[0220] Prvostupanjski sud u Zadru (1798., 1806. – 1813.)

Signatura: HR–DAZD–220

Klasifikacija: B.1.2.

Naziv fonda: Prvostupanjski sud u Zadru

Vrijeme nastanka gradiva: 1798., 1806.–1813.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 33 kut.; 3,00 d/m

Stvaratelj: Prvostupanjski sud u Zadru (Tribunale di prima instanza in Zara, Tribunal de première instance à Zara)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Prvostupanjski sud u Zadru osnovan je 17. prosinca 1797., a počeo je djelovati 1. siječnja sljedeće godine. C. kr. povjerenik za Dalmaciju grof Raimondo Thurn izdao je 17. prosinca naredbu za utemeljenje Prvostupanjskog suda (Tribunale di prima instanza in Zara) i Prizivnog suda u Zadru (Corte d’Appello in Zara), s tim da su oba suda trebala početi djelovati 1. siječnja 1798. godine. Naredba je izdana dvojezično: na hrvatskom i talijanskom jeziku. U tom trenutku još nije bilo podjele upravne i sudske vlasti, već je došlo do paralelnog isticanja sudstva u imenu, radu i nadležnosti. Thurn je 18. prosinca 1797. izdao novu naredbu koja se odnosila na priziv protiv odluke Prvostupanjskog suda, a mogao se od 1. siječnja sljedeće godine uputiti Prizivnom sudu i Vladi u Zadru.

Francuske trupe zauzele su Dalmaciju sredinom 1806. godine i ostale u njoj do Napoleonovog sloma 1813. godine. Pod francuskom vlašću Dalmacija je prošla kroz dvije faze svoga državnog razvitka. U prvom razdoblju od 1806. do 1809. godine Dalmacija se nalazila u sastavu Kraljevine Italije (Regno d’Italia) sa sjedištem u Milanu, a u drugom razdoblju od 1809. do 1813. nalazi se u sastavu Ilirskih Pokrajina. U Dalmaciji se primjenjuju moderni građanski zakoni te se sudstvo odvaja od uprave. Uredbom od 26. travnja 1806. Napoleon je imenovao Vincenza Dandola generalnim providurom Dalmacije. Naredbom od 26. studenoga 1806., koja je imala stupiti na snagu 1. siječnja 1807. Dandolo uvodi novi ustroj uprave i sudstva, koji se počinje primjenjivati od toga dana.

Prema toj Naredbi na čelu Dalmacije je generalni providur. Osniva se Generalno providurstvo kao Pokrajinska vlada (Proveditoria generale), Opće vijeće Dalmacije (Consiglio generale) i imenuje predstavnik Dalmacije u Milanu.

Dalmacija je podijeljena na okruge (distretti), a okruzi na kotare (cantoni) i to: Zadar, Šibenik, Split i Makarska.

Na osnovi Napoleonova dekreta od 4. rujna 1806. Dandolo je 26. listopada 1806. donio Pravilnik o ustroju upravne i sudbene vlasti (Regolamento organico della giustizia civile, e punitiva per la provincia della Dalmazia) kojim se uređuje sudstvo, a trebao je stupiti na snagu 1. siječnja 1807. godine.

Dandolo 27. listopada 1806. godine donosi Pravilnik o ustroju građanskog i kaznenog sudstva u Pokrajini Dalmaciji koji stupa na snagu 1. siječnja 1807. godine. Mrežu sudova u Dalmaciji prema ovom Pravilniku čine: 21 Pomirbeni sud (Giudizio di pace), od kojih je njih sedam na području okruga Split (Split, Trogir, Omiš, Sinj, Nerežišća, Hvar i Vis); dva prvostupanjska suda (Tribunale di prima istanza) u Splitu i Zadru; Prizivni sud (Corte d’Appello) imao je sjedište u Zadru, a trgovački sud (Tribunale di commercio) i Revizijski sud (Tribunale di cassazione di Regno) bili su u Milanu.

Za kaznena djela uveden je državni branitelj i odvjetnik koji je zastupao okrivljenoga. Time je provedena reforma odvajanja sudbene od upravne vlasti.

U doba Ilirskih Pokrajina sudstvo u Dalmaciji nije doživjelo značajne promjene u odnosu na Dandolov ustroj koji je poslužio kao uzor za organizaciju sudstva u ostalim pokrajinama Ilirije.

Bečkim kongresom 1815. područje Ilirskih Pokrajina pripaja se Austriji. Od Pokrajine Dalmacije i Pokrajine Dubrovnik s Bokom kotorskom ustrojena je jedinstvena pokrajina nazvana Kraljevina Dalmacija s glavnim gradom Zadrom i izravno podvrgnuta Beču.

Prvostupanjski sud u Zadru bio je nadležan za Okrug Zadar i Okrug Šibenik. Prvostupanjski sud u Zadru je postao zborni sud za određeno područje od više kotareva, a pod njegovu su jurisdikciju spadali pomirbeni sudovi u Zadru, Obrovcu, Krku, Cresu, Malom Lošinju, Rabu, Pagu, Skradinu, Šibeniku i Kninu. Početkom djelovanja Prvostupanjski sud u Zadru bio je nadležan za gotovo 133.000 stanovnika. Sud se sastojao od predsjednika, potpredsjednika, 8 sudaca, 2 kancelira, nekoliko kancelarijskih službenika i pisara te državnog odvjetnika koji je imao svog pisara i poslužnika. U to je vrijeme došlo do razdvajanja građanske od kaznene kancelarije. Sve suce, njihove zamjenika, uredske službenike i državnog odvjetnika imenovalo je Generalno providurstvo, a plaćala ih je država. Suci i državni odvjetnici nisu smjeli obavljati niti jednu upravnu funkciju, niti raditi u istom sudu gdje je radio netko od njihove rodbine.

