[0215] Zemaljski sud u Zadru (1881. – 1895.)

Signatura: HR–DAZD–215

Klasifikacija: B.2.2.

Naziv fonda: Zemaljski sud u Zadru

Vrijeme nastanka gradiva: 1881./1895.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 67 kut.; 6,7 d/m

Stvaratelj: Zemaljski sud u Zadru (1854.–1918.) (I.R. Tribunale Provinciale in Zara)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Zemaljski sud u Zadru (Tribunale Provinciale in Zara) nastavio je djelovati nakon Prvostupanjskog suda u Zadru (Tribunale di prima instanza/ zborni sud u sjedištu okruga), čija je teritorijalna mjerodavnost stupanjem na snagu novoga ustroja sudbene vlasti u Dalmaciji od 1. veljače 1820., obuhvaćala područje općina Zadar, Nin, Biograd, Sali i Silba u svim parničnim i vanparničnim predmetima, za kaznena djela prostirala se na kotarske sudove: Raba, Paga, Obrovca, Skradina, Šibenika, Drniša i Knina, a za predmete fiska i feuda na cijelu Dalmaciju.

U isključivu građansko–pravnu mjerodavnost prvostupanjskih sudova spadali su sporovi protiv javnih ustanova, zaklada, kaptola, građanskih tijela, vjerskih društava, fiskalni sporovi, kao i oni gdje je morao posredovati blagajnički ured, sporovi iz feudalnih odnosa, bračni sporovi (o razvodu braka) te sporovi protiv kotarskih sudova. U kaznenom postupku prvostupanjski sudovi su primali od kotarskih sudova kazneni predmet, nakon što su oni proveli prethodnu istragu. No, u isključivu nadležnost prvostupanjskog suda, pa čak i istražni postupak, spadali su postupci zbog veleizdaje, krivotvorenja javnih isprava ili novca.

Sredinom 19. st. o uređenju sudova u Dalmaciji izdana je carska naredba 17. srpnja 1850., prema kojoj je trebalo osnovati 28 kotarskih i 4 zemaljska suda. Najviši sud je Prizivni u Zadru. Navedena naredba nikad nije do kraja provedena. Novo ustrojstvo kolegijalnih sudova u Dalmaciji započelo je tek izdavanjem Carske naredbe od 11. listopada 1852. o uređenju kolegijalnih sudova u Dalmaciji te Naredbom Ministarstva unutarnjih poslova, pravosuđa i financija od 19. siječnja 1853. o uređenju pravnih i sudbenih vlasti u Dalmaciji, koja je provedena Naredbom Ministarstva od 8. veljače 1854. godine. Ovim ustrojem sudbene vlasti od 1852. do 1854. Zborni sud prvog stupnja uzdiže se na razinu Zemaljskog suda, koji je imao stvarnu nadležost u građanskim, kaznenim, rudarskim, trgovačkim i pomorskim predmetima, a čija se nadležnost u stanovitim pravnim poslovima proširuje na cijelu Dalmaciju, a prvenstveno se odnosila na fiskalne i feudalne sporove.

Prema navedenim naredbama u Dalmaciji je ustrojena sljedeća mreža sudova: najviši drugostupanjski sud je Prizivni sud u Zadru (Apelacioni sud / Tribunale d`Apello), zatim 4 suda 1. stupnja: Zemaljski sud u Zadru (Tribunale Provinciale in Zara), Prvostupanjski sud u Splitu, Dubrovniku i Kotoru te kotarski sudovi.

Zemaljski sud u Zadru bio je nadležan za istrage o zločinima i prijestupima kotareva Zadar, Obrovac i Benkovac. Protiv odluka prvostupanjskog suda priziv se mogao uputiti Prizivnom (Apelacionom) sudu u Zadru, a kao trećem stupnju, Vrhovnom sudu u Beču. Osim toga „sudbenost Zemaljskog suda zadarskog u stanovitih pravnih poslovnih rasprostirat će se na svekoliku Kraljevinu Dalmaciu, ