[0242] Okružno javno tužilaštvo u Zadru (1945. – 1990.)

Signatura: HR–DAZD–242

Klasifikacija: B.5.7.

Naziv fonda: Okružno javno tužilaštvo u Zadru

Vrijeme nastanka gradiva: 1945.–1990.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 147 knj., 342 kut., 5 svež.; 35,00 d/m

Stvaratelj: Okružno javno tužilaštvo u Zadru

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Institucija javnog tužilaštva (danas državno odvjetništvo) utemeljena je Odlukom AVNOJ–a o ustanovljenju i nadležnosti javnog tužilaštva DFJ od 3. veljače 1945. godine. Tom Odlukom njegove su ovlasti progon počinitelja kaznenih djela i pravo da izjavljuje žalbe protiv svih pravomoćno donesenih upravnih rješenja i sudskih odluka. Javno tužilaštvo ima određenu samostalnost u obavljanju svojih funkcija neovisno od narodnooslobodilačkih odbora (NOO).

Odlukom ZAVNOH–a krajem 1944. i početkom 1945. godine osnovani su općinski, kotarski i okružni sudovi. Takvoj sudskoj organizaciji odgovarala je i sljedeća organizacija javnog tužilaštva: Javno tužilaštvo za okrug Zadar (Okružno javno tužilaštvo) koje je počelo s radom 15. lipnja 1945. godine. Ono je bilo nadležno za kotare Zadar, Benkovac, Obrovac, Biograd i Preko.

Uspostavom nove mreže sudova krajem 1945. godine uspostavljena je i nova organizacija javnog tužilaštva, po kojoj 1. siječnja 1946. počinje djelovati Javno tužilaštvo za kotar Benkovac s nadležnošću za postupanje pred kotarskim narodnim sudovima u Benkovcu i Obrovcu te Javno tužilaštvo za kotar Biograd n/m koje je bilo nadležno za postupanje pred Kotarskim narodnim sudom Biograd n/m. Javno tužilaštvo za okrug Zadar nastavilo je radom pred Okružnim sudom Zadar i pred Kotarskim sudom Zadar.

Tijekom 1949. godine novom administrativno–teritorijalnom podjelom Hrvatske na oblasti, kotareve i gradove ukinuti su okružni pravosudni organi, pa tako i Kotarski sud u Biogradu, a radom nastavljaju kotarski sudovi u Zadru, Benkovcu i Obrovcu. Takvoj sudskoj organizaciji odgovarala je i organizacija javnog tužilaštva: Javno tužilaštvo za grad i kotar Zadar koje obavlja poslove za Kotarski sud Zadar i Javno tužilaštvo za kotar Benkovac koje obavlja poslove za kotarske sudove Benkovac i Obrovac.

Uredbom o ukidanju postojećih i određivanju teritorijalne nadležnosti novih okružnih sudova od 29. lipnja 1951., ukidaju se oblasna javna tužilaštava i ponovno osnivaju javna okružna tužilaštava. Javno okružno tužilaštvo Zadar započelo je s radom 11. srpnja 1951. godine.

Od lipnja 1952. godine ovo tužilaštvo se naziva Okružno javno tužilaštvo Zadar. Djelovalo je na području Okružnog suda Zadar i kotarskih sudova Zadar i Pag. Javno tužilaštvo za kotar Benkovac i dalje je nadležno za kotarske sudove Benkovac i Obrovac.

Odlukom o utvrđivanju područja okružnih i kotarskih javnih tužilaštava od 10. srpnja 1956. godine, utvrđuju se područja okružnih i kotarskih javnih tužilaštava: Okružno javno tužilaštvo u Zadru za područje Okružnog suda u Zadru; Kotarsko javno tužilaštvo u Zadru za područje kotarskih sudova u Zadru i Pagu (1962. godine pripao sudskom okrugu Rijeka), Kotarsko javno tužilaštvo u Benkovcu za područje kotarskih sudova u Benkovcu i Obrovcu. Kotarsko javno tužilaštvo Benkovac ukinuto je 31. kolovoza 1956. godine.

