[0221] Kotarski sud u Benkovcu (1817. – 1943.)

Signatura: HR–DAZD–221

Klasifikacija: B.1 – 4.3.

Naziv fonda: Kotarski sud u Benkovcu

Vrijeme nastanka gradiva: 1 1847.–1943.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 477 knj., 628 kut.; 74 d/m

Stvaratelj: Kotarski sud u Benkovcu

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Dolaskom po drugi put na vlast u Dalmaciji 1814. godine, Austrija nije odmah ukinula francuski ustroj sudbene vlasti. Novi ustroj proveden je zakonom od 22. prosinca 1819. koji je stupio na snagu 1. veljače 1820. godine. Prema ovom ustroju Prizivni sud u Zadru postaje glavni sud za cijelu Dalmaciju. Osnovana su i četiri okružna/prvostupanjska suda u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Ti su sudovi bili nadležni u građanskim sporovima na području mjesta i kotara svoga sjedišta, a nazivaju se pretura urbana. U kaznenim sporovima nadležni su i za područje svih područnih kotarskih sudova. Na području Dalmacije osnovana su 24 kotarska suda prve klase koji se nazivaju preture–poglavarstva. Na području Okružnog suda u Zadru djeluje sedam kotarskih sudova: Obrovac, Šibenik, Knin, Drniš, Skradin, Pag i Rab. Sud je imao suca, sudskoga pristava i kancelarijskog službenika koji je u odsustvu mogao zamijeniti suca. Sud je bio nadležan u građansko–pravnim sporovima, upravno–političkim predmetima i težim policijskim prekršajima. U kaznenim predmetima provodio je samo istražni postupak. Prema tome sud je vršio upravne i sudske poslove. Naziva se pretura mista ili pretura politico–giudiziaria.

Carskom naredbom od 17. srpnja 1850. provedena je nova organizacija sudstva u Dalmaciji. Prema toj naredbi u Dalmaciji djeluju 4 okružna suda s nadležnošću kotarskih sudova i 28 kotarskih sudova. Osnivaju se i novi kotarski sudovi u Silbi, Kistanjama, Muću i Vrgorcu. Najviši sud je Prizivni sud u Zadru.

Ovom carskom naredbom utvrđena je i stupnjevitost sudova: sudovi prvog, drugog i trećeg reda te područje i nadležnost za kaznene sudove. Na temelju te Naredbe Odbor za uređenje političkog upravljanja vlasti u Dalmaciji proveo je kotarsko razdjeljenje Dalmacije s naznakom poreznih općina koje potpadaju pod pojedini kotarski sud.

Novi ustroj sudbene vlasti određen je Vladinom odlukom od 14. rujna 1852., a proveden Naredbom Ministarstva unutarnjih poslova, pravosuđa i financija od 8. veljače 1854. o političkom i sudbenom uređenju Dalmacije. Po toj Naredbi u Dalmaciji postoji Prizivni sud u Zadru, 4 prvostupanjska okružna suda (Kotor, Dubrovnik, Split i Zadar) te ukupno 32 kotarska suda. U političkom i sudbenom uređenju u Dalmaciji novost je u tome, što se u središtu okruga i prvostupanjskih zbornih sudova, sudbena vlast odvaja od uprave, a u središtima okruga osnivaju se gradske preture (Pretura urbana) koje imaju iste nadležnosti kao i kotarski sudovi. U središtima kotara bili su miješani sudovi (pretura mista), mjerodavni za upravno–političke i sudske poslove, jedino kod Kotarskoga suda u Pagu nije bilo nikakvih promjena, on je i dalje ostao „mješovita“ pretura.

Na području Okružnog suda u Zadru djeluje 11 kotarskih sudova: Zadar, Rab, Silba, Pag, Obrovac, Benkovac, Šibenik, Skradin, Drniš, Knin i Kistanje.

