[0335] Bratovštine u Dalmaciji (13. – 20. st.)

Signatura: HR–DAZD–335

Klasifikacija: I.1.2.

Naziv zbirke: Bratovštine u Dalmaciji

Vrijeme nastanka gradiva: 1406.–1880.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 180 knj.

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Bratovštine (bratištine, bratstva, bratja, skule, lat. confraternitates, fratilitiae, scholae), udruge su katoličkih vjernika kojima je cilj udruživanje radi njegovanja pobožnosti, uzajamne humanitarnosti i socijalne zaštite svojih članova. Bratovštine su se u srednjem vijeku osnivale pri crkvama, donosile su statute–pravila koja su utvrđivala prava i obveze članova.

Najstarija vijest o bratovštinama u Dalmaciji je iz 12. st. kada je papa Aleksandar III. prilikom posjeta Zadru 1177. bratovštini Sv. Silvestra podijelio posebne oproste. Među najstarijim bratovštinama u Dalmaciji su bičevalačke (flagelantske) bratovštine, kao Sv. Silvestra u Zadru (1214.), Svih svetih u Dubrovniku (1215.), u Korčuli (1301.) i dr. koje su u vrijeme epidemija, gladi i drugih nepogoda organizirale pokorničke procesije s bičevanjem. Istodobno s bičevalačkim bratovštinama javljaju se i bratovštine koje su osnivali franjevci i dominikanci i u njima gajile duhovnost.

Tijekom 14. st. razvile su se i profesionalne bratovštine zlatara, mornara, klesara, kožara, ribara, koje su u Dalmaciji nadomještavale cehove. Nadzor crkve nad bratovštinama pojačao se nakon Tridentskog sabora (1548.–1563.). Apostolski vizitatori u Dalmaciji (Valier 1579., Priuli 1603. i Gazardori 1624./25.) u vizitacijama posvećuju osobitu pozornost bratovštinama i njihovu djelovanju.

Sve su bratovštine imale svoje statute, zvane i matrikule, od kojih su najstariji Statuti bratovštine Sv. Mihovila u Gružu iz 1290., Sv. Križa u Kotoru iz 1298., Sv. Franje u Krku iz 1300., Sv. Marka u Zadru iz 1321. Najstariji statuti na hrvatskom jeziku jesu Statut bratovštine Djevice Marije u Baški iz 1425. pisan glagoljicom, Sv. Marije u Zlarinu iz 1452. te Sv. Marije u Žirju iz 1484. godine.

Bratovštine su imale i svoj arhiv kao što je onaj Nove crkve u Šibeniku koji čuva gradivo od 14. do 19. stoljeća. Statuti bratovština i računske knjige bratovština izuzetno su vrijedan izvor za crkvenu, društvenu i gospodarsku povijest.

Statutarni propisi i običaji bratovština uređuju obveze članova. Članovi (bratimi) plaćaju upisninu, dužni su se uzajamno pomagati, osobito u slučaju nesreće i smrti, umrlog brata moraju pokopati uz određene molitve, udovici i siročadi bratima moraju pomoći u obrađivanju zemlje i slično. Neke su bratovštine imale i posebne povlastice, kao npr. Bratovština Gospe od Snijega u Zadru, koja je uime pučana predlagala pomilovanje ili oprost kazne osuđenicima. U pojedinim mjestima, osobito onima udaljenima od grada, bratovštine su se brinule i za javni red, a pod prijetnjom kazne nisu smjeli u svoju kuću primiti zločince ili ukradenu robu. Uprava bratovštine birala se tajnim glasanjem na godišnjim skupštinama. Tada je stara uprava polagala račune o upravljanju bratovštinskom ili crkvenom imovinom. Godišnje skupštine bile su prilika za zajednički bratimski ručak.

Predsjednik bratovštine nazivao se župan, podžup, prokurator, gastald i slično. On je bio ugledna osoba te je bio odgovoran za red; bratimi se nisu smjeli za manje vrijednosti tužiti sudu ako se spor prije nije pokušao riješiti pred predsjednikom.

Uloga bratovština u javnom životu bila je u Dalmaciji veoma značajna od srednjeg vijeka sve do 19. stoljeća. One su izdržavale crkve i obavljale razne socijalno–humanitarne funkcije. Veće i uglednije bratovštine s vremenom su stekle znatnu pokretnu i nepokretnu imovinu. Glavni prihodi su bili darovi vjernika u novcu, živini i nekretninama. Obično su određenu svotu novca ili nekretnine ostavljali oporučno bratovštini. Prihodi su se trošili na uzdržavanje crkava i oltara, na bogoslužje, za zaklade, za pomoć bratimima u nevolji, za bratimske ručkove i drugo. Neke su bratovštine izdržavale ili pomagale hospitale ili ubožnice ili su otkupljivale sužnjeve iz turskog ropstva. Ponekad su vlasti nametale bratovštinama i troškove za izdržavanje učitelja gramatike i filozofije, kao primjerice u zapadnoj Istri.

