[0217] Prizivni sud u Zadru (1798. – 1815.)

Signatura: HR–DAZD–217

Klasifikacija: B.1.2.

Naziv fonda: Prizivni sud u Zadru

Vrijeme nastanka gradiva: (1798.–1805.), 1806.–1815.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 29 knj., 154 svež.; 21 d/m

Stvaratelj: Prizivni sud u Zadru (I. R. Corte d’ Appello, Cour d’Appel de Zara)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Naredbom od 17. prosinca 1797. godine C. kr. povjerenik za Dalmaciju grof Raimondo Thurn objavio je osnivanje Prizivnog suda (Tribunale d’ Appello; Corte d’ Appello) u Zadru koji je trebao započeti radom 1. siječnja 1798. godine. To je bilo Vrhovno kolegijalno sudište Pokrajine Dalmacije. Prizivni sud u Zadru sastojao se od predsjednika i njegova zamjenika, osam sudaca, dva kancelara, nekoliko kancelarijskih službenika i generalnog tužitelja s pristavom. Carskom odlukom od 16. ožujka 1803. ukida se Apelacijski sud u Veneciji (Reggio Tribunale revisorio in Venezia) i sve njegove nadležnosti prelaze na Vrhovni sud u Beču (Reggio Tribunale della Suprema Giustizia in Vienna). Na tom sudu u trećoj instanci rješavale su se parnice civilne i kaznene bivše mletačke Dalmacije. U vrijeme Kraljevstva Italije Corte di Appello u Veneciji od 20. rujna 1807. nadležan je kao prizivni sud za Istru, a kao revizijski sud i za Dalmaciju.

V. Dandolo je 27. listopada 1806. na osnovi Napoleonovog dekreta od 4. rujna 1806. izdao naredbu o uređenju sudstva u Dalmaciji. Toj je naredbi priložio Regolamento organico della giustizia civile e punitiva per la provincia della Dalmazia. Po ovom je pravilniku novo sudsko ustrojstvo trebalo započeti radom 1. siječnja 1807. godine. Prema navedenom pravilniku u organizaciji sudstva u Dalmaciji mrežu sudstva čine dvadeset i jedan pomirbeni sud (Giudici di pace), dva okružna prvostupanjska suda (Tribunali di prima Istanza), Prizivni sud (Corte d’ Appello), Revizijski sud (Tribunale di cassacione del Regno) te Trgovački sudovi (Tribunale di commercio).

Prizivni sud bio je mjerodavan kao drugostupanjski sud protiv presuda arbitara, pomirbenih i prvostupanjskih sudova (ako vrijednost parnice prelazi 15 fiorina za mirovni sud ili 200 fiorina za prvostupanjski sud). Ako vrijednost parnice prelazi 2000 fiorina Prizivni sud nastupa kao prvostupanjski. Prizivni sud presuđuje i u žalbama koje se podnose protiv dekreta i izvršnih odluka koje su izglasovali mirovni ili prvostupanjski sudovi, kao i protiv privremenih naknada šteta koje je donio pomirbeni sudac u skladu sa zakonom. U kaznenim parnicama odlučuje o prizivima protiv presuda mirovnog i prvostupanjskog suda ili pak kao prvostupanjski sud presuđuje u slučajevima težih kaznenih djela (alto criminale).

Prizivni sud u Zadru imao je ulogu vrhovnog kolegijalnog sudišta Pokrajine Dalmacije u razdoblju od 1. siječnja 1807. do 15. travnja 1811. godine kada Napoleon donosi dekret o organizaciji Ilirskih Pokrajina. Po tom dekretu teritorijalna nadležnost Prizivnog suda u Zadru se smanjuje, jer biva ustrojen i Prizivni sud u Dubrovniku. Od tada pod prizivno sudište u Zadru pripadaju prvostupanjski sudovi u Zadru i Splitu, a pod Prizivni sud u Dubrovniku prvostupanjski sudovi u Dubrovniku i Kotoru. Prizivni sud sastojao se od predsjednika i zamjenika predsjednika te 8 sudaca. Predsjednik je nosio naslov „prvi predsjednik“, a zamjenik naslov „predsjednik“. Ova dvojica dužnosnika nisu smjela biti s područja koje je svojom jurisdikcijom pokrivao Prizivni sud. Sud je imao 2 kancelara, nekoliko kancelarijskih službenika, generalnog tužitelja (reggio procurator generale) s pristavom te podvornika i 2 vratara. Prizivni sud je sudio u vijeću od pet sudaca, a održavao je sjednice najmanje tri puta sedmično. Nakon uspostave Ilirskih Pokrajina i osnivanja Prizivnoga suda u Dubrovniku, njegovo je osoblje reducirano na predsjednika, 4 suca, 2 zamjenika, glavnog tužitelja i kancelista. Iako je Austrija već 1815. ponovno došla u posjed Dalmacije, zadržala je francuski ustroj sudstva do 1. veljače 1820. godine. I nakon toga nadnevka Prizivni je sud u Zadru, po novom ustroju, nastavio svoj rad sve do 1918. godine.

Prizivni je sud bio stvarno nadležan kao drugostupanjski sud protiv presuda pomirbenog i okružnog suda, ali je nastupao i kao prvostupanjski u slučajevima kada je vrijednost spora prelazila iznos od 2000 fiorina (odnosno u sporovima za koje nije bio nadležan ni pomirbeni ni okružni sud). U tom se slučaju moglo suditi i konačno (besprizivno), ako su stranke pismeno izjavile da se odriču prava priziva. Osim spomenutog, ovaj je sud nadzirao rad drugih sudova i tužilaca.

Spisi ovog fonda odnose se na organizaciju sudstva u Dalmaciji, na rješavanje prizivnih parnica, sudske procese, građanske presude, službene poslove i korespondenciju Prizivnog suda.

POVIJEST FONDA

Gradivo fonda je preuzeto 1901. i 1902. godine u Arhiv Namjesništva u Zadru. Preuzeto je ukupno 158 svežnjeva. Svežnjevi 155 i 156 sadrže gradivo Prizivnog suda u Dubrovniku, a svežnjevi 157–158 gradivo generalnog prokuratora kod Prizivnoga suda u Dubrovniku i prikazani su kao zasebni arhivski fondovi HR–DAZD–216 i 218.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala, 1798.–1813., knj. 28

Predmetne knjige

Dostavna knjiga, 1798.–1813., knj. 1

Spisi, 1798.–1815., svež. 1–92.

1. Spisi bez serija 1798.–1805., svež. 1–92.

2. Parnice (Processi) 1806.–1811., svež. 93–140.

3. Presude građanskih parnica bivšeg Prizivnog suda (Sentenze civili della cessata Corte d’Appello) 1812.–1815., svež. 141–142.

4. Odgođene parnice odlukom istražnog ureda Prizivnog suda u Zadru (Processi riposti dietro decisioni della Camera d’accusa d’Appello) 1812.–1814., svež. 143–144.

5. Rješenja o kaznenim poslovima istražnog ureda (Decisioni criminali della Camera d’accusa) 1812.–1815., svež. 145.

6. Korespondencija Prizivnog suda (Corrispodenza ufficiosa della regia Corte d’Appello) 1812.–1814., svež. 146.

7. Službeni poslovi (Affari ufficiosi) 1814.–1815., svež. 147.

8. Kazneni spisi specijalnog Prizivnog suda (Atti criminali della Corte speciale d’Appello) 1812.–1815., svež. 148–151.

9. Normalia Prizivnog suda (Normali della Corte d’Appello) 1806.–1813., svež. 152.

10. Razni predmeti 1806.–1815., svež. 153–157.

11. Sudska komisija za zakašnjele pravne poslove 1806., svež. 153.

12. Spisi i protokol Pomirbenoga suda u Cresu (Atti e protocollo degli esibiti del R. Giudice di pace di Cherso) 1807.; Sudske i prizivne takse (Tasse giudiziarie ed appellatorie) 1809.–1810.; Opći registar presuda Prizivnog suda Dalmacije u Zadru od 1. siječnja 1812. (Registro generale delle decisioni condannatorie de la Corte d’Appello della Dalmazia sedente a Zara dal 1. gennaio 1812.) 1812.–1814.; Registar osuđenika (Registro condannati) 1814.–1815., svež. 154.

JEZIK/PISMO

Talijanski, hrvatski; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–57: Generalno providurstvo Dalmacije 1806.–1809.

HR–DAZD–219: Generalni prokurator kod Prizivnog suda u Zadru 1807.–1815.

BIBLIOGRAFIJA

HR–DAZD–216: Prizivni sud u Dubrovniku 1812.–1815.

Maštrović, Vjekoslav. Razvoj sudstva u Dalmaciji u 19. stoljeću. Zagreb: JAZU, 1959.