[0344] Obitelj Begna – Zadar (1419. – 1935.)

Signatura: HR–DAZD–344

Klasifikacija: K.2.

Naziv fonda: Obitelj Benja

Vrijeme nastanka gradiva: 1419.–1935.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 8 kut.; 0,8 d/m

Stvaratelj: Obitelj Benja

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Zadarska plemićka obitelj Benja prvi put se spominje u drugoj polovici 12. stoljeća. Prezime Benja je patronim, hrvatski hipokoristik s nastavkom ja od imena Benedikt. Prezime Kožičić, također patronimik od imena Koša (Cosa, Coxa) navodi se od 13. stoljeća. Od tada obitelj nosi i plemićku titulu. Godine 1384. uvršteni su u popis plemića kao conti, a pridjevak „od Benković grada“ dobili su 1669. Austrija im je potvrdila plemstvo 1822., a 1875. i mletački naslov conte. Obitelj je već u 14. st. imala veliki zemljišni posjed. U drugoj polovici 14. st. njeni članovi okreću se novčarstvu i trgovini. Koša Matejev je najveći izvoznik soli krajem 14. i početkom 15. st., a njegov sin Šimun Benja je najbogatiji Zadranin svoga vremena. Padom Zadra pod mletačku upravu 1409. proganjani su članovi uglednih zadarskih obitelji za koje je Venecija smatrala da bi mogli ugrožavati njene interese. I iz obitelji Benja protjerana su dva člana. U novim prilikama mnoge su zadarske plemićke obitelji i ekonomski oslabile. U zadarskom katastiku iz 15. st. spominje se kako je obitelj Benja mijenjala s mletačkom komorom neke kuće u gradu za posjede na Dugom otoku. Oni prvi svojim posjedima prodiru izvan zadarske astarije i to u Novigradski distrikt. Od tada svoju moć i bogatstvo temelje na zemljišnom posjedu. Članovi ove obitelji obnašali su razne visoke dužnosti u zadarskoj komuni.

Na kulturnom polju u doba renesanse iz ove obitelji nalazimo nekoliko značajnih osoba. Juraj Benja (umro 1437.) bio je vrsni poznavalac antičke književnosti. Sakupljao je stare spise, prepisivao ih i proučavao. Dopisivao se s vrlo uglednim suvremnicima (Ciriaco Pizzicoli, Niccolo Zancani i Lorenzo Giustiniani). Svom prijatelju Trogiraninu Pietru Cipicu posvetio je 1435. godine rukopis „De viris illustribus“ koji se danas čuva u Nacionalnoj biblioteci Marciana u Veneciji. Sačuvana su još dva njegova rukopisa, jedan u Oksfordu, a drugi u Parizu. Opservant fra Benedikt (15–16. st.) predavao je na Sorboni gdje je dobio naslov „monacus scientiae“ i došao do časti „Definitor generalis“. Najpoznatiji član ove obitelji, značajan za hrvatsku kulturnu baštinu, je Šimun Kožičić Benja (Zadar oko 1460. do 1536.), kanonik u Zadru, biskup modruški, osnivač glagoljske tiskare u Rijeci (1530.–1531.), redaktor liturgijskih tekstova, prevodilac s latinskog i pisac. Njegova djela su „Misal hrvatski“ (1531.), „Oficij Blažene Djevice Marije“ (1530.) i dr. Sudjelovao je na Lateranskom koncilu 1513. godine gdje je govorio o teškom stanju u Hrvatskoj i turskoj opasnosti pred papom Leonom X.

U borbi protiv Turaka u 16. st. istaknuo se Petar Benja koji je o svom trošku osnovao družinu od 500 ljudi i stekao naslov generala mletačke vojske. Godine 1775. izabran je iz ove obitelji conte Antun Marija Benja za člana ninskog plemićkog vijeća. Potkraj 18. st. nastala je nova grana obitelji Benja Posedarski. Utemeljio ju je sudac Josip, sin Kuzme Benje i Elizabete Desiderati. On se potkraj 18. st. oženio Dinkom Posedarskom, posljednjom iz tog plemićkog roda. Naslijedio je imetak ženine obitelji, svom prezimenu i grbu dodao njezin i osnovao novu lozu obitelji Benja Posedarski.

Nakon pada Mletačke Republike Josip Benja je bio jedan od supotpisnika pisma što su ga zadarski plemići poslali austrijskim vlastima u kojem su izrazili želju za pripojenjem Habsburškoj Monarhiji. Za Prve austrijske uprave obavljao je visoke sudačke dužnosti. Dolaskom Francuza bio je jedan od članova poklonstvenog poslanstva iz Dalmacije Napoleonu u Pariz. Za njegov rad odlikovali su ga Napoleon i austrijski car Franjo II.

