[0226] Kotarski sud u Obrovcu (1866. – 1962.)

Signatura: HR–DAZD–226

Klasifikacija: B.1.3. – B.4.3.

Naziv fonda: Kotarski sud u Obrovcu

Vrijeme nastanka gradiva: 1866.–1962.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 123 kut., 48 knj.; 77,8 d/m

Stvaratelj: Kotarski sud u Obrovcu

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Vidi HR–DAZD–221: Kotarski sud u Benkovcu 1 1847.–1943., str. 65

Kotarski sud u Obrovcu (Pretura di Obrovazzo) utemeljen je zakonom od 22. prosinca 1819. koji je stupio na snagu 1. veljače 1820., kao mješoviti sud (Pretura mista) prve klase. Oznanjenjem od 21. veljače 1827. Kotarski sud u Obrovcu postaje sud druge klase, jer mu se znatno smanjila teritorijalna nadležnost budući da su pojedina naselja, koja su do tada bila pod nadležnosti obrovačkog suda, pripala kninskom, skradinskom ili zadarskom sudu.

Novi ustroj sudbene vlasti iz 1854. Kotarskom sudu u Obrovcu nije donio nikakve promjene. I dalje ostaje pretura mista. Okružnicom Namjesništva Dalmacije od 16. prosinca 1855. talijanska riječ pretura označena je hrvatskom riječju kotarski sud i taj je naziv ostao za „mješane“ preture.

Zakonom od 11. lipnja 1868. o ustrojstvu kotarskih sudova odvojena je politička vlast od sudbene na svim razinama. Ovaj zakon stupio je na snagu 31. kolovoza 1868. godine. Od tada pa do raspada Austro–Ugarske Monarhije nije bilo promjena kod Kotarskog suda u Obrovcu.

Od 1918. do 1923. Dalmaciju su okupirali Talijani, a područje nadležnosti Kotarskog suda pripalo je prvoj okupacijskoj zoni do 1921. kad je pripao Kraljevini SHS. Krajem 1923. izvršena je podjela Dalmacije na oblasti. Općina Obrovac ušla je u sastav kotara Benkovac i Splitske oblasti. Kotarski sud u Obrovcu podređen je Okružnom sudu u Šibeniku i Višem zemaljskom sudu u Splitu (od 1929. Apelacioni sud u Splitu). Kotarski sud u Obrovcu od 1929. naziva se Sreski sud u Obrovcu. Za vrijeme druge talijanske okupacije od 1941. do 1943. ne mijenja se njegova nadležnost. Talijanski je službeni jezik, imenovani su službenici odani Italiji, a novi naziv suda je Pretura di Obrovazzo.

Nakon pada Italije 1943. Obrovac ulazi u sastav NDH i dobiva ponovno hrvatski naziv Kotarski sud. Od kraja 1944. naziva se Kotarski narodni sud i pod tim imenom djeluje do ukidanja 30. lipnja 1949. kada njegove nadležnosti preuzima Kotarski narodni sud u Benkovcu. Dana 24. prosinca 1955. Kotarski sud u Obrovcu ponovno je uspostavljen i djeluje za područje općine Obrovac do 31. prosinca 1962. kada njegovo područje preuzima Kotarski sud u Zadru (Općinski sud u Zadru ). Godine 1981. ponovno je uspostavljen Općinski sud Obrovac.

Teritorijalna nadležnost Kotarskog suda u Obrovcu se mijenjala više puta u toku njegova djelovanja. Od osnutka do 1827. obuhvaćala je područje općina Obrovac, Benkovac i Novigrad. Od godine 1827. njegova nadležnost je ograničena samo na područje općine Obrovac i selo Tribanj koje je do tada bilo pod nadležnošću zadarskog suda. Zadarskoj preturi pripala su sela Veljane, Trljuge, Islam Latinski, Islam Grčki, Kašić, Smilčić, Biljane Donje, Nadin Vinjerac, Posedarje, Slivnica, Pristeg, Novigrad i Pridraga.

Mokropolje, Radučić, Rudele, Đevrske, Ivoševci, Biovičino selo, Kožlovac, Ervenik Gornji i Ervenik Donji i Kistanje izdvojeni su iz teritorijalne nadležnosti Kotarskog suda u Obrovcu i pripojeni su Kotarskom sudu u Kninu.

