[0349] Obitelj Corponese – Zadar (1413. – 1833.)

Signatura: HR–DAZD–349

Klasifikacija: K.2.

Naziv fonda: Obitelj Corponese

Vrijeme nastanka gradiva: 1413.–1833.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 3 kut.; 0,3 d/m

Stvaratelj: Obitelj Corponese

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Obitelj Corponese jedna je od onih obitelji čiji su muški članovi iz generacije u generaciju bili vojnici. Iz literature doznajemo da je prvi član dalmatinske loze ove obitelji mletački činovnik, „guverner Dalmacije i Albanije“ Šimun (Simone) Corponese. Ovako preveden naziv ove funkcije unosi zabunu, pa bi jasniji njen prijevod glasio – zapovjednik dalmatinske i albanske vojske ili kako u tiskanom dokumentu iz fonda Corponese stoji – zapovjednik dvaju naroda hrvatskog i albanskog (Governator delle due nazioni Crovata ed Albanese). U bilježnici s prijepisima dokumenata o vojnoj službi članova obitelji Corponese, za ranije spomenutog Šimuna Corponesea kaže se da je prekomorske narodnosti (di natione oltramarina), što u ono doba označava stanovnike istočne obale Jadranskog mora. U zadarskim knjigama se obitelj Corponese javlja potkraj 17. stoljeća. Najstariji pronađeni upis je vjenčanje kapetana Ivana (Zuanne, Giovanni) Corponesea s Katarinom, kćerkom Petra Luscicha 1680. godine. Podrijetlo ove obitelji nije sa sigurnošću razriješeno. Pretpostavka je da se radi o obitelji talijanskih korijena čiji su članovi bili u vojnoj službi u mletačkoj Albaniji otkuda su kasnije došli u Zadar. Darovnim ugovorom Jerolim (Gerolimo) Delpin iz mjesta Liesi (Lješ u Albaniji), ostavlja svom nećaku Pietru Corponeseu sva pokretna i nepokretna dobra. Obiteljski fond Corponese sadrži dokumente posljednje tri generacije ove obitelji. Prvi je Petar (Pietro) Corponese, sin Šimuna. O Šimunu znamo da je imao čin pukovnika, istaknuo se u mnogim bitkama i znamenitim opsadama, a poginuo je od ranjavanja u glavu braneći Butintrò mjesto na kopnu nasuprot otoka Krfa.

Petar, rođen 11. siječnja 1747. umro je 1811. godine. U Matičnoj knjizi umrlih 1811.–1824. župe sv. Stošije u Zadru navodi se da je podrijetlom s Krfa. Cijeli je život časnik u Teritorijalnim snagama, od 1778. ima čin pukovnika (colonello). Taj čin ima i za vrijeme francuske i austrijske uprave u Dalmaciji. Prilikom većeg proširenja zadarskog Plemićkog vijeća, 20. srpnja 1796. godine primljen je u redove zadarskog plemstva. U zapisniku sa sjednice toga Vijeća ističe se njegova vojnička služba i odanost Republici. Članove obitelji nalazimo i na popisu plemićkih obitelji izrađenom za potrebe austrijske administracije za vrijeme Prve austrijske uprave u Dalmaciji i potvrđene drugi put od tzv. Heraldičke komisije 1821. godine. Pietro Corponese se oženio Paulinom Coridi, s kojom je 1785. dobio sina Marina.

Marin Corponese (1785.–1833.) školovao se za vojničku službu od djetinjstva, pa je kao školovan vojnik iz tradicionalno vojničke obitelji brzo napredovao. Godine 1814. postaje serdar u teritorijalnim snagama, a za vrijeme Ilirskih pokrajina, kada se od teritorijalnih snaga ustrojila Narodna garda (Guardia nazionale), ima čin zapovjednika garde za primorje. Oženio se 1809. godine s Carolinom Carlotti, plemkinjom iz Verone. Imali su dvoje djece, Paulinu Klaru Juliju (2. veljače 1815. – 26. svibnja 1845.) i Petra rođenog 1811. godine. Petar (Pietro) Corponese je umro bez potomaka 1829. u osamnaestoj godini i s njim se gasi ova loza obitelji Corponese. Njegova sestra Paulina koja se udala za Faustina Fanfognu umire 1845. godine.