Josipov sin iz braka s Domenicom de Ponte, Kuzme (Cosimo) Benja, bio je vodeća osoba u zadarskom političkom životu. Još za burnih događaja 1848. Godine, kada su zadarski talijanaši potaknuti Risorgimentom osnovali Nacionalnu gardu i kao svoj simbol isticali talijansku zastavu, Cosimo Begna je bio jedan od njenih vođa i kao takav se našao na policijskoj listi denunciranih. Godine 1861. kad je osnovan Dalmatinski sabor, Cosimo Benja je bio jedan od onih autonomaških poslanika u njemu koji su sudjelovali u donošenju zaključka o odbijanju sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom. Iste godine postao je zadarskim gradonačelnikom i tu je dužnost obnašao sve do 1874. godine. Godine 1864. bio je poslanik u Carevinskom vijeću u Beču. Zajedno s Ferrarijem Cupillijem uređivao je autonomaško glasilo „La Voce dalmatica“. Umro je 1885. godine. Nakon njegove smrti posjed obitelji vodi njegova udovica Vincenza Benja, a zatim njezin sin Antonio.

Potkraj 19. st. u Beču živi Alfred Benja, kapetan austrijske vojske. On je 1907. izradio rodoslovlje i napisao povijest svoje obitelji „Stambaum der Familie Alfred conte Begna Benkovich“. To je rukopisna knjiga od preko tisuću stranica bogato ukoričena. Godine 1909. contessa Fanny Begna darovala je ovu knjigu gradskoj biblioteci Paravia u Zadru, a danas se nalazi u zbirci rukopisa Državnog arhiva u Zadru.

Talijanska vlada je 1925. godine priznala naslov conte del Castello di Benkovich Jerku Benja. Njegova supruga potječe iz plemićke obitelji Borelli, pa ovim brakom dolazi do spajanja ovih dviju najvećih zadarskih plemićkih obitelji.

POVIJEST FONDA

O arhivu obitelji Benja govori se u uvodu „Codexa Diplomaticusa“ Tadije Smičiklasa, koji je počekom 20. st. u Posedarju kod Ninije Benja, conte Posedarskog prepisivao dokumente za svoj „Codex“. On u uvodu izjavljuje da „ta stara zadarska obitelj ima znamenit broj listina XIII. i XVI. st. kronologijski sasvim dobro sređen“. Fond je u razdoblju koje je uslijedilo pretrpio velika oštećenja, pa su do danas u fondu sačuvane samo dvije pergamene koje spominje Smičiklas. Gradivo je u Arhiv preuzeto od Zavoda za zaštitu spomenika kulture 1966. godine (Knjiga primljenog arhivskog gradiva 111/1–1966) u jednom sanduku. Godine 1993. fondu su pridruženi dokumenti obitelji Benja koje je od privatnog imatelja otkupio Hrvatski državni arhiv i predao ih Državnom (tada Povijesnom) arhivu u Zadru (Knjiga primljenog arhivskog gradiva 12/9–95). Riječ je o 25 pergamena u rasponu od 1207. do 1400. godine koje su sve objavljene u Diplomatičkom zborniku Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. U popisu gradiva donosimo signaturu iz Zbornika.

SADRŽAJ

Gradivo sadrži studije i izvatke iz arhiva povijesti obitelji koje su početkom 20. st. proveli naši ponajbolji povjesničari tog razdoblja (Smičiklas, Šufflay) po narudži Alfreda Benje. Osim toga, fond sadrži nekoliko oporuka i ostavinskih rasprava pojedinih članova obitelji koji su izdvojeni u posebnu seriju. Pored toga nalazimo prijepise iz knjiga, članke u rukopisu, dokumente o djelatnosti pojedinih članova. Spisi o posjedima zadržani su u jedinstvenoj seriji i sadrže kupoprodajne ugovore, popise posjeda i obrađivača, sudske parnice zbog posjeda i sl. Dokumenti za najveće posjede grupirani su zajedno. Fond sadrži tek nekoliko dokumenata o trgovačkoj djelatnosti članova obitelji, nešto nacrta i tiskanih proglasa. Korespondencija članova obitelji nije razvrstana po članovima obitelji, već je zadržana u jedinstvenoj seriji, razvrstana kronološki prema primateljima, uz naznačenog pošiljatelja.