Bratovštine su njegovale i posebne običaje, neki su sačuvani i do danas, kao što je nošenje posebne odjeće s kukuljicom, sudjelovanje na sprovodima s pjevanjem starinskih bratimskih pjesama kao što je ona s kraja 14. st. (Bratja, brata sprovodimo). O Božiću i u Velikom tjednu brinuli su se za posebne crkvene obrede s dijaloškim pjesmama, iz kojih su se razvila crkvena prikazanja. O crkvenim godovima recitirali su legende, pa čak i crkvene drame. Na godišnjim ili mjesečnim sastancima bratimi su također pjevali posebne pjesme i nazdravice. Ponekad su bratovštine na određene dane priređivale plesne igre, kao npr. u Dubrovniku pred knezom.

Bratovštine su bile jedan od oblika okupljanja i druženja, pa su time predstavljale svojevrsno predstavništvo puka nasuprot plemićkom vijeću. U njihovoj sredini nicali su u dalmatinskim gradićima poticaji za osiguranje prava pučana, a bile su i svojevrsno jamstvo sigurnosti i zaštite.

POVIJEST ZBIRKE

U vrijeme francuske vladavine u Dalmaciji od 1805. do 1813. ukinute su gotovo sve bratovštine. Francuska je uprava preuzela njihove knjige koje su austrijske vlasti kasnije predale Arhivu. Istodobno sa spisima ukinutih samostana, u arhiv je dospio i najveći dio sadašnje zbirke „Bratovštine u Dalmaciji“, a dio se zadržao u pojedinim gradovima i mjestima. Zbirka ne sadrži spise bratovština. Dio zbirke nastao je nakon 1945. godine u akciji oduzimanja matičnih knjiga iz župa. S matičnim knjigama uzete su i neke knjige, najvećim dijelom statuti pojedinih bratovština u Dalmaciji te su naknadno predani Državnom arhivu u Zadru. Ne postoji točan podatak kada su ovoj zbirci knjiga raznih bratovština pridružena tri svežnja spisa (svež. 177–179). Dva svežnja nastala su radom Pokrajinskog financijskog ravnateljstva i Okružnog poglavarstva i uglavnom se odnose na imovinu pojedinih dalmatinskih bratovština.

SADRŽAJ

Najveći dio zbirke čine statuti pojedinih bratovština, računske knjige, popisi članova. Gradivo bratovština je značajan izvor za proučavanje crkvene, gospodarske i društvene povijesti pokrajine, izvor za proučavanje jezika, posebno dijalekata mjesta u kojima su knjige pisane narodnim jezikom. Bratovštine su najčešće davale obilježje cijelom gradu, bile su središta društvenosti i uzajamnosti i povezivale su sve slojeve tadašnjeg društva. Bez bratovština gotovo je i nemoguće zamisliti srednjovjekovni život gotovo svih dalmatinskih gradova: bez pogrebnih povorki u tunikama, sa svijećama, duplirima i lamentacijama, bez prigodnih procesija i fešta, uz pjesmu crkvenu i svjetovnu, bez obilnih bratimskih ručkova. Pojedine bratovštine sačuvale su do danas duh i običaje.

POPIS ZBIRKE

Biograd n/m – Uznesenja Blažene Djevice Marije, 1720., knj. 1

Bobovišće Presvetog sakramenta, 1808.–1811., knj. 2

Bogomolje – Navještenje Blažene djevice Marije, 1720.–1804., knj. 3

Bol – Svetog Nikole, Presvetog Ružarija, 1759.–1811., knj. 4–5

Brusje – Svetog Jure, 1752.–1809., knj. 6–7

Dol – Blažene Djevice, Presvetog Sakramenta, Svete Barbare, 1750.–1812., knj. 8–10

Dračevac Duha Svetoga, 1691.–1820., knj. 10/a

Dračevica – Svetog Josipa, 1789.–1812., knj. 11

Filip Jakov – Svetog Mihovila, 1640.–1817., knj. 11/a

Gdinj – Presvetog Sakamenta, Svetog Jure, 1725.–1807., knj. 12–13

Grablje – Svetog Roka, 1769.–1807., knj. 14

Humac Donji – Presvetog Sakramenta, 1766.–1810., knj. 15

Hvar – Svetog Prospera, Brat Svetog Gaetana, Presvetog Ruzarija, Sv. Roka, Blažene Djevice Uznesene, Svetog Duha, Dobre smrti, Sv. Barbare, Milosrđa, Knjiga prihoda i rashoda dominikanskog samostana, 1676.–1807., knj. 16–27

Kaštel Gomilica – Inventari imovine raznih bratovština, 1808., knj. 28

Kaštel Kambelovac – Sv. Mihovila i Martina, Gospe od Karmela, Sv. Frane, 1808.–1811., knj. 29

Kaštel Sućurac – Sv. Jure, Brat Sv. Stipana, Gospe Milosrđa, Sv. Ive, Dobre smrti, Sv. Ante, 1808.–1811., knj. 30

Jelsa Duša čistilišta, Blažene Djevice Marije, Brat Presvetog Rozarija, 1793.–1807., knj. 31–33

Kostanje (Poljica) Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Ante Padovanskog, 1728.–1766., knj. 34