Na osnovi državnog temeljnog zakona od 21. prosinca 1867. o sudačkoj vlasti i zakona od 19. svibnja 1868. o uređenju političkih vlasti, donosi se 11. lipnja 1868. Zakon o ustrojstvu kotarskih sudova. Politička vlast se odvaja od sudbene na svim razinama. Ovaj zakon stupa na snagu 31. kolovoza 1868. godine. Od tada pa do raspada Austro–Ugarske Monarhije nije bilo bitnih promjena u ustroju sudova, osim što su osnovani neki novi sudovi ili su mijenjali sjedišta.

Poslije 1868. uspostavljaju se i ovi sudovi: Kotarski sud u Biogradu (1. veljače 1876.), Kotarski sud u Tijesnom (1. srpnja 1903.) i Kotarski sud u Blatu (1. siječnja 1911.).

Kao vrhovno sudište je Vrhovni i Kasacioni sud u Beču koji je rješavao sporove i sukobe nadležnosti iz javnog prava, primjerice sporove između upravne i sudske vlasti, između pokrajinske i vrhovne vlasti te sukobe između pojedinih pokrajina.

S promjenom postupka u građansko–pravnim poslovima, 1. lipnja 1914. dovršeno je posljednje ustrojstvo u mreži redovnih sudova u Dalmaciji za vrijeme austrijske uprave.

Od kraja 1918. do kraja 1923. Italija je okupirala veliki dio Dalmacije koji je pod talijanskom okupacijom ostao od kraja 1918. do kraja 1921. godine. Talijani su ubrzano radili na organizaciji upravne i sudbene vlasti. Raspuštena su gotovo sva općinska vijeća, a za načelnike novih općinskih uprava postavljale su se povjerljive osobe. Ustrojena je vlada za Dalmaciju, dalmatinske i korčulanske otoke i civilno povjerenstvo. Uspostavljen je Ratni sud u Zadru, a Prizivni sud u Zadru postaje Vrhovnim i Kasacionim sudom u kaznenim predmetima za cijelo područje. Kotarski sudovi ostali su isti kao i za austrijske vladavine. Rapalskim ugovorom od 12. studenoga 1920. došlo je do načelnog sporazuma između Kraljevine SHS i Italije u pogledu teritorijalnog razgraničenja. Po tom je ugovoru Italija u Dalmaciji dobila Zadar, Lastovo, Sušac i Palagružu, dok su ostala područja pripala Kraljevini SHS.

Krajem 1923. izvršena je podjela nekadašnje Pokrajine Dalmacije na oblasti. Sudovi u Benkovcu, Drnišu, Obrovcu, Kninu i Pagu potpali su pod Splitsku oblast.

Sudbena vlast na cijelom području Kraljevine SHS izjednačena je tek 1929., kada je donesen Zakon o sudskom postupku u građanskim parnicama, Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku. Prema novim jedinstvenim propisima iz 1933. i 1929. u području građanskog i kaznenog prava, sudbene funkcije su vršili redovni i posebni sudovi. U redovne sudove spadaju i kotarski sudovi, koji se od tada nazivaju „sreski“ te okružni, trgovački, apelacioni i kasacioni sud. Ovakvo stanje ostati će do sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. godine.