Zakon o javnom tužilaštvu iz 1965. godine nije mijenjao organizaciju postojećeg stanja javnog tužilaštva. Od 1965. godine djeluje samo Okružno javno tužilaštvo Zadar. Ono je pokrivalo u svim javno–tužilačkim poslovima cjelokupno sudstvo, odnosno tadašnji Općinski sud u Zadru i Benkovcu i Okružni sud u Zadru. Rješenjem o utvrđivanju područja okružnih i općinskih javnih tužilaštava od 20. svibnja 1968. godine na području Okružnog suda u Zadru osniva se Općinsko javno tužilaštvo sa sjedištem u Zadru, za područje općinskih sudova u Zadru i Benkovcu, koje započinje s radom 1. kolovoza 1968. godine. Na području Okružnog suda u Zadru funkciju javnog tužilaštva ima Okružno javno tužilaštvo u Zadru za područje Okružnog suda u Zadru, a Općinsko javno tužilaštvo u Zadru za područje općinskih sudova u Zadru i Benkovcu.

Nakon ustavnih promjena 1974. godine, temeljem Zakona o javnom tužilaštvu iz 1977., kojim se ukida do tada važeći Zakon o javnom tužilaštvu iz 1965. godine, donesen je Zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima općinskih i okružnih javnih tužilaštava od 16. lipnja 1977. godine. Prema navedenom Zakonu sjedište i teritorijalna nadležnost okružnih javnih tužilaštava i općinskih javnih tužilaštava je: Okružno javno tužilaštvo u Zadru za područje Okružnog suda u Zadru, Općinsko javno tužilaštvo u Zadru za područje Općinskog suda u Zadru, Biogradu n/m i Obrovcu, Općinsko javno tužilaštvo u Benkovcu za područje Općinskog suda u Benkovcu (započelo radom 1. srpnja 1978.).

U razdoblju od 1945. do 1990. godine razvoj organizacije i nadležnosti javnog tužilaštva možemo pratiti kroz četiri razdoblja: prvo od 1945. do 1953., drugo od 1953. do 1963., treće od 1963. do 1974. i četvrto razdoblje od 1974. do 1990. godine. Prvo razdoblje od 1945. do 1953. započinje donošenjem Ustava FNRJ od 31. siječnja 1946. godine kojim je određeno da je javno tužilaštvo organ Narodne skupštine Jugoslavije odgovorno za nadzor nad pravilnom primjenom zakona svih drugih državnih, upravnih i sudskih organa, te funkciju gonjenja počinitelja kaznenih djela. Prvi Zakon o javnom tužilaštvu donesen je 22. srpnja 1946. i njime se uređuje ustrojstvo i djelokrug ovlasti javnog tužilaštva. Javni tužitelj DFJ je dekretima 6. travnja 1945. godine imenovao javne tužioce u republikama.

U drugom razdoblju od 1953. do 1963. dolazi do značajnih promjena u društveno–političkom razvoju FNRJ. Zakonom o javnom tužilaštvu od 26. studenoga 1954. uvode se novine u funkciji i u položaju javnog tužitelja. Taj Zakon određuje „da je javno tužioštvo državni organ koji vrši funkciju krivičnog gonjenja i druga zakonom određena prava i dužnosti“. Javna tužilaštva u federaciji i republikama nisu više organi Narodne skupštine, nego su vezana za izvršno–političke organe odnosno izvršna vijeća (savezna i republička). U svom radu javna tužilaštva su postupala osim na temelju zakona i po smjernicama izvršnih vijeća. Prema Zakonu iz 1954. javna tužilaštva su u sebi imala najviše elemenata izvršne vlasti, pa su shodno tome u svom radu imala i visok stupanj samostalnosti. Od ostalih propisa za ovo razdoblje važno je spomenuti Odluku o utvrđivanju područja okružnih i kotarskih javnih tužilaštava od 10. srpnja 1956. godine i Rješenje o utvrđivanju područja okružnih i kotarskih javnih tužilaštava od 14. siječnja 1959. godine.

Treće se razdoblje odnosi na vrijeme od donošenja Ustava SFRJ 7. travnja 1963. godine, do donošenja Ustava SFRJ od 21. veljače 1974. godine i Ustava SRH od 22. veljače 1974. godine. Prema Ustavu SFRJ iz 1963. godine zakonsko uređenje javnog tužilaštva i dalje spada u nadležnost Federacije. U ovom razdoblju donesen je 6. veljače 1965. treći Zakon o javnom tužilaštvu kojim je naglašena njegova samostalnost i koji postaje „samostalan organ koji svoju funkciju vrši na temelju zakona i u skladu s politikom savezne odnosno republičke skupštine“. Od podzakonskih akata za ovo razdoblje važno je spomenuti Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i poslovanju javnih tužilaštava od 25. lipnja 1966. godine.