Komiža – Presvetog Ružarija, Presvetog Sakramenta, 1722.–1806., knj. 35, 36

Krapanj – Sv. Duha, 1722.–1807., knj. 37

Kučiće – Knjiga blagajne župne crkve, 1746.–1780., knj. 37/a

Milna Sv. Ante Padovanskog, Navještenja Blažene Djevice Marije, Presvetog Rozarija, Sv. Klementa, Sv. Josipa, 1707.–1806., knj. 38–42

Nerežišće – Presvetog Trojstva, Sv. mučenika Jacinda, 1644.–1810., knj. 43, 44

Omiš – Sv. Ivana i Sv. Nikole, Sv. Franje Paulskog, Sv. Roka, Presvetog Ruzarija, Sv. Duha, Blažene Djevice od Grblja, Blažene Djevice od Karmela, Sv. Stjepana, 1640.–1815., knj. 45–52

Pag – Sv. Marka i Sv. Jurja, Sv. Nikole, Sv. Ante Padovanskog, Sv. Fabijana i Sebastijana, Gospe Karmenske, Sv. Ante opata, Sv. Križa, Presv. Trojstva, BDM od Svijeća, Sv. Jakova, Presv. Ružarija, 1406.–1809., knj. 53–72

Pitve (na Hvaru) – Sv. Jakova, Presvetog Ruzarija, Sv. Roka, 1743.–1807., knj. 3, 76–79

Rab Sv. Kristofora, 1443.–1809., knj. 73–75

Split – Neoskrvnjenog začeća, Brat BD na Dobriću, Presv. Rozarija, Presv. imena Isusovog, BDM od Zvonika, Dobre smrti, Sv. Josipa, Sv. Barare, Sv. Klare, Sv. Duha, Duša čistilišta, Sv. Duje, Sv. Roka, 1438.–1866., knj. 80–120/a

Starigrad (na Hvaru) Presv. Trojstva, Sv. Roka, Sv. Nikole, Duša čistilišta, Gospe od Rozarija, 1729.–1807., knj. 121–129

Svirče Sv. Magdalene, 1791.–1806., knj. 130

Šibenik – Gospe od Karmela, Sv. Mihovila, BDM, Tijela Gospodnjega, 1606.–1808., knj. 131–141

Trogir – Sv. Kuzme i Damjana, 1806.–1810., knj. 142

Vodice Sv. Ante, Sv. Ivane, Sv. Josipa, 1726.–1794., knj. 143–145

Vrbanj Sv. Ante, Brat Presv. Ruzarija, 1704.–1807., knj. 146–148

Zadar – Sv. Jeronima, Sv. Ante opata, Sv. Petra i Jurja, BDM od Milosrđa, BD od Snijega u Sv. Donatu, Sv. Silvestra, Sv. Petra i Jurja alias Zadarskih mesara, 1488.–19. st., knj. 149–173, 179

Zastražišće – Sv. Nikole, Presv. Ružarija, Duša čistilišta, 1781.–1807., knj. 174–176
Nepoznata župa iz okolice Splita, 1714.–1836., knj. 176/a

Spisi Pokrajinskog financijskog ravnateljstva koji se odnose na bratovštine 1880., svež. 177, 178

Spisi Okružnog poglavarstva Zadar koji se odnose na bratovštine, 1847.–1857., svež. 180

JEZIK/PISMO

Hrvatski, talijanski, latinski; latinica, bosančica, glagoljica

OBAVIJESNO POMAGALO

Abecedni popis po mjestima.

DOPUNSKI IZVORI

HR–ZK–72: Bratovštine u Zadru 14–19. st.

BIBLIOGRAFIJA

Cvitanović, Vlado. Bratovštine grada Zadra, Zadar: geografija, saobraćaj, povijest, kultura: Zbornik. Zagreb: Matica hrvatska, 1964.: str. 457–470 *** Đivanović, N. Flagelanti u našem Primorju, Glasnik Skopskog naučnog društva, VII–VIII (1930): str. 7–8. *** Foretić, Vinko. Dubrovačke bratovštine, Časopis za hrvatsku povijest, 1–2 (1943): str. 16–33 *** Frančišković, Josip. Zaboravljene senjske bratovštine, Bogoslovska smotra, XX (1932), br. 2: str. 273–274 *** Gelčić, Josip. Le confraternite laiche in Dalmazia e specialmente quelle dei marinai: memorie e documenti, Programma dell’I. r. Scuola nautica di Ragusa, br. 4. Dubrovnik, 1885. *** Inchiostri, Ugo. Corporazioni laiche e religiose a Sebenico e una ‘mariegola’ del secolo XV, Archivio storico per la Dalmazia 22 (1928.), 4: str. 159–169 *** Strohal, Ivan. Bratstva (bratovštine) u starom Trogiru, Rad JAZU 85 (1914): str. 47–66 *** Štefanić, Vjekoslav. Bratovštine, Enciklopedija Jugoslavije, sv. 2. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1982.: str. 408–411 *** Vojnović, Kosta. Bratovštine i obrtne korporacije u Republici Dubrovačkoj: od XIII. do konca XVIII. vijeka. Zagreb, 1899.–1900.