POVIJEST FONDA

Obiteljski fond Corponese nastao je djelatnošću njenih članova u razdoblju od stotinjak godina. Dio fonda su dokumenti obitelji Fanfogna, a dijelom obiteljskog fonda Corponese postali su najvjerojatnije zbog činjenice što se Paulina Corponese, kći Marina udala za Faustina Fanfognu. U Pregledu arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske iz 2006. dolazi do tiskarske pogreške kod upisa ovog fonda, pa umjesto Obitelj Corponese stoji Carponese. Pregledom urudžbenih zapisnika Državnog arhiva u Zadru nije pronađen primopredajni zapisnik za ovaj fond. Iz literature je poznato da je u Arhiv stigao 1910. godine, a potvrdu tog podatka nalazimo u rukopisu Enrica Böttnera „Descrizione annesa del I. R. Archivio di stato e della Biblioteca in Zara“. Böttner kaže da su 1910. preuzeti rukopisi koji su pripadali nasljednicima obitelji Corponese. Osim toga, navodi da se radi o dva svežnja gradiva iz razdoblja od 17. st. do ponovne austrijske okupacije Dalmacije.

SADRŽAJ

Gradivo obiteljskog fonda Corponese sačuvano je fragmentarno za razdoblje od 15. do 19. st., a sadrži privatnu i poslovnu dokumentaciju dvije generacije obitelji Corponese odnosno oca Petra i sina Marina Corponesea od 1658. do 1833. godine. Budući da su oba bili visoki časnici Teritorijalnih snaga (Forza teritoriale), veliki dio dokumenata se odnosi upravo na teritorijalne snage. Ostali dokumenti obitelji Corponese odnose se na njihove nekretnine i prihode koje su od njih ubirali. U fondu nema osobnih dokumenta članova obitelji, naročito ženskih niti privatne korespondencije, kao ni dokumenata o društvenoj djelatnosti njenih članova. Dokumenti obitelji Fanfogna odnose se isključivo na njihove posjede, uglavnom na otoku Ižu. Oni znatno povećavaju raspon gradiva u fondu, pa je tako najranije datirani dokument obitelji Fanfogna iz 1413., a slijede bez većih vremenskih praznina dokumenti do 1844. godine. Manja količina dokumenata ne odnosi se niti na obitelj Corponese niti na obitelj Fanfogna.

POPIS GRADIVA

1. Dokumenti o službi u Teritorijalnim snagama, 1658.–1827., 1–55

2. Posjedi obitelji Corponese, 1774.–1833., 56–74

3. Marin Corponese – osobni dokumenti, 1822., 75

4. Dokumenti obitelji Fanfogna, 1413.–1789., 76–172

5. Dokumenti koji ne pripadaju niti Corponeseovima niti Fanfognama, 1507.–1800., 173–184

JEZIK/PISMO

Talijanski, hrvatski, latinski; latinica, glagoljica

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–ZKZD–95: Obitelj Corponese

HR–DAZD–1: Spisi generalnih providura

HR–DAZD–93: Heraldička komisija

HR–DAZD–34: Dvorski komesar za Dalmaciju P. Goëss

HR–DAZD–354: Obitelj Fanfogna

HR–DAZD–384: Nacrti raznih građevinskih objekata u Zadru od 19. do 20. st.

HR–DAZD–377: Miscellanea

BIBLIOGRAFIJA

Kolumbić, Jelena. Grbovi zadarskih plemićkih obitelji početkom druge austrijske vladavine Dalmacijom, Radovi Zavoda JAZU u Zadru, 26 (1979), str. 69–119 *** Basioli, Josip. Razvitak ribarstva Dugootočana, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 9 (1962), str. 391–446.