Za vrijeme Ilirskih Pokrajina nije bilo bitnih promjena u radu Prvostupanjskog suda, osim što je smanjen broj osoblja. Smanjena je i teritorijalna mjerodavnost suda, jer su otoci Krk, Cres, Mali Lošinj i Rab potpali pod nadležnost Građanske Hrvatske sa središtem u Karlovcu. Francuski je ustroj sudstva Austrija zadržala sve do 1. veljače 1820. godine.

Prvostupanjski sud u Zadru za vrijeme Prve austrijske uprave bio je mjerodavan za područja koja su pokrivala Mjesna starješinstva Cres, Lošinj, Krk, Rab, Pag, Zadar, Nin, Novigrad (s Obrovcem), Skradin, Šibenik i Knin.

Pored mjesnih starješinstava Austrija je zadržala staru sudsku instituciju Pomirbenog suda (Giudizio di pace). U stvarnoj nadležnosti Prvostupanjskog suda u Zadru bili su javno–politički i gospodarski poslovi, građanski i kazneni sporovi, te trgovački, fiskalni i feudalni poslovi. U početku je taj sud rješavao zaostale sporove kneza, kapetana i Revizijskog suda u Veneciji. Bio je mjerodavan i za neriješene građanske i kaznene sporove nižih sudova –mjesnih starješinstava, a provodio je i nadzor nad serdarima i harambašama. Osim spomenutog, zaprimao je neriješene predmete koji su upućivani na priziv Prizivnom (Apelacionom) sudu i prikupljao spise koji su upućivani Vrhovnom sudu u Beču.

Prvostupanjski sud je sudio u svim sporovima koji su prelazili vrijednost Pomirbenog suda i rješavao žalbe protiv tog suda. Prvostupanjski sud, osim u parnicama državnih tijela i imanja te u trgovačkim sporovima, nije mogao primiti niti jednu tužbu koja prethodno nije predočena mirovnom sucu i nije prošla pokušaj pomirbe. Sudio je svim kaznenim djelima teže naravi koja nisu spadala u mjerodavnost Pomirbenog suda. Sudilo se u vijeću od 4 suca i u nazočnosti državnog odvjetnika. Protiv presude priziv se mogao uložiti Prizivnom sudu. Ovakva teritorijalna i stvarna mjerodavnost ostala je na snazi do 1. veljače 1820. kada je na snagu stupio novi ustroj sudbene vlasti u Dalmaciji kojeg je provodila Druga austrijska uprava.

POVIJEST FONDA

Pokrajinski sud je spise ovog fonda pohranio u Arhiv u Zadru 1921. godine.

Za vrijeme prve okupacije Dalmacije od strane Italije poslije Rapalskog ugovora (1920.), preuzeti su u Arhiv brojni spisi iz mletačkog, prvog austrijskog i francuskog razdoblja. Prvi u popisu spisa namijenjenih za predaju nalaze se spisi Prvostupanjskog suda u Zadru od 1798. do 1815. godine (koji su se ranije nalazili u Pokrajinskom sudu u Zadru). Kako u sudskom poslovniku iz 1897. stoji da su isključeni od „izbacivanja“ svi spisi nastali do 1815., čini se da je izlučivanje spisa iz razdoblja od 1798. do 1815. obavljeno u samom sudu. Nikakav zapisnik o tome nije sačuvan, ali je izlučivanje svakako izvršeno do 1897. godine. U Zadru je od 1924. do 1926. djelovala Komisija za podjelu spisa između Kraljevine SHS i Italije, koja je odlučila da predmet podjele budu spisi nastali od 1. siječnja 1878. do raspada Monarhije. Tako su raniji spisi ostali u Zadru, dok su spisi odneseni na područje SHS predani nadležnim upravnim i sudskim institucijama. Spisi Prvostupanjskog suda u Zadru do 1878. ostali su kod I.R. Tribunale di Zara, a dio nastao poslije te godine predan je Okružnom sudu u Šibeniku i kotarskim sudovima u Biogradu, Benkovcu, Obrovcu, Pagu i Rabu. Spisi koji su ostali u Zadru, po naredbi predsjednika Okružnog suda, predani su 1945. Tvornici papira na Sušaku. Nova škartiranja nisu predviđena.

POPIS GRADIVA

Spisi, 1798.–1815., kut. 33

Predmeti svrstavani i slagani prema tekućem broju za pojedine godine.

JEZIK/PISMO

Talijanski, hrvatski, francuski, njemački, latinski te po jedan dokument na grčkom i turskom; latinica, ćirilica, gotica, grčki alfabet, arabica, te 73 dokumenta pisana uglatom glagoljicom

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar s kazalom prezimena i imena te kazalo mjesta.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–217: Prizivni sud u Zadru (Corte d’Appello in Zara) 1798.–1815.

BIBLIOGRAFIJA

Vidi HR–DAZD–216: Prizivni sud u Dubrovniku 1812.–1815.

Maštrović, Vjekoslav. Razvoj sudstva u Dalmaciji u 19. stoljeću. Zagreb: JAZU, 1959. *** HR–DAZD–386: Tiskovine. Regolamento organico della giustizia civile e punitiva per la provincia della Dalmazia, kut.10, br. 67. Zadar, 27.X.1806.