Četvrto razdoblje u organizaciji javnog tužilaštva od 1974. do 1990. obilježava nastavak ustavnih promjena koje su uslijedile nakon donošenja Ustava SFRJ iz 1974. godine i Ustava SRH iz 1974. godine. Po prvi put organizacija, unutarnji ustroj te prava i ovlasti javnog tužilaštva nisu normirani jedinstvenim zakonom za cijelu Federaciju. Nezavisnost javnog tužilaštva je najjače izražena u ustavnom uređenju iz 1974. godine, a kasnije u ustavnom uređenju samostalne Hrvatske nakon 1990. godine. Organizacija javnog tužilaštva u ovom razdoblju u SRH uređena je Zakonom o javnom tužilaštvu od 25. travnja 1977. godine. Njegovim stupanjem na snagu prestaju vrijediti odredbe Zakona o javnom tužilaštvu iz 1965. godine. Zakon o javnom tužilaštvu iz 1977. doživio je manje izmjene i dopune.

Nadležnost, funkcije i područje djelovanja javnog tužilaštva određeno je Ustavom FNRJ, Ustavom SFRJ, Ustavom SRH, zakonima i drugim podzakonskim propisima.

Rad Javnog tužilaštva reguliran je saveznim propisima.

Funkciju javnog tužilaštva vrše općinska javna tužilaštva, okružna javna tužilaštva, pokrajinska javna tužilaštva, republička javna tužilaštva i savezno javno tužilaštvo.

Osnovna funkcija javnog tužilaštva je prvenstveno usmjerena prema kaznenom progonu počinitelja kaznenih djela i počinitelja privrednih prijestupa.

Javno tužilaštvo zadržalo je i funkciju zaštite društvenih interesa i čuvanja zakonitosti. Tako je republičko javno tužilaštvo bilo ovlašteno pokrenuti upravni spor u slučaju da je upravnim aktom bio povrijeđen interes društvene zajednice, a republički javni tužilac ga je pokretao kad se predmet nalazio u prvom stupnju u nadležnosti republičkog vrhovnog suda. Javno tužilaštvo je između ostalog bilo dužno i primati predstavke, prijave i izjave građana u stvarima iz svoga djelokruga.

Prema Zakonu o javnom tužilaštvu iz 1946. imalo je zadaću provoditi kontrolu nad pravilnom provedbom zakona i propisa od strane svih ostalih organa „ministarstava, komisija i komiteta Savezne vlade i vlada narodnih republika i njima podređenih upravnih organa i ustanova, kao i od strane službenih osoba i građana“.

Značajne promjene za javno tužilaštvo nastupile su donošenjem drugog Zakona o javnom tužilaštvu iz 1954. godine kada dolazi do promjena kako u funkciji tako i u položaju javnog tužilaštva. Ono više nije organ Narodne skupštine, nego je vezano za izvršno–političke organe, a u vršenju svojih prava i dužnosti je samostalno i radi osim na temelju zakona i na temelju smjernica tih izvršno–političkih organa.

Zakonom o javnom tužilaštvu iz 1965. godine određeno je da je javno tužilaštvo „samostalan organ“ čija je osnovna funkcija i dalje kazneni progon počinitelja kaznenih djela i počinitelja privrednih prijestupa. Pored spomenutog, u parničnim, izvanparničnim, izvršnim, upravnim i drugim postupcima, javno tužilaštvo poduzima radnje određene posebnim zakonima. Zakon iz 1965. propisuje da se republičko javno tužilaštvo osniva za područje republičkog vrhovnog suda, a Zakon iz 1977. propisuje da javno tužilaštvo SRH postupa pred Višim privrednim sudom Hrvatske, Upravnim sudom Hrvatske i Vrhovnim sudom Hrvatske.

Nakon donošenje Ustava SRH od 9. travnja 1963. Republičko javno tužilaštvo dobiva naziv Javno tužilaštvo SRH, a nakon donošenja Zakona o tužilaštvu iz 1965. godine, kotarska javna tužilaštva dobivaju početkom 1966. godine naziv općinska javna tužilaštva.

Po donošenju Ustava SFRJ od 21. veljače 1974. godine i Ustava SRH od 22. veljače 1974. Godine, organizacija javnog tužilaštva više nije regulirana jedinstvenim zakonom za cijelu SFRJ. Po prvi put od ustanovljenja te institucije organizacija, unutarnji odnosi, prava i ovlaštenja javnog tužilaštva normirani su republičkim zakonima.

Slijedom navedenog, organizacija javnog tužilaštva SRH u tom razdoblju uređena je Zakonom o javnom tužilaštvu od 25. travnja 1977. godine s izmjenama i dopunama 1986., 1989. i 1990. godine.

U prvim počecima rada 1945. Godine, ustroj Javnog tužilaštva Hrvatske bio je reguliran Privremenim uputstvima o organizaciji rada Javnog tužioca Federalne Hrvatske i njegovih organa. Odjeljenja javnog tužilaštva su se postupno počela formirati tijekom 1945. godine, a do kraja 1946. pored javnog tužioca počela su djelovati sljedeća odjeljenja: Opće organizacijsko odjeljenje, Krivično odjeljenje, Odjeljenje zaštite naroda (OZNA), Odjeljenje općeg nadzora i Personalno odjeljenje. Tijekom 1946. Odjeljenje OZNA–e je preimenovano u Odjeljenje državne bezbjednosti (UDBA).

Sačuvan je i prihvaćen Pravilnik o unutarnjoj organizaciji javnih tužilaštava iz 1948. koji predviđa sljedeća odjeljenja: Opće odjeljenje, Personalno odjeljenje, Odjeljenje općeg nadzora, Odjeljenje bezbjednosti, Istražno odjeljenje, Krivično odjeljenje, Građansko odjeljenje i Sekretarijat (sekretar).

Donošenjem Zakona o općem upravnom postupku iz 1956. uspostavljeno je Upravno odjeljenje (upravni sektor). Godine 1956. prestaje djelovati Odjeljenje općeg nadzora.

Odjeljenja se spominju i dalje, ali se kao nazivi javljaju i sektori: krivični, građanski, upravni, privrednih prijestupa.

Saveznog javnog tužioca i njegove zamjenike bira i razrješava Narodna skupština na zajedničkoj sjednici oba doma. Za svoj rad odgovorni su Narodnoj skupštini FNRJ.

Javne tužioce republika i njihove zamjenike imenuje i razrješava savezni javni tužilac. Javni tužilac republike uz potvrdu saveznog javnog tužioca imenuje i razrješava javne tužioce autonomnih pokrajina, autonomnih oblasti, okruga, gradova i kotareva.

Prvi javni tužilac Javnog tužilaštva okruga Zadar bio je Ante Jadršić, radnik iz Biograda n/m, a nakon njega Šime Lukin, zemljoradnik također bez pravne izobrazbe. Prvi javni tužilac za kotar Benkovac bio je Ive Anzulović, ribar iz Novigrada, koji je odustao od dužnosti, pa je tužilaštvo organizirao i započeo njegovo djelovanje Glišo Dmitrović 6. srpnja 1946. Prvi javni tužilac u Javnom tužilaštvu za kotar Biograd na moru bio je Marko Bobić, zemljoradnik.

Republičkog javnog tužioca i njegove zamjenike postavlja i razrješava javni tužilac na temelju suglasnosti republičkog izvršnog vijeća. Okružnog i kotarskog javnog tužioca i njihove zamjenike postavlja i razrješava republički javni tužilac na temelju suglasnosti republičkog izvršnog vijeća. Prema Zakonu o javnom tužilaštvu iz 1965. godine radom javnog tužilaštva rukovodi savezni javni tužilac kojeg imenuje i razrješava Savezna skupština na prijedlog Saveznog izvršnog vijeća. Republičkog javnog tužilaca postavlja i razrješava savezni javni tužilac u suglasnosti s republičkim izvršnim vijećem. Okružnog i općinskog javnog tužioca postavlja i razrješava republički javni tužilac u suglasnosti sa skupštinom odgovarajućeg kotara odnosno općine. Jedinstveni unutarnji ustroj javnog tužilaštva i uredsko poslovanje uređeno je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju javnih tužilaštava od 25. lipnja 1966. godine. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju javnih tužilaštava iz 1966., donesenim od strane saveznog javnog tužioca, propisano je da unutarnje uređenje javnih tužilaštava bude utvrđeno općim aktima pojedinih tužilaštava, pa tako i republičkog, okružnog i općinskog javnog tužilaštva. Zakon o javnom tužilaštvu iz 1977. propisuje da se unutarnji ustroj javnog tužilaštva uređuje pravilnikom kojeg na prijedlog javnog tužioca donosi republički sekretar za pravosuđe. Daljnje promjene u vezi s ustrojem javnog tužilaštva uslijedile su 1979. godine kada je izrađen i sačuvan Nacrt pravilnika o unutrašnjoj organizaciji rada.

