[0353] Obitelj Erco – Zadar (1843. – 1960.)

Signatura: HR–DAZD–353

Klasifikacija: K.2.

Naziv fonda: Obitelj Erco

Vrijeme nastanka gradiva: 1843.–1960.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 34 kut.; 3,4 d/m

Stvaratelj: Obitelj Erco

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Obitelj Erco (d’Erco) potječe iz Štajerske u Austriji. Prvi je došao u Zadar Riccardo Erco,

pravnik i ribarski stručnjak (Grafendorf u Štajerskoj, 16. XII. 1813. – Makarska, 24. I. 1871.). Studij prava završio je u Grazu. Od 1835. godine tumač je orijentalnih jezika pri C. kr. Vladi u Zadru, a od 1843. tajnik je iste Vlade. U nekoliko je navrata od 1842. do 1847. boravio u diplomatskim misijama u BiH. Zanimljivosti s putovanja bilježio je u obliku putopisa. Kada je osnovana Središnja pomorska uprava u Trstu (1850.) imenovan je prvim pomorskim nadzornikom za Dalmaciju. Godine 1855. nadzornik je u Pomorskoj upravi u Veneciji, a 1862. savjetnik u Središnjoj pomorskoj upravi u Trstu. U to vrijeme bavi se proučavanjem morskog ribarstva i školjkarstva. Zaslužan je za donošenje zakona o morskom ribarstvu na Jadranu i razvoj pomorskog gospodarstva, o čemu je napisao rad u jedanaest rukopisnih knjiga koje se čuvaju u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu. Knjige obuhvaćaju ekonomsku i zakonodavnu ribarstvenu politiku na istočnoj obali Jadrana, uglavnom u razdoblju mletačke uprave u Dalmaciji. Obradio je ribolovno zakonodavstvo, propise o ribolovu u Istri, Dalmaciji, Hrvatskom primorju i Boki kotorskoj, ribarske alate i slično. Knjige su 1960. i 1973. objavljene tiskom pod naslovom „Dubinski ribolov“ (Zagreb, 1960.) i „O ribolovu na istočnom Jadranu“ (Zagreb, 1973.). Osim ribarstva proučavao je jadransku faunu te je 1853. izradio atlas riba koji se čuva u Nacionalnoj knjižnici u Beču. Ispitivao je utjecaj kočarenja na riblji fond te istraživao mogućnost ribolova u neretvanskim lagunama. Na Svjetskoj izložbi ribarstva u Parizu 1866. godine organizirao je postav austrijskog dijela izložbe.

Godine 1841. oženio se Orsolom Pecota i začeo dalmatinsku granu obitelji Erco. Obitelj je imala posjed u Tkonu na otoku Pašmanu i kuću u Zadru. Umro je 24. siječnja 1871. u Makarskoj. Njihov sin Petar Erco bio je inženjer građevine i veliki dio arhivskog gradiva u ovom fondu odnosi se na njegovu građevinarsku djelatnost.

POVIJEST FONDA

Fond je nastao djelovanjem dviju generacija obitelji Erco. Nakon odlaska posljednjeg člana obitelji u Italiju, dio njihovih spisa došao je u posjed Ivana Dabe. Dana 24. svibnja 1957. i 6. kolovoza 1957. godine, Rikardo Erco predao je Arhivu u depozit 51 svežanj spisa o ribarstvu i građevinskim radovima na objektima u Dalmaciji (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 42/57). Ostatak spisa obitelji Erco otkupljen je od Ivana Dabe (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 139/1976). Kod izrade inventara nije popisano svo gradivo, pa su dvije kutije popisane naknadno (33, 34).

