[0232] Pomirbeni sud u Nerežišću (1800. – 1819.)

Signatura: HR–DAZD–232

Klasifikacija: B.1.3.

Naziv fonda: Pomirbeni sud u Nerežišću

Vrijeme nastanka gradiva: 1800.–1819.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 57 kut. ; 5,7 d/m

Stvaratelj: Pomirbeni sud Brač (Giudizio di pace della Brazza)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Pomirbeni sud je prvostupanjski samostalni sud koji sudi u građanskim i kaznenim predmetima na području određenog kotara. Upute o radu pomirbenih sudova izdao je Vincenzo Dandolo 14. prosinca 1806. godine zajedno s uputama za rad Kraljevskog odvjetnika i Glavnog kraljevskog odvjetnika. Mirovni suci sude u građanskim i kaznenim parnicama te mire zavađene strane u sporu. U građanskim parnicama sude sve osobne parnice ili parnice o pokretninama ako vrijednost spora ne prelazi 15 fiorina, bez prava na priziv. Ako vrijednost spora prelazi 15 do 150 fiorina, tada sude s pravom na priziv. Bez obzira na vrijednost spornog predmeta u nadležnost pomirbenih sudova spadaju: sporovi o poljskim štetama, bilo da su štete uzrokovali ljudi ili životinje u poljima, voćnjacima, berbi; nepoštivanje rokova, uzurpacije terena i jaraka; sječa stabala i živica; o radovima i popravcima, o otpadnim vodama te o svakom obliku ometanja posjeda; nepoštivanje ugovora o najmu; o popravcima navedenim u ugovoru o najmu; prijavama za nepoštivanje ugovora; sporovi nastali zbog isplate plaće radnicima i slugama; poništenja kupoprodaje, a posebno onih o cijeni životinja; sporovi o verbalnim uvredama i svađama koje ne idu u kazneni postupak, sporovi gostiju i gostioničara zbog pologa, presude mirovnog suda do 50 fiorina koje se provode bez obzira na priziv i bez pologa i kad mirovni sudac donosi presudu u slučaju davanja pologa. Mirovni sudac određuje zapljenu određene svote za pokretnine, kredite i drugo koji bi mogli oštetiti kreditora; mirovni sudac može izvršiti zapljenu postojećeg kredita s pravom na priziv, mirovni sudac provodi u okrugu dobrovoljno i časno pravdu u skladu s važećim zakonima. Iz pokušaja nagodbe izuzeti su predmeti državnih dobara općina, trgovački predmeti i predmeti drugih vladinih tijela. U građanskim parnicama koje idu na Prvostupanjski sud mirovni suci vrše pomirbu, a ako ne dođe do pomirbe parnica se prosljeđuje Prvostupanjskom sudu. Od mirenja su izuzete parnice o državnoj ili općinskoj imovini kao i trgovačke parnice.

Mirovni suci sude i u kaznenim parnicama svađe, neprijateljstva te u djelima koja predstavljaju sprečavanje zločina. Oni sude za djela koja su kažnjiva do 15 dana zatvora. Pomirbeni sudac je i službenik sudske policije te prima dojave o svim zločinima, o njima izvješćuje Prizivni ili Prvostupanjski sud. U postupku otkriva tragove zločina počinjenih u svom kotaru; prikuplja dokaze protiv optuženih; uhićuje krivce uhvaćene na djelu ili one za koje mu dojave, obavlja preslušavanja te dokazni materijal prosljeđuje Prvostupanjskom sudu. U cijelom okrugu gdje je mjerodavan Prvostupanjski sud, Kraljevski odvjetnik može spriječiti mirovne suce u radu i osobno obavljati sve prethodno naznačene funkcije.

