[0361] Obitelj Nimira – Rab (1409. – 1762.)

Signatura: HR–DAZD–361

Klasifikacija: K.2.

Naziv fonda: Obitelj Nimira

Vrijeme nastanka gradiva: 1409.–1762.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 4 kut.; 0,4 d/m

Stvaratelj: Obitelj Nimira

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Rapska obitelj Nimira poznata je od 14. st. kada se među izbornicima rapskog kneza 1320. godine spominje Marin Stjepan Nimira, a 1346. u istom svojstvu Stepole Nimira. Do 1404. pripadali su građanima koji su imali pravo dolaziti u vijeće. U plemstvo grada Raba upisani su 2. kolovoza 1407. godine Krešte, Ante i Frane Nimira. Kristoforo Nimira dobio je 1494. naslov palatinskog grofa. Rodoslovno stablo obitelji može se pratiti u kontinuitetu od 1393. godine. Obitelj Nimira u 16. i 17. st. na Rabu prednjači u naobrazbi, a u 18. st. okosnica su male rapske znanstvene akademije iz koje je proizašao rapski patricij i kasnije biskup Pacificus Bizza. Pacifik Bizza je rapski biskup, splitski nadbiskup iz prve polovine 18. st., glagoljaš i pisac „Dnevnika s putovanja po Iliriku“ te suautor s Danielom Farlattijem djela „Illirycum Sacrum“, najvećeg historiografskog pothvata u Dalmaciji u 18. stoljeću. Godine 1750. Bizza je osnovao u Priku kod Omiša sjemenište za izobrazbu glagoljaških svećenika, koji su odlazili na glagoljaške župe diljem Splitske, a i Makarske biskupije. Sjemenište je radilo do 1821. godine. Izumiranjem posljednjih glagoljaških svećenika, koji su svoj nauk dobili u tom „Arvackom Šeminariju“, kako su ga oni nazivali, i sve širom mrežom javnih latiničnih osnovnih škola, prestaje u srednjoj Dalmaciji uporaba glagoljskog pisma u korist latiničnog pisma čak i kod glagoljaša. U 19. st. isticao se rapski nadžupnik i kanonik don Ante Nimira (umro 1891.), osnivač Hrvatske stranke prava u Rabu. Posljednji potomak obitelji umro je osamdesetih godina 20. stoljeća. U Rabu je 27. svibnja 1835. rođen Ante Nimira, pedagog i publicist. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, a klasičnu gimnaziju i bogoslovne nauke u Zadru. U suradnji s Matom Nekićem i Ivanom Danilom pokrenuo je 1872. izdavanje dvojezičnog gospodarskog časopisa Gospodarski list dalmatinski, a uređivao ga je i izdavao od 1885. do 1893. kada je list prestao izlaziti. Djelovao je kao profesor na Muškoj učiteljskoj preparandiji u Arbanasima, gdje je predavao psihologiju i gospodarstvo, a potom je prebačen u istom svojstvu na Klasičnu gimnaziju u Kotoru, gdje je djelovao do umirovljenja potkraj 19. stoljeća. Nakon umirovljenja vratio se u Zadar. Bio je vrlo djelatan u raznim zadarskim gospodarskim udrugama i kulturno–prosvjetnim društvima i jedan je od utemeljitelja i član prve uprave društva Pučka knjiga. Umro je 28. ožujka 1906. u Zadru.

POVIJEST FONDA

Primopredaja gradiva fonda Nimira nije registirana. U tekstu o Historijskom arhivu u Zadru dr. Grgić je smješta u razdoblje između 1895. i 1910. godine. Gradivo se nalazi u 86 sveščića smještenih u 4 kutije. Izrađeni su kratki regesti.

SADRŽAJ

Gradivo ovog fonda sadrži uglavnom imovinsko–pravne dokumente nekoliko generacija obitelji Nimira koji se odnose na zemljišta u njihovom vlasništvu na otoku Rabu te u okolici Splita i Šibenika, a koji su u njihov posjed došli ženidbenim vezama. Zbog rodbinskih i ženidbenih veza u ovom obiteljskom arhivskome fondu našli su se i dokumenti rapskih i splitskih obitelji: Dominis, Augibio, Benedetti, Capogrosso, Faseneo, Galzigna, Caralipeo i Milesi.

U prvoj kutiju nalazi se značajna količina dokumenata mletačkih institucija, dukala i terminacija koje se odnose na pravo iskorištavanja šuma i pašnjaka na otoku Rabu od 1409. do 1762. godine.

POPIS GRADIVA

Spisi, 1409.–1762., kut. 1–4

JEZIK/PISMO

Talijanski, hrvatski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–14: Općina Rab

HR–DAZD–28: Rapski bilježnici