POVIJEST FONDA

Okružno javno tužilaštvo predalo je Državnom arhivu u Zadru gradivo u više navrata. U prvoj predaji 1969. godine Arhiv je preuzeo 2 svežnja gradiva iz razdoblja 1945.–1950. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 119/1969). U drugoj predaji 1978. Arhiv je preuzeo 67 svežnjeva gradiva iz razdoblja 1965.–1973. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 149/1978). U trećoj predaji 1980. Arhiv je preuzeo 99 svežnjeva gradiva iz razdoblja 1967.–1976. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 166/1980). U četvrtoj predaji 1983. Arhiv je preuzeo 40 svežnjeva gradiva iz razdoblja 1970.–1978. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 182/1983). U petoj predaji 1986. Arhiv je preuzeo 87 svežnjeva gradiva iz razdoblja 1965.–1982. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 202/1986). U šestoj predaji 2005. godine preuzeto je od Županijskog državnog odvjetništva (pravni sljednik Županijskog javnog tužiteljstva i Okružnog javnog tužiteljstva) 207 knjiga iz razdoblja 1945.–1979. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 350/2005).

U tijeku je arhivistička obrada gradiva. Uvidom u cjelokupno gradivo utvrđene su sljedeće serije:

1. Spisi administracije (A, 1968.–1986.)

2. Povjerljivi predmeti (POV, 1973.–1975.)

3. Kazneni predmeti (Ko, Kr, K, KT, KTN, KTM, KTR, KTŽ, KŽ, 1965.–1982.)

4. Građanski predmeti (GT, 1965.–1980.)

5. Upravni predmeti (UT I, UT, 1971.–1980.)

6. Privredni predmeti (PT, 1968.–1977.)

SADRŽAJ

Fond sadrži šest serija. U seriji predmeta administracije registraturne oznake A sačuvani su između ostalog podaci o programu rada, upute, izvješća, o djelatnicima, o materijalnim troškovima. Serija Povjerljivi predmeti (POV) sadrži statističke podatke, operativne izvještaje, izvješća okružnog i općinskog javnog tužilaštva o kretanju i stanju kriminaliteta. Serija Kazneni predmeti (Ko, Kr, K, KT, KTN, KTM, KTR, KTŽ, KŽ) sadrži kaznene spise za krivična djela sukladno odredbama Krivičnog zakona (saveznog i republičkog). U spisima se nalaze kaznene prijave, optužnice, prijedlozi za provođenje istraga, presude (prvostupanjske ili drugostupanjske), žalbe protiv prvostupanjskih ili drugostupanjskih presuda. Serija Građanski predmeti (GT) sadrži spise koji najvećim dijelom obuhvaćaju zahtjeve za zaštitu zakonitosti, intervencije u građanskim postupcima, korespondenciju u pojedinim građanskim predmetima sa saveznim, republičkim i područnim tužilaštvima, sudovima i raznim upravnim i drugim ustanovama. U seriji Upravni predmeti (UT I, UT) uglavnom su spisi koji se odnose na intervencije u općem upravnom postupku, zatim prekršajni predmeti, zahtjevi za zaštitu zakonitosti te postupanja u postupcima eksproprijacije i nacionalizacije (dopuna ili ispravci rješenja), a u seriji Privredni predmeti (PT) spisi koji se odnose na slučajeve svih vrsta privrednih prijestupa.