POPIS GRADIVA

1. Obiteljski spisi

1.1. Spisi za povijest obitelji, 1–21, kut. 1–3

1.2. Oporuke, ostavinske rasprave, bračni ugovori, 1787.–1911., 1–5, kut. 4

1.3. Djelatnost obitelji Benja 1806.–1926., 1–11, kut. 4

2. Posjedi

2.1. Spisi koji se odnose na cijeli posjed obitelji Benja (kupoprodajni ugovori, popisi imovine, troškovi, najmovi i popisi dužnika), 1419.–1929., A (a 1, 2), (b 1–6), (c 1–7), (d 1–6), kut. 4

2.2. Posedarje (dokazi o vlasništvu, popisi obrađivača, travarina, popisi prihoda i prinosa, popisi stoke, šuma i pašnjaka, troškovi tunare, geološka istraživanja radi iskorištavanja ugljena, sudske parnice) 1209.–1931., (a 1–5), (b 1–10), (c 1–9), (d 1–3), (e 1–23), (f 1) kut. 4– 6

2.3. Perušić (isto), 1817.–1927., (a 1–6), (b 1–13), (c 1–8), kut. 7

2.4. Slivnica, Vinjerac (isto) 1840.–1897., (a 1–3), (b 1–5), (c 1–3), (d 1), kut. 8

2.5. Kali, Preko (kupoprodajni ugovor, parnice) 1773.–1929., (a 1), (b 1–4), kut. 8

2.6. Novigrad (stanje posjeda, privredna djelatnost, tužbe i parnice) 1795.–1931. (a 1–3), (b 1, 2), (c 1–6), kut. 8

2.7. Korlat, Kula Atlagić (popisi posjeda, parnice) 1854.–1929., (a 1), (b 1–16), kut. 8

2.8. Vrsi (popis posjeda) 1851., kut. 8

2.9. Benkovac (najam, parnice) 1851.–1922., (a 1), (b 1–3), kut. 8

2.10. Buković (parnica), 1884.–1885., (a 1), kut. 8

2.11. Nadin (popis imanja, kupoprodaja, parnica) 1886.–1912., (a 1), (b 1), (c 1), kut. 8

2.12. Karin 1908., (a 1), kut. 8

2.13. Islam Grčki, 19. st., (a 1), kut. 8

2.14. Smilčić, 20. st., (a 1), kut. 8

2.15. Islam Latinski 1898., (a 1), kut. 8

2.16. Zadar, 1837., (a 1), kut. 8

3. Privredna djelatnost (izvoz volova u Veneciju), 1782.–1797., kut. 8

4. Korespondencija, 1790.–1935., kut. 9

5. Nacrti (posjed oko Novigradskog mora, Islam Grčki, Posedarje), kut. 9

6. Oglas za izbore, kraj 19. st., kut. 9

Naknadno su primljene 24 pergamene obitelji Benja (1207.–1400.), koje su objavljene u Smičiklasovu Codexu diplomaticusu.

JEZIK/PISMO

latinski, talijanski, francuski, njemački, hrvatski; latinica, glagoljica

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–ZKZD–85: Obitelj Begna

HR–DAZD–359: Obitelj Lantana

BIBLIOGRAFIJA

Benvenuti, Angelo de. Storia di Zara dal 1409. al 1797. Milano: Fratelli Bocca, 1944. *** Benvenuti, Angelo de. Storia di Zara dal 1797. al 1918. Milano, Roma: Fratelli Bocca, 1953 *** Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Zagreb: JAZU, 1904. *** Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni–Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini / ur. Viktor Anton Duišin. Zagreb: V.A. Duišin, 1938. *** Klaić, Nada; Petricioli, Ivo. Zadar u srednjem vijeku do 1409. Zadar: Filzofski fakultet, 1976. *** Kolumbić, Jelena. Grbovi zadarskih plemićkih obitelji početkom druge austrijske vladavine Dalmacijom, Radovi Zavoda JAZU u Zadru, 26 (1979.): str. 69–119 *** Novak, Grga. Prvi dalmatinski sabor i događaji s njim u vezi, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 3 (1957.), str. 5–19 *** Raukar, Tomislav; Petricioli, Ivo; Švelec, Franjo; Peričić, Šime. Zadar pod mletičkom upravom 1409.–1797. Zadar: Matica Hrvatska, 1987. *** Raukar, Tomislav. Zadar u XV. stoljeću: ekonomski razvoj i društveni odnosi. Zagreb, 1977.