Kotarski sud u Benkovcu (Pretura di Bencovazzo) osnovan je odlukom C. kr. Dvorske kancelarije od 19. listopada 1845., objelodanjene od dalmatinske Vlade 19. studenoga iste godine. Ustanovljen je kao sud druge klase i to kao mješoviti sud, nadležan za upravno–političke i sudske poslove (pretura mista). Istom odlukom osniva se kotar Benkovac koji će imati općinsku upravu ili podesteriju. Kotarski sud, kotarsko poglavarstvo i općina počinju uredovati 1. siječnja 1847. godine. Kao „miješani“ sud ostaje djelovati do 1868. kada se sudska vlast odvaja od upravne i takvo će stanje ostati sve do 1918. godine. Od kraja 1918. do kraja 1923. veliki dio Dalmacije okupirali su Talijani. Područje Benkovca bilo je pod talijanskom okupacijom od kraja 1918. do 13. lipnja 1921. te je pripadalo drugoj talijanskoj zoni. Kotarski sudovi ostali su po nadležnosti isti kao i za austrijske vlasti. Krajem 1923. izvršena je podjela nekadašnje Pokrajine Dalmacije na oblasti. Kotar Benkovac pripao je Splitskoj oblasti. Kotarski sud u Benkovcu podređen je Okružnom sudu u Šibeniku i Višem zemaljskom sudu u Splitu, koji će prerasti u Apelacioni sud u Splitu. Od 1929. mijenja naziv u Sreski sud Benkovac. Od 1941. do 1943. Talijani su po drugi put okupirali Dalmaciju. Kod kotarskih sudova nadležnosti su ostale iste, samo što se uvodi talijanski naziv (Pretura di Bencovazzo). Službeni jezik je talijanski i postavlja se osoblje koje je odano Italiji. Nakon pada Italije 1943. uspostavlja se NDH i uvodi se ponovo hrvatski naziv Kotarski sud u Benkovcu. Godine 1945. teritorijalna nadležnost se mijenja, jer su pojedina mjesta ponovno pripojena Kotarskom sudu u Zadru.

Mjerodavnost sudova određena je Zakonom o djelokrugu i nadležnosti sudova u parničnim i građanskim poslovima za Kraljevinu Dalmaciju od 20. studenoga 1852. i Zakonom o kaznenom postupku od 29. srpnja 1853. godine.

Kotarski sudovi su bili nadležni u građanskim parnicama, u ostavinskim raspravama, štitništvu i skrbništvu; stečajevima; ovrhama; oporukama; zemljišno–knjižnim stvarima; od 1931. vodili su i agrarne spise o razrješenju kmetskih odnosa u Dalmaciji, izborne popise i drugo.

Prema Zakonu o kaznenom postupku od 29. srpnja 1853. kaznena djela bila su podijeljena u tri skupine: zločini, prijestupi i prekršaje.

Kaznenim zakonom i drugim propisima bilo je određeno koje su prekršaje mogli voditi u cjelini kotarski sudovi. Kazneni postupak radi prekršaja mogli su voditi u cjelini kotarski sudovi, radi težih zločina postojali su istražni sudovi. Nadležan je bio Zemaljski sud u Zadru.

Prema kaznenom postupku iz 1875. stvarna nadležnost u prvom stupnju bila je ista kao 1853. i ostala nepromijenjena do 1929. godine.

Kotarski (sreski) sudovi propisima iz 1929. bili su mjerodavni za parnice manje vrijednosti, ali i za mnoge hitne i jednostavnije parnice bez obzira ne vrijednost. U vanparničnom postupku bili su glavni za ostavinske rasprave, starateljske poslove, ovjere, potpise i prijepise, vođenje zemljišnih knjiga. Najvažniji poslovi bili su ovršni poslovi. Zakonom o sudskom kaznenom postupku iz 1929. kotarski sudovi su nadležni: za cijeli prvostupanjski postupak u svim prijestupima mlađih maloljetnika; za cijeli prvostupanjski postupak u prijestupima starijih maloljetnika i punoljetnih osoba za koje je zakon predviđao kaznu zatvora do jedne godine ili novčanu kaznu; sudjelovanje u pripremnom postupku za koje je mjerodavan okružni sud, ukoliko se predmet nije odnosio na mlađe maloljetnike; za rješavanje drugih povjerenih mu sudskih zadataka u kaznenim predmetima.

U kaznenom postupku u pravilu bio je nadležan sud onog područja na kojem je izvršeno kazneno djelo. Kada je kazneno djelo izvršeno na području više sudova, pravo na postupanje pripadalo je onom sudu koji je prvi započeo postupak.

Teritorijalna mjerodavnost Kotarskog suda u Benkovcu obuhvaćala je sljedeća naselja: Banjevac, Benkovac, Biljane Gornje, Brgud, Bruška, Buković, Bulić, Ceranje, Jagodnja Donja, Jagodnja Gornja sa Zapužanima, Kolarine, Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lepuri, Lišane, Lisičić s Podgradinom, Miranje, Nadin, Perušić, Polača, Popović, Pristeg, Radošinovac, Raštević, Rodaljice, Stankovci, Šopot s Podlugom, Tinj s Lišanima, Vrana, Vukšić s Provićem i Morpolača, s ukupno 11.695 žitelja 1881. godine.

