[0263] Kotarski zadružni savez Zadar (1947. – 1962.)

Signatura: HR–DAZD–263

Klasifikacija: G.2.1.3

Naziv fonda: Kotarski zadružni savez Zadar

Vrijeme nastanka gradiva: 1947.–1954., 1955.–1962.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 2 svež.; 0,2 d/m

Stvaratelj: Kotarski zadružni savez Zadar

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Nakon zadružnog kongresa održanog 1946. godine, u kotarevima su osnovani novi zadružni savezi. U Dalmaciji je osnovano pet saveza: u Splitu, Dubrovniku, Makarskoj, Šibeniku i Zadru. U Zadružnom savezu u Zadru bilo je 88 poljoprivrednih i 1 zemljoradnička zadruga te tri poslovna saveza: Ratarsko–stočarski, Voćarsko–vinogradarski i Savez za mehanizaciju, kao i Savez klubova naprednih zadrugara – poljoprivrednika. Osnovana je i Zadružna banka te Štedionica. Zadružni savez u Zadru bio je nadležan za kotareve Obrovac, Benkovac i Biograd.

Prema teritorijalnoj nadležnosti Zadružnom savezu u Zadru pripadao je i Kotarski savez poljoprivrednih zadruga Benkovac.

Rješenjem Kotarskog izvršnog narodnog odbora br. 1502/47. od 23. siječnja 1948. i na temelju zaključaka Izvanredne skupštine održane 20. studenoga 1947. osnovan je Kotarski zadružni poslovni savez s ograničenim jamstvom u Zadru. Rješenjem Kotarskog Narodnog odbora Zadar br. 1564 od 22. siječnja 1949. i na osnovi zaključka skupštine od 27. srpnja 1948. promijenjen je naziv u Kotarski savez poljoprivrednih zadruga Zadar koji djeluje do 21. svibnja 1954. godine kada je brisan iz Registra.

Kotarski zadružni savez je samostalna organizacija dobrovoljno udruženih poljoprivrednih zadruga s društveno–političkim karakterom, čiji je zadatak razvijanje zajedničke djelatnosti na unapređivanju zemljoradničkog zadrugarstva i na razvijanju socijalističkih ekonomskih odnosa u poljoprivredi.

Zadaci Saveza su bili: revizija zadruga, pružanje pomoći zadrugama, pomoć u njihovom organiziranju, usavršavanje metoda rada u zadrugama, stručno uzdizanje zadružnih kadrova, unapređenje poljoprivrede.

Članovi Kotarskog zadružnog saveza mogu biti sve zadruge koje imaju sjedište na području djelovanja Saveza. Članstvo u Kotarskom zadružnom savezu prestaje prestankom rada zadruge, dobrovoljnim istupom i isključenjem.

Tijela zadružnog saveza su: skupština, upravni odbor i nadzorni odbor. Skupština je najviši organ zadružnog saveza. Ona bira i smjenjuje sve ostale organe i pravovaljano odlučuje o svim stvarima koje se tiču kotarskog zadružnog saveza. Upravni odbor kao izvršni organ saveza pravovaljano predstavlja i zastupa zadružni savez i rukovodi cjelokupnim njegovim poslovanjem. Upravni odbor na tri godine bira skupština iz redova članova–zadrugara, radnih kolektiva, poduzeća i radnji zadruge te poljoprivrednih stručnjaka.

Pred državnim tijelima ili pred trećim osobama zadružni savez predstavlja predsjednik ili potpredsjednik, a u slučaju njihove spriječenosti najmanje dva člana upravnog odbora. Sve odluke u predmetima iz svoje nadležnosti upravni odbor donosi na sjednicama, koje se održavaju najmanje jedanput mjesečno.

Nadzorni odbor zadružnog saveza ima 3–5 članova koje bira skupština. Nadzorni odbor nadzire cjelokupan rad zadružnog saveza, a može po potrebi održati i zajedničke sjednice s upravnim odborom radi raspravljanja općih i pojedinačnih važnijih pitanja. Savez za svaku godinu sastavlja svoj financijski plan, a po isteku godine završni račun.

Za obavljanje stručnih administrativnih poslova, savez može imati potreban broj službenika i radnika. Rad pojedinih tijela Saveza, njegove administracije kao i unutrašnje poslovanje Saveza može biti regulirano pravilnicima i poslovnicima. O prestanku rada Saveza odlučuje skupština s najmanje 2/3 članova skupštine delegata.

POVIJEST FONDA

Spisi ovog fonda su fragmentarno sačuvani, nesređeni i dosta izmiješani. Iz fonda je izdvojen jedan svežanj spisa NOO Iž Veli. Prilikom izrade historijata razmišljalo se da se fondovi HR–DAZD–262: Savez kotarskih poljoprivrednih zadruga Zadar i fond HR–DAZD–263: Kotarski zadružni savez Zadar, spoje u jedan fond. Međutim, radovi Ante Dragića, koji je obnašao funkcije u zadružnim organizacijama pokazuju, da je Kotarski zadružni savez imao širu teritorijalnu i stvarnu nadležnost od kotarskih poljoprivrednih zadruga. Iz gradiva je izdvojen Kotarski savez poljoprivrednih zadruga Benkovac kao poseban fond, jer se gradivo odnosi na područje nadležnosti Narodnog odbora kotara Benkovac (1945.–1955.) i Narodnoga odbora općine Benkovac (1952.–1962.). Preuzimanje gradiva Kotarskog saveza poljoprivrednih zadruga Benkovac u Arhiv evidentirano je u Knjizi primljenog arhivskog gradiva DAZD–a pod rednim brojem 173.

SADRŽAJ

Sadrži poslovno dopisivanje, nabave, naplate proizvoda od proizvođača, dopise Trgovinske komore o prometu kože i vune, upute za izračunavanje poreza na promet i kontrola cijena; održavanje specijaliziranih tečajeva za radnike.

Također sadrži neke pravilnike i propise, primjerice dopis Državnog arhiva NRH o čuvanju arhivskog gradiva, Pravila Zadružne banke i štedionice Zadar (1957.), Pravila o korištenju sredstava Fonda zajedničke potrošnje, Pravilnik kotarskog zadružnog saveza u Zadru (1959.), Propise iz „Službenog lista FNRJ“ 52/57.–18/58. za zadružne revizore i instruktore,

zapisnike sa sjednica Predsjedništva Kotarskog zadružnog saveza Zadar od 14. studenoga 1959. i 24. listopada 1960. godine, materijale za godišnju skupštinu zadružnog saveza Zadar (1959.), godišnje skupštine Saveza (1956, 1958., 1959.), zapisnike sjednica Upravnog odbora Zadružnog savjeta Zadar (1958.–1960.) i dr.

POPIS GRADIVA

Spisi, svež. 1–2

JEZIK/ PISMO: hrvatski; latinicaOBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–265: Savez zadružni vinogradarsko–voćarski poslovni, 1957.–1961.

HR–DAST–283: Zadružni savez Dalmacije Split, 1948.–1963.

BIBLIOGRAFIJA

Registar zadruga Narodnog odbora kotara Zadar u Državnom arhivu u Splitu. *** Dragić, Ante. Zadrugarstvo u Zadru i na zadarskim otocima u XX. stoljeću. Zadar: Savez zadruga Zadarske županije, 2003. *** Dragić, Ante. Gospodarstvo Zadra od XII. do XX. st., Zadar: Matica hrvatska Zadar 2005.