[0339] Samostan klarisa sv. Nikole u Zadru (1202. – 1798.)

Signatura: HR–DAZD–339

Klasifikacija: J.1.6.2.

Naziv fonda: Samostan klarisa Sv. Nikole

Vrijeme nastanka gradiva: 1202.–1798.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva:  8 kut., 380 pergamena; 1,5 d/m

Stvaratelj: Samostan klarisa Sv. Nikole

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Samostan Sv. Nikole utemeljen je 1042. godine kao ogranak samostana Sv. Krševana. Prema zadarskom povjesničaru Tanzlingeru Zanottiju, koludricama Sv. Nikole, nakon što su im križari 1202. porušili samostan, samostan Sv. Krševana je ustupio celu i crkvu Sv. Nikole koju je zadarskim monasima podigao ban Stjepan u prvoj polovici 11. st. na sjeverozapadnoj strani grada Zadra. Prva pouzdana vijest o ženskom samostanu Sv. Nikole je iz 1229. godine kada je opatica Gaja izdala potvrdu da je od nekoga Jurka primila otkupninu za njegovu ženu Milu koja je bila sluškinja u tom samostanu. Prema plemićkim prezimenima dvije prve opatice (Marija de Sloradis i Vita de Botono), očito je samostan bio osnovan za kćeri gradskih patricija.

Godine 1260. papa Aleksandar IV. na molbu redovnica odobrio je da se benediktinski samostan Sv. Nikole u Zadru pridruži ženskoj grani reda sv. Franje Asiškog. To je među prvim franjevačkim ženskim samostanima ordinis sanctae Clarae – klarisa.

Zbog položaja svog samostana uz zidine grada, koludrice su uživale i posebne povlastice mletačke države, nakon što su Mlečani zauzeli grad 1409. godine.

Samostanu su pristizale povlastice i darovnice pape Nikole IV. i Bonifacija VIII., što je i razumljivo, jer su u samostan ulazile kćeri zadarskih plemića. U vrijeme opasnosti od turskog nadiranja, dio samostana i crkve je porušen radi gradnje gradskih zidina. Odlukom gradskog vijeća 1540. koludrice su se sklonile u Veneciju i tamo boravile do 1543. godine. Po povratku iz Venecije gospodarstvo samostana se nije bitno popravilo, pa se broj koludrica postupno smanjivao.

Konačno, 1798. austrijske vlasti ukidaju samostan, a tri su se koludrice, koje su tada bile u samostanu, sklonile kod benediktinki Sv. Marije. Trobrodna crkva samostana pretvorena je u magazin i vojarnu. Zadnje duvne samostana, njih četiri, preselile su se u samostan benediktinki Sv. Marije, ponijevši sa sobom vrijedan inventar i dragocjenosti koje su kasnije postale sastavni dio eksponata stalne crkvene umjetnosti u Zadru, zvane „Zlato i srebro Zadra“.

POVIJEST FONDA

Spisi su dekretom generalnog providura za Dalmaciju Vicka Dandola od 30. kolovoza 1807. godine preneseni u Arhiv ondašnje pokrajinske uprave. U vrijeme Drugog svjetskog rata spisi su bili odneseni u Italiju u kolovozu 1943., ali su vraćeni restitucijom nakon 1949. godine. U dosadašnjim prikazima ovog fonda iskazivalo se da sadrži 13 kutija. Prvih 5 kutija odnosi se na 396 pergamena, koje su izdvojene i čuvaju se zasebno.

POPIS GRADIVA

1. Fragmenti oštećenih pergamena s neutvrđenim datumom, 16 pergamena. Dokumenti i spisi koji se odnose na posjede samostana u Bibinju i Sukošanu kraj Zadra, bez datuma, listova 1–48 (utjerivanje dugova); opis Samostana upućen duždu iz 17. st., inventar samostana, umjetnine i relikvije. Popis kolona na posjedima samostana. Rukopisi pisani na glagoljici.

Uvezani regesti samostanskih isprava od 14. do 17. stoljeća, svež. 1

2. Isprave i prijepisi; prijepisi su iz 18. st. za razdoblje od 1243. do 1500. godine (redovnička pravila, kupoprodajni ugovori o kolonatu, katastarski podaci, diobe).

Nekoliko dokumenata pisano je glagoljicom, svež. 2

3. Samostanski spisi koji se odnose na posjede u okolici Zadra (Bibinje, Crno, Molat, parnice i sporovi oko solana u Pagu, zakupi i najam kuća u Zadru ). Svi dokumenti odnose se na razdoblje od 1500. do 1600. godine, svež. 3

4. Inventari samostana, parnice, darovni ugovori i oporuke u korist klarisa samostana Sv. Nikole, 1601.–1700. Tri pergamene o parnicam s kolonima i novčani zajmovi, svež. 4

5. Upravljanje zgradama u vlasništvu samostana, podaci o crkvi i sakristiji, procjene nekretnina, parnice s kolonima zbog daća, neplaćenih dugova i slično, 1701.–1796., listova 1–196, svež. 5

6. Dugovanja samostanu u novcu, računi i troškovnici održavanja samostana, popis zamljišnih posjeda i kolona na tim posjedima, 17.–18. st., listova 1–142, svež. 6

7. Spor klarisa s Vidom Magazinovićem iz Betine na otoku Murteru, 1652. Parnica samostana sa Stjepanom Fatovićem, prijepis iz 1629. Kupoprodajni ugovori za sol, mlinove, vinograde i druge nekretnine u vlasništvu samostana. Parnica samostana Sv. Nikole s Mariom Grisogono iz 1561. godine ( prijepis). Parnica samostana s nasljednicima Suculi, 1665. Razne parnice koje vode koludrice samostana Sv. Nikole od 1260. do 1673. godine (prijepisi), svež. 7

8. Popis inventara samostana Sv. Nikole s kazalom po abecedi, 1669. Registri prihoda s posjeda samostana iz 16. i 17. st., knj. 3

Knjiga evidencije zakupa i najamnine samostana Sv. Nikole, 1773.–1805., svež. 8

JEZIK/PISMO

latinski, talijanski; latinica, glagoljica

OBAVIJESNO POMAGALO:

Analitički inventar. Regesti za pergamene.

DOPUNSKI IZVORI

HR–AZDN–16: Zadarska nadbiskupija/Metropolija (1154.– )

BIBLIOGRAFIJA

Ostojić, Ivan. Benediktinci u Dalmaciji, sv. 2. Split: Benediktinski priorat Tkon, 1964, str. 85–90. *** Škunca, Stanko Josip. Inventar spisa samostana sv. Nikole sestara klarisa u Zadru, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 49 (2007), str. 185–204 *** Bianchi, Carlo Federico. Zara cristiana. Zadar, 1877.