POPIS GRADIVA

Upisnici

1. Upisnici za kaznene predmete, Ko, K, K 1, K, 1945.–1968., knj. 1–5.

2. Upisnici poznatih izvršilaca krivičnih djela, KT (I), 1965.–1968., knj. 6–8.

3. Upisnici za razne krivične predmete, Kr, 1946.–1953., knj. 9–14.

4. Upisnici za razne druge krivične predmete, KTR, 1954.–1976., knj. 15–23.

5. Kazneni upisnici izviđaja, KTI (I), (II), 1954.–1964., knj. 24–36.

6. Kazneni upisnici osuđujućih presuda, KTO (I), (II), 1954.–1964., knj. 37–45.

7. Kazneni upisnici za maloljetne počinitelje krivičnih djela, KTM, 1960.–1970., knj. 46–50.

8. Kazneni upisnici za nepoznate počinitelje krivičnih djela, KTN, 1968.–1971., knj. 51–54.

9. Kazneni upisnici o izdržavanju pritvora/istražnog zatvora, Ktpz, 1961.–1967., knj. 55–56.

10. Upisnici odjeljenja općeg nadzora, ON, 1945.–1955., knj. 57–59.

11. Upisnici okružnica krivičnog odjeljenja, Oz, 1946.–1955., knj. 60–62.

12. Upisnik istražnog odjeljenja, Is, Ir, 1946.–1952., knj. 63–65.

13. Upisnici istražnih predmeta, I, 1947.–1952., knj. 66–67.

14. Upisnik za odjeljenje UDBA–e, UI 1947., knj. 68.

15. Upisnik odjeljenja bezbjednosti, U, 1947., knj. 69.

16. Upisnici za građanske predmete, G, Gr, GT, 1945.–1965., knj. 70–75.

17. Upisnici za privredne predmete, KTS, 1954.–1964., knj. 76–93.

18. Upisnici upravnih predmeta, UT, 1961.–1971., knj. 94.

Imenici

1. Imenici upisnika krivičnih predmeta, Kr, 1946.–1947., knj. 95–96.

2. Imenici upisnika krivičnih predmeta, K, 1948.–1953., knj. 97–100.

3. Imenici upisnika krivičnih predmeta, KT (I), 1954.–1958., knj. 101–104.

4. Imenici krivičnih predmeta, KTR, 1954.–1966., knj. 105–109.

5. Imenici krivičnih predmeta, KTO, (I), (II), 1954.–1962., knj. 110–116.

6. Imenici upisnika krivičnih predmeta, KTI, (I), (II), 1960.–1962., knj. 117–120.

7. Imenici upisnika krivičnih predmeta maloljetnih, KTM, 1960.–1971., knj. 121–125.

8. Imenici upisnika krivičnih predmeta nepoznatih, KTN, 1961.–1974., knj. 126–130.

9. Imenici istražnog odjeljenja, Ir, I, i odjeljenja općeg nadzora, ON, 1949.–1952., knj. 131–136.

10. Imenici upisnika privrednih predmeta, KTS, PT, 1954.–1967., knj. 137–146.

11. Imenici upisnika upravnih predmeta, UT, 1962.–1966., knj. 147.

Spisi

1. Spisi administracije, A, 1968.–1979., kut. 12

2. Povjerljivi spisi, POV, 1973.–1975., kut. 2

3.1. Kazneni predmeti, KT–I, 1965.–1982., nedostaje 1966.–1968., 1971., 1974–1977., kut. 39

3.2. Kazneni predmeti, KT–II, 1965., kut. 2

3.3. Kazneni predmeti, KT, 1965.–1978., nedostaje 1973.–1977., kut. 32

3.4. Kazneni predmeti protiv nepoznatog izvršioca kaznenog djela, KTN, 1968.–1977., nedostaje 1974.–1975., kut. 13

3.5. Kazneni predmeti protiv nepoznatog izvršioca kaznenog djela, KTN–I, 1969.–1977., nedostaje 1970., 1972., kut. 4

3.6. Kazneni predmeti protiv maloljetnog izvršioca kaznenog djela, KTM, 1969.–1981., nedostaje 1971., 1974.–1975., 1979.–1980., kut. 18

