugoslovena iz 1921. na temelju popisa stanovništva“, karta NR Srbije.

Naknadno primljeno gradivo: članci, pisma i dnevnički zapisi Lovre Montija, djelomični prijepis dr Ive Grgića 1853.–1863., kut. 15

JEZIK/PISMO

Hrvatski, talijanski, srpski; latinica, ćirilica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

BIBLIOGRAFIJA

Hrvatski biografski leksikon, sv. 5. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2002., str. 179–180. *** Ganza–Aras, Tereza. Bibliografija radova dra Ivana Grgića, Zadarska revija 11(1962), 6, str. 524–525.