Od 1924. teritorijalna mjerodavnost proširuje se zbog talijanske okupacije Zadra na Biljane Donje, Smilčić, Islam Grčki i Latinski, Smoković, Suhovare, Zemunik (Donji i Gornji). Stvarna teritorijalna nadležnost za vrijeme druge talijanske okupacije 1941.–1943. i za vrijeme NDH 1943.–1944. ostat će ista; jedino se mijenjalo ime Pretura di Bencovazzo, za vrijeme NDH, a umjesto nekadašnjeg naziva Sreski sud u Kotarski sud.

Unutarnji ustroj suda i uredsko poslovanje određeni su sudskim poslovnicima.

POVIJEST FONDA

Pri sudu je postojala pismohrana, gdje su pohranjeni spisi svih kancelarija. U pismohrani su pohranjeni i predspisi do 1847., koji su preuzeti od Kotarskih sudova u Zadru, Obrovcu i Skradinu (a odnose se na područje za koje je bio nadležan Kotarski sud u Benkovcu). S obzirom da je Zadar Rapalskim ugovorom pripao Italiji, mnoga mjesta koja su bila u nadležnosti Kotarskog suda u Zadru pripala su Kotarskom sudu u Benkovcu. Posebnim ugovorom između Kraljevine SHS i Italije regulirana je podjela spisa. Tako je od 1924. do 1926. djelovala posebna komisija za podjelu spisa. Većina spisa, posebno ostavinskih, predana je 1926. sudu u Benkovcu, te je izrađen poseban upisnik i imenik 1926., u koji su upisani predmeti iz ranijih razdoblja, koji su dobili novi registraturni broj. Oporuke iz Zadra su poslane 1937. za razdoblje od 1863. do 1923. i napravljen je poseban upisnik Pi od broja 1 do 271. Nakon Drugog svjetskog rata i oslobođenja Zadra, mnoga mjesta su ponovno vraćena u nadležnost Kotarskog suda u Zadru. Spisi, posebno ostavinski, onih mjesta koja su došla pod nadležnost ovog suda, vraćeni su u Zadar i vode se po novom upisniku za 1947. godinu i s novim registraturnim brojevima, bez obzira na vrijeme kad su nastali.

Gradivo je preuzeto od Općinskog suda u Benkovcu u nekoliko navrata. Prvi put je preuzeto krajem 1969. i u dva navrata 2001. godine (Knjiga primljenog arhivskog gradiva br. 116, br. 278 i br. 287).

SADRŽAJ

Fond Kotarski sud u Benkovcu sadrži gradivo predsjedništva suda, građanskih parničnih, vanparničnih i izvršnih predmeta te kaznenih, fragmentarno sačuvanih, i zemljišno–knjižnih predmeta. Serije ovoga fonda vidljive su u popisu gradiva.

POPIS GRADIVA

Upisnici i kazala

1. Podnesni upisnik za pravne građanske stvari, 1847.–1897., knj. 1–44.
Imenici k napisniku podnesnom A–Ž za pravne gradske stvari, 1855.–1894., knj. 45–79.

2. Podnesni upisnik za kaznene stvari, 1873.–1897., knj. 80–103.
Imenici k napisniku podnesnom za kaznene stvari, 1873.–1879., knj. 104–109.

3. Upisnik sudske uprave, 1898.–1942., knj. 110–141.
Imenici sudske uprave po imenima i predmetima A–Ž, 1901.–1942., knj. 142–187.

4. Ostavinski registar (upisnik), 1905.–1942., knj. 188–212.
Ostavinski (ventilazioni) imenici, 1820.–1956., knj. 213–217.

5. Upisnici skrbnički i štićenički, 1876.–1943., knj. 218–231.
Imenici za upisnik skrbnički i štićenički A–Ž, 1826.–1943., knj. 232–236.