SADRŽAJ

Fond sadrži spise o ribarstvu, graditeljstvu, imovinsko–pravne spise obitelji te korespondenciju njenih članova. Osim spisa članova obitelji Erco, u gradivu fonda mogu se naći i dokumenti obitelji Diana, Karaman Cerineo i Grisogono. U seriji dokumenata inženjera Petra Erca nalazimo građevinsku dokumentaciju o gradnji mostova u Karinu, Risnu, Kotoru, Trogiru, Skradinu, Omišu, na Neretvi, u Solinu, na Karakašici, na Ombli kod Dubrovnika, u Metkoviću, Pagu. Osim dokumentacije o mostovima, u seriji Petra Erca nalazi se gradivo o gradnji crkava i zvonika u Barbatu, Betini, Brguljama, Bokanjcu, Bratiškovcima, Bristu, Crnom, Čistoj Maloj, Čistoj kod Imotskog, Dolcu, Dinjiški na Pagu, Erveniku, Filip Jakovu, Gdinju, Glavini kod Imotskog, Hvaru, Istu, Jasenicama, Kistanjama, Kladnici, Kninu, Kolanu, Kozici, Kripi, Novalji Novigradu, Mirloviću, Murteru, Obrovcu, Ogorju, Otoku, Pakoštanima, Petrčanima, Podpragu na Velebitu, Poličniku, Preku, Privlaci, Pristegu, Rabu, Rašteviću, Rupama, Sestrunju, Sitnom kod Splita, Zlopolju, Skradinu, katedrale u Šibeniku, Trnbusima, Vinjercu, Dusini, Nadinu, Sv. Krševanu u Zadru, Povljani na Pagu, Medviđi, Ždrelcu, Premudi, Viru, Velom Ratu, Visu, Preku, nacrte internata i kapele Sv. Dimitrija, Žmanu. Nalaze se i nacrti župnih kuća u Novalji, Banjevcima, Arbanasima, Banjolu, Bogomoljama, Đevrskama, Istu, Kolanu na Pagu, Kričkama, Kapriju, Lišanima, Okrugu, Otriću, Pašmanu, Perastu, Piramatovcima, Podstrani, Radučiću, Ravi, Luci na Dugom otoku, Studencima, Sukošanu, Tkonu, Vrlici, Zagvozdu, Zatonu kod Zadra, Pagu, Solinama i Božavi na Dugom otoku, Supetarskoj Dragi na Rabu, Punaloni, cisterne župne kuće u Biogradu, Lunu na otoku Pagu. Gradivo fonda sadrži i građevinsku dokumentaciji o gradnji ceste Omiš – Zadvarje, Obrovac – Gračac, Topolje – Kijevo, Rab – Lopar, ceste na otoku Pagu, željezničke pruge Zadar – Knin, Siverić – Split.

POPIS GRADIVA

1. Ricardo Erco, kut. 1

1.2. Ribarstvo, kut. 1–2

1.3. Korespondencija Ricarda Erca, kut. 3

1.4. Razni spisi, kut. 3

1.5. Ostavštine (spisi srodnih obitelji), kut. 3

2. Petar Erco ing. – osobni dokumenti, kut. 6

2.2. Korespondencija Petra Erca, kut. 6

2.3. Razno – Petar Erco, kut. 6–8

2.4. Nacrti i gradnja mostova, kut. 8–11

2.5. Nacrti i gradnja crkava i zvonika, kut. 12–13

2.6. Razno, kut. 13

2.7. Nacrti župnih kuća, kut. 14

2.8. Ceste, kut. 15

2.9. Razna građevinska dokumentacij, kut. 15

3. Imovinsko–pravni spisi obitelji Erco (hipoteke, kolonatski odnosi, kupoprodajni ugovori, sudski sporovi, nasljedstva), kut. 16–25

3.2. Razni obiteljski spisi, kut. 26

4. Obiteljska korespondencija, kut. 27

5. Knjige evidencija (procjene maslina, knjige poreza, poljarine, kućarine, blagajničke knjige, kućni troškovi), kut. 28–32

6. Naknadno upisani spisi (spisi ing. Emilia Erca, sudski spor oko imovine), kut. 33

7. Naknadno upisani spisi (svjedodžbe o školovanju Riccarda i Petra Erca, svjedodžbe Marie Attems, imovinsko–pravni spisi), kut. 34

JEZIK/ PISMO:

latinski, talijanski, njemački, hrvatski; latinica, gotica

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar.

BIBLIOGRAFIJA

Hrvatski biografski leksikon, sv. 4. Zagreb: Hrvatski Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1997., str. 53. *** Pomorska enciklopedija, sv. 2. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1975. *** Erco, Ricardo. Cenni sulla pesca in Dalmazia. Trst, 1854. *** Erco, Ricardo. Sulla coltura delle ostriche e sulle asterie o stelle di mare. Trst, 1862. *** Erco, Ricardo. Sulla coltura dei pedocchi. Trst, 1863. *** Erco, Ricardo. Sulla coltura degli astici e delle aragoste. Trst, 1863. *** Erco, Ricardo. Opuscolo secondo sulla coltura delle ostriche. Trst, 1863. *** Erco, Ricardo. Sulla fecondazione artificiale dei pesci. Trst, 1863. *** Erco, Ricardo. Opuscolo terzo sulla coltura delle ostriche. Trst, 1864. *** Il Dalmata (1907.) *** Rivista dalmatica (1909.).