Pomirbeni sudac pokušava spriječiti svađe i neprijateljstva. On je i policijski sudac u svom okrugu te sudi u svim prekršajima gdje najstroža kazna ne prelazi 15 dana zatvora. Protiv presude može se uložiti žalba Prizivnom sudu, a presude se donose privremeno, dok okrivljeni ne plati polog. Okrivljenik ima pravo na priziv ako mirovni sudac odredi kaznu veću od 15 fiorina. Pomirbeni sudac je u službi sudbene policije i mora zaprimiti sve prijave i tužbe koje se odnose na sve zločine za koje je mjerodavan Prvostupanjski ili Prizivni sud. Dužan je podignuti parnicu za sve prekršaje koji su se dogodili u njegovom okrugu, prikupiti sve dokaze protiv okrivljenoga, uhititi krivce uhvaćene na djelu i one odbjegle, saslušati okrivljene u kratkom ispitivanju; zauzeti se čak i za one spise koji su za njega bili zaključeni, ako to zatraži državni odvjetnik, poslati Prvostupanjskom sudu sve pravilno ispunjene spise s dokazima okrivljenoga.

Teritorijalna nadležnost Pomirbenog suda na Braču proteže se na sljedeće općine i naselja: Općina Milna: Milna i Bobovišća (2799 stanovnika), Općina Bol: Bol (1863 stanovnika), Općina Postira: Postira (1046 stanovnika), Općina Nerežišća: Dračevica i Nerežišća s Murvicom (1536 stanovnika), Općina Sutivan: Sutivan, Humac Gornji i Donji (2041 stanovnika), Općina Pučišća: Sumartin, Povlja, Pražnica, Pučišća, Selca, Novo selo (3486 stanovnika), Općina Supetar: Mirca, Supetar, Škrip, Splitska (2601 stanovnik). Cijeli kotar Brač imao je ukupno 15.979 stanovnika.

U knjizi Valentina Laga „Memorie sulla Dalmazia“, iz tablice broj XIII. vidi se da je Mirovni sud u Nerežišćima za 1807. i 1808. godinu riješio 1111 neprizivnih presuda; 44 prizivne presude; 292 pomirbene parnice; 17 kaznenih predmeta i 2 policijska postupka. Za ostale godine rada nije pronađena statistika riješenih predmeta.

Za vrijeme francuske uprave na čelu Pomirbenog suda stoji sudac, jedan do dva pristava, službeni branitelj, dva kancelira (jedan za građanske i jedan za kaznene predmete) i sudski poslužnik. Za vrijeme Ilirskih Pokrajina smanjen je broj osoblja u sudstvu. Sud su činili sudac, dva zamjenika i kancelist.

Pomirbeni sudovi imali su jedinstvenu kancelariju za sve vrste predmeta.

Za vrijeme francuske uprave od 1806. do 1809. godine na spisima je bio istaknut naslov naziva države Kraljevina Italija (Regno d’Italia), a od 1810. do 1813. godine u zaglavlju je istaknut naziv Ilirske Pokrajine (Provincie Illiriche), a od 1815. do 1820. godine u doba Druge austrijske uprave nije bio istaknut naziv države nego naziv suda (Giudizio di pace della Brazza). Pomirbeni sud na Braču bio je pod nadzorom Prizivnog suda u Zadru i Prvostupanjskog suda u Splitu s kojima je korespondirao. Pored navedenih sudova krespondirao je i s Generalnim providurom, s Glavnom upravom Ilirskih Pokrajina, komesarom pravosuđa u Ljubljani, Upravom za Dalmaciju u Zadru, Revizijskim sudom u Parizu, s nižim upravnim tijelima u okruzima, kotarima te općinama, a za vrijeme Druge austrijske uprave s Namjesnikom i Zemaljskom vladom u Zadru.

POVIJEST FONDA

Prema urudžbenom zapisniku C.kr. Gubernijalnog arhiva ili Arhiva starih spisa pri C.kr. Namjesništvu u Zadru s nadnevkom 21. studenoga 1902., br. 87, Arhiv traži od Prizivnog suda u Zadru mišljenje i detaljan popis gradiva Kotarskog suda u Supetru na Braču, a koji se nalazio u Okružnom sudu u Splitu (Tribunale di Circolo di Spalato). Spisom br. 94. od 16. prosinca 1902. godine direktor Arhiva Böttner potvrđuje primitak sedam sanduka „starih spisa“ s popisom po sanducima i stavlja ovaj predmet ad acta. Uz ova dva spisa postoji prvotni spis iz 1901. godine pod brojem 38 od 23. srpnja u kojem se vidi da su stari brački spisi bili najprije pohranjeni kod Okužnog suda u Splitu, zatim su dospjeli u Apelacijski sud u Zadar i to kod Josipa Alačevića, čuvara kulturne baštine (Conservatore dei monumenti antichi). Nije poznato da je izvršeno bilo kakvo izlučivanje odnosno uništavanje spisa, jer je tadašnji sudski poslovnik zabranio izlučivanje spisa nastalih do 1815. godine.

Gradivo Pomirbenog suda Brač nalazilo se zajedno sa spisima Kraljevske poddelegacije vlade Brač. Spisi Pomirbenog suda i Poddelegacije bili su izmiješani i stavljeni zajedno u kutije od broja 256 do 323. Broj kutija teče u kontinuitetu brojeva fonda nazvanog „Stari brački arhiv“. Obrađeno je ukupno 68 kutija te je od njih formirano 57 kutija koje pripadaju fondu Pomirbenog suda Brač, a ostale kutije odnose se na fond HR–DAZD–82 Kraljevska poddelegacija Vlade Brač koji broji 23 kutije. U Arhivu su već prije rađeni zajednički popisi gradiva za spise Pomirbenog suda i Kraljevske poddelegacije Brač, ali spisi nikada nisu bili fizički odvojeni. U knjizi Arhivski fondovi i zbirke SFRJ. SR Hrvatska (1984.) fond Pomirbenog suda dobiva broj 232, a Kraljevska poddelegacija broj 82. Tako se nastavlja i u knjizi Pregleda arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske (2006.) zatim i u Vodiču kroz arhivsku građu „Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području istočnih Alpa“ (2005.). Gradivo Mirovnog suda na Braču (1807.–1819.) fragmentarno je sačuvano. Od popisa kaznenih predmeta i jednog kaznenog spisa formirana je serija HR–DAZD–232–1–Kazneni predmeti. Gradivo je sređeno kronološki, unutar godine prema rastućem broju. Velik broj spisa, čak i čitave kutije jako su oštećeni od vlage i moljaca, pa je potrebna restauracija. Gradivo je prije sređivanja bilo smješteno u 67 kutija zajedno sa spisima Poddelegacije stoga se pristupilo odvajanju spisa tih dviju kancelarija te njihovom smještanju i zaštiti u zasebne kutije. Dokumenti su se razvrstavali prema naslovu u zaglavlju, po sadržaju i rastućem broju unutar pojedine godine. Na spisima koji pripadaju Pomirbenom sudu u zaglavlju imaju naveden naziv kancelarije „Giudizio di pace della Brazza“.

Gradivo je sada smješteno u 57 kutija, sređeno kronološki po rastućem broju. Izdvojeno je 15 urudžbenih zapisnika (protokola) i smješteno u prvu kutiju, kao i tri repertorija i jedan registar iz vremena austrijske uprave.

SADRŽAJ

Spise čine fragmentarno sačuvane građanske parnice zbog dugovanja u novcu, potraživanja posjednika i trgovaca, poljskih šteta, neizvršavanja kolonatskih obveza, sporova oko podjele stoke, smetanja posjeda, sporova i optužbi veleposjednika zbog skrivanja uroda maslina, raznih dugovanja u novcu i odgoda zbog lošeg imovinskog stanja, sporova oko korištenja zajedničke imovine npr. broda, potraživanja od već plaćenog, ali ne i predanog vina, ulja, pritužbe na kvalitetu, testamenti, razne upute, okružnice i potvrde o uručenju itd. Pronađeni su popisi kaznenih predmeta Pomirbenog suda Brač i jedan kazneni spis iz 1818. godine od kojih je formirana serija HR–DAZD 232–1, a ista je posebno i opisana.

Serija kaznenih predmeta smještena je u kutiju br. 53 i sadrži 4 popisa zaostalih kaznenih predmeta od 1810. do 1818. godine koji imaju pravo na priziv i to u dva primjerka. Pronađen je jedan kazneni spis iz 1818. godine pod br. 52, a odnosi se na krađu. Iz popisa je vidljivo da su kazneni predmeti klasificirani kao teška kaznena djela, npr. krađe, tučnjave, dvoboji, ranjavanja, javno nasilje, pokušaji ubojstva, podmetanje požara u šumama, klevete, napadi, uvrede časti, pogrde, provale i incesti.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnik (Prottocollo summario), 1807., br. 1–555

2. Urudžbeni zapisnik (Libro mandati), 1808., br.1–2422

3. Urudžbeni zapisnik (Prottocollo degli atti summari), 1809., br. 1–386

4. Urudžbeni zapisnik (Prottocollo degli atti summari), 1810., br. 1–405, knj. 3

5. Urudžbeni zapisnik (Prottocollo delle citazioni summarie), 1810., br. 450–2222, knj. 3

6. Urudžbeni zapisnik (Registro dei mandati), 1810., br. 1–405.

7. Urudžbeni zapisnik (Prottocollo delle citazioni summarie), 1811., br. 1–1751.

8. Urudžbeni zapisnik (Prottocollo delle citazioni summarie), 1812., br. 25–898

9. Urudžbeni zapisnik (Protocollo dei mandati in affari inappelabili), 1814., br.1– 657, knj. 2

10. Registar naredaba austrijskih vlasti, 1815.–1819.

11. Urudžbeni zapisnik (Protocollo), 1800.–1809.

12. Iskaz taksi (Repertorio delle tassi), 1814., 1–67.

13. Iskaz taksi (Repertorio delle tassi), 1814., 1–223

14. Iskaz taksi (Repertorio delle tassi), 1815., 1–76

Spisi, 1807.–1819., kut. 1–57.

1. Urudžbeni zapisnici, 1807.–1812. (u kut. 1)

2. Sudski spisi, 1807.–1808, kut. 2–15

3. Sudski spisi, 1809., br. 2–1171, kut. 16–22.

4. Sudski spisi, 1810., br. 1–1194, kut. 23–30.

5. Sudski spisi, 1811., br. 1–1061, kut. 31–34.

6. Sudski spisi, 1812., br. 1–168, kut. 35–36.

7. Sudski spisi, 1813., br. 1–630, kut. 37.

8. Sudski spisi, 1814., br. 1–742, Udienze, kut. 38–39.

9. Sudski spisi, 1815., br. 1–409, kut. 40–42.

10. Sudski spisi, 1816., br. 2–852, kut. 43–47.

11. Sudski spisi, 1817., br. 1–876, kut. 48–50.

12. Sudski spisi, 1818., br.1–980, kut. 51–53.

13. Sudski spisi, 1819., br. 1–1032, kut. 54–57.

14. Popis kaznenih predmeta, 1810.–1818., kut. 53.

JEZIK/PISMO

Talijanski – mletački idiom; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–82: Kraljevska poddelegacija Vlade Brač, 1807.–1813.

HR–DAZD–240: Mirovni sud u Zadru 1807.–1820.

HR–DAZD–220: Prvostupanjski sud u Zadru 1798.–1815.

HR–DAZD–217: Prizivni sud Zadar 1798.–1815.

HR–DAZD–73: Pokrajinska intendenca za Dalmaciju 1810.–1813.

HR–DAZD–219: Generalni prokurator kod Prizivnog suda Zadar 1807.–1815.

HR–DAZD–88: Namjesništvo za Dalmaciju 1813.–1918.

HR–DAZD–386: Stampata 1608.–1959.

BIBLIOGRAFIJA

Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.–1945.). Zagreb, 1969. *** Bezmalinović, Bonina. Francuska uprava u Dalmaciji 1806.–1809., Jugoslavenski istorijski časopis, br. 1–2. Beograd, 1988. *** Kolanović, Josip i Šumrada, Janez (ur.). Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području istočnih Alpa: arhivski vodič. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2005. Str. 403–504: Državni arhiv u Zadru, Bibliografija str. 953–1037 *** Maštrović, Vjekoslav. Razvoj sudstva u Dalmaciji u 19. stoljeću. Zagreb: JAZU, 1959. *** Erber, Tullio. Storia della Dalmazia dal 1797. al 1814. Zadar, 1886.