3.7. Kazneni predmeti, K, 1971., kut. 7

3.8. Kazneni predmeti, KTR, 1971.–1982., nedostaje 1974.–1975., kut. 20

3.9 Kazneni predmeti protiv maloljetnog izvršioca kaznenog djela, KTŽ, 1977.–1982., nedostaje 1980., kut. 4

3.10. Kazneni predmeti, KTR–I, 1971.–1977., nedostaje 1972., 1974.–1976., kut. 4

4. Građanski predmeti, GT, 1965.–1980., nedostaje 1966.–1970., 1973., kut. 3

5. Upravni predmeti, UT, UT–I, 1971.–1980., nedostaje 1974.–1975., kut. 4

6. Privredni predmeti, PT, 1968.–1977., nedostaje 1969., 1973.–1975., kut. 7

Izvješća

1. Bilten, spisi iz 1971.

2. Godišnje izvješće o radu, 1964.

3. Operativna izvješća (tjedna), 1972.–1973.

4. Operativna izvješća (tjedna), 1975.

5. Operativna izvješća (tjedna), 1978.–1979.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–455: Okružni sud Zadar (1945.–1990.) 1944.–1994.

HR–DAZD–471: Općinski sud (Kotarski sud) Benkovac 1945.–1974.

HR–DAZD–480: Kotarski sud Obrovac (1955.–1962.) 1955.–1962.

HR–DAZD–465: Općinski sud (Kotarski sud) Zadar (1945.–1990.), 1944.–1999.

RELEVANTNI PRAVNI PROPISI

1. Dekret o imenovanju javnog tužioca Hrvatske (Sl. list DFJ 20/1945)

2. Zakon o javnom tužilaštvu (Sl. list FNRJ 60/1946)

3. Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja FNRJ i saveznim organima vlasti (Sl. list FNRJ 3/1953)

4. Zakon o javnom tužilaštvu (Sl. list FNRJ 51/1954)

5. Ispravak Zakona iz 1954. (Sl. list 57/1954)

6. Odluka o utvrđivanju područja okružnih i kotarskih javnih tužilaštava (Sl. list FNRJ 29/1956)

7. Rješenje o utvrđivanju područja okružnih i kotarskih javnih tužilaštava (Sl. list FNRJ 2/1959)

8. Zakon o izmjenama Zakona o javnom tužilaštvu (Sl. list FNRJ 53/1962)

9. Zakon o javnom tužilaštvu (Sl. list SFRJ 7/1965)

10. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju javnih tužilaštava (Sl. list SFRJ 29/1966)

11. Rješenje o utvrđivanju područja okružnih i općinskih javnih tužilaštava na području Okružnog suda u Zadru (NN 21/1968)

12. Zakon o javnom tužilaštvu (NN 17/1977)

13. Zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima općinskih i okružnih javnih tužilaštava (NN 25/1977).

14. Rješenje o početku rada Općinskog javnog tužilaštva u Benkovcu (NN 21/1978)

15. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima općinskih i okružnih javnih tužilaštava (NN 50/1978)

16. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima općinskih i okružnih javnih tužilaštava (NN 3/1981)

17. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o javnom tužilaštvu (NN 17/1986)

18. Zakon o dopuni Zakona o javnom tužilaštvu (NN 27/1989)

19. Zakon o javnom tužilaštvu (NN 34/1989)

20. Zakon o javnom tužilaštvu (pročišćeni tekst) (NN 34/1989)

21. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu (NN 16/1990)

22. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu (NN 41/1990)

BIBLIOGRAFIJA

Bućin, Rajka. Javno tužilaštvo Socijalističke Republike Hrvatske 1945.–1990.: inventar fonda. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2001. *** Dragić, Zdravko. Poslijeratna izgradnja sudstva i javnog tužilaštva na području sjeverne Dalmacije, Radovi sa znanstvenog skupa Zadar i zadarsko područje u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj izgradnji: zbornik I. Zadar, 1984. *** Trogrlić, Ivan. Elementi normiranog zapisa pravosudnih tijela u Hrvatskoj u periodu od 1945. do 2002. godine: primjeri pravosudnih tijela na području nadležnosti Državnog arhiva u Splitu. Stručni rad. Split, 2003. *** Križanić, Nada; Kušanić, Nela; Sorkotić, Nada. Shematizam organa uprave i pravosuđa na području Državnog arhiva u Sisku. Sisak, 2002.