6. Upisnici oporuka, 1898.–1943., knj. 237–240.
Imenik oporuka, 1817.–1947., knj. 241.

7. Upisnici za građanske parnice (C I, C II, C III, P), 1898.–1943., knj. 242–282.

8. Upisnici za ovršne stvari, 1898.–1943., knj. 283–325.
Imenici za ovršne stvari A–Ž, knj. 326–360.

9. Upisnici za sve građansko–pravne stvari koje nisu doznačene nekom drugom registru
(NC I, NC II, NC III), 1898.–1933., knj. 361–407.

10. Registri za stvari pravne pomoći u građanskim pravnim poslovima (HC), 1898.–1933., knj. 408–423.
Imenici uz registar za stvari pravne pomoći, knj. 424–426.

11. Upisnici ovjera (G), 1898.–1942., knj. 427–454.

12. Upisnik za sve građansko–pravne stvari koje po svom sadržaju ne ulaze ni u koji drugi upisnik (I R), 1933.–1944., knj. 455–471.

13. Upisnici za stvari stavljanja pod skrbništvo i za produženje očinske vlasti (L), 1912.–1933., knj. 472–475.

14. Upisnik za stvari o prijemu u zavode za duševne bolesti i oduzimanju vlasti (Os), 1934.–1937., knj. 476.

15. Knjiga zatvorenika, 1895.–1896., knj. 478.

Spisi, 2 1847.–1945., kut. 1–628.

1. Sudska uprava (I, II, Pres, Su), 1861.–1942., kut. 1–80.

2. Sudske nagodbe (nema obilježja), 1844.–1867., kut. 81–102.

3. Građanske parnice (I III), 3 1847.–1879., kut. 103–233.

4. Ostavine (E, IV, A), 2 1843.–1943., kut. 234–521.

5. Skrbnički i štićenički spisi (P, S, OS), 1901.–1943., kut. 522–572.

6. Oporuke (E, IV, UV, Pi), 1 1847.–1945., kut. 573–584.

7. Zemljišno–knjižni spisi (VI), 1890.–1897., kut. 585–602.

8. Agrarni spisi (Agr), 1931., kut. 603–628.

JEZIK/PISMO

Talijanski i hrvatski; latinica i malo ćirilica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–217: Prizivni sud u Zadru (I.R. Corte d’appelo) 1798.–1918.

HR–DAZD–215: Zemaljski sud u Zadru (I.R. Tribunale provinciale) 1869.–1918.

Okružni sud u Šibeniku (čuva se u navedenom sudu)

HDA–394: Stol sedmorice (Kasacioni sud) 1865.–1945.

ZBIRKE ZAKONA

Raccolta delle leggi ed ordinanze per la Dalmazia, Zadar, 1819.–1848. *** List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, 1849.–1918. *** Pokrajinski list zakona za Kraljevinu Dalmaciju, 1850.–1918. *** Istruzioni per le Imperiali Regie Preture della Dalmazia. *** Glasnik Dalmatinski, 1849.–1866. *** Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 1918.–1941. *** Narodne novine NDH, 1941.–1945. *** Il Giornele ufficiale del Governo della Dalmazia, 1941.–1943.

BIBLIOGRAFIJA

Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.–1945.). Zagreb, 1969.

Čulinović, Ferdo. Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja. Zagreb, 1961. *** Ivković, Frane. Organizacija uprave Dalmacije za vrijeme druge austrijske vladavine 1814.– 1918. Arhivski vjesnik 34–35 (1991–1992): str. 31–51. *** Lago, Valentino. Memorie sulla Dalmazia, sv. 1. Venezia, 1869. *** Maschek, Luigi. Manuale del regno di Dalmazia, god. I. Zadar, 1871. *** Maštrović, Vjekoslav. Razvoj sudstva u Dalmaciji u 19. stoljeću. Zagreb: JAZU, 1959.

  1. –1846.
  2. –1846.
  3. –1846.
  4. –1846.
  5. –1846.