Nunić, Đevrske, Zečevo, Ostrovica, Lišane, Bukić, Lepuri, Kožlovac, Podrgrađe, Lisičić, Dobropoljci, Perušić, Podlug, Šopot, Kolarina, Morpolača, Prović, Vukšić, Stankovci i Žažvić izdvojeni su iz teritorijalne nadležnosti Kotarskog suda Obrovac i priključeni sudu u Skradinu.

Kad je godine 1847. osnovan sud u Benkovcu, bit će mu pripojena mnoga od navedenih sela. Sud u Obrovcu do 1868. djelovao je u političkom kotaru Obrovac i nadležan mu je bio Prvostupanjski sud u Zadru. Godine 1868. ukida se politički kotar Obrovac i pripaja političkom kotaru Benkovac koji je nadležan za sljedeće porezne općine: Bilišane, Golubić, Jasenice, Karin, Krupa, Kruševo, Medviđa, Muškovci, Obrovac, Seline, Starigrad, Tribanj, Zaton, Zelengrad i Žegar.

Nakon pripajanja Zadra Italiji, teritorijalna nadležnost suda u Obrovcu se proširuje na teritorij općine Novigrad s naseljima: Novigrad, Posedarje, Pridraga, Seline, Slivnica, Starigrad, Tribanj i Zaton.

Poslije 2. svjetskog rata, nakon što je Zadar oslobođen i pripojen Hrvatskoj, neka naselja bit će izdvojena iz nadležnosti Kotarskog suda u Obrovcu i stavljena pod nadležnosti Kotarskog narodnog suda u Zadru. To su: Starigrad, Tribanj, Seline, Vinjerac i Posedarje.

Od 1949. do 1955. godine sud nije djelovao, a njegovo područje pripojeno je Kotarskom sudu u Benkovcu. Spsi iz tog razdoblja čuvaju se u Kotarskom sudu u Benkovcu.

Od 1963. cijelo područje Kotarskog suda u Obrovcu pripast će u nadležnost Općinskog suda u Zadru. Tijekom djelovanja sud je mijenjao nazive: I.R. Pretura di Obrovazzo 1820.–1867.,

Giudizio distretuale Obrovazzo 1868.–1921., Kotarski sud u Obrovcu 1923.–1929., Sreski sud Obrovac 1929.–1941., Kotarski sud Obrovac 1941.–1945., Kotarski sud u Obrovcu 1945.–1963.

POVIJEST FONDA

Pri samom sudu postojala je pisarnica gdje su se spisi razvrstavali po serijama i slagali u svežnjevima prema sudskim poslovnicima. Spisi mjesta koja su pripojena Zadru poslani su u Kotarski sud Zadar i vode se pod novim brojem u godini 1947., a nađe se poneki i u drugim godinama. Spisi nastali između 1949. i 1955. godine vode se zajedno sa spisima Kotarskog suda u Benkovcu, a spisi koji su nastali u Zadru za mjesta koja su pripala Kraljevini SHS nalaze se među spisima Kotarskog suda u Obrovcu. Kako je 1962. Kotarski sud pripojen Općinskom sudu u Zadru, ostali su u Obrovcu spisi iz vremena Austrije i Kraljevine SHS. Dio spisa preuzeo je Historijski arhiv u Zadru od Općinskog suda u Zadru 11. studenoga 1963. (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 78) i drugi put od Općinskog suda u Obrovcu 1989. godine. Spisi su primljeni bez popisa i u rinfuznom stanju, a 1989. primljeni su samo ostavinski spisi od 1900. do 1962. za koje je izrađen arhivski popis. Primopredajni zapisnik nije napravljen, pa nema broja primopredaje. Dio spisa je ostao u Obrovcu i nije prenesen u Zadar radi ratnih prilika.

SADRŽAJ

Spisi nisu sređeni. Radi potreba građana sređena je samo serija ostavina. Ostatak fonda je nesređen.

POPIS GRADIVA

Upisnici

1.Ostavinski upisnici, 1898.–1962., knj. 39

2. Imenici, 1866.–1962., knj. 9

Nesređeni spisi, kut. 123

JEZIK/PISMO

Hrvatski, talijanski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar za seriju ostavine.

DOPUNSKI IZVORI

Vidi: HR–DAZD–221: Kotarski sud u Benkovcu 1 1847.–1943.

BIBLIOGRAFIJA

Vidi: HR–DAZD–221: Kotarski sud u Benkovcu 1 1847.–1943.

  1. –1846.
  2. –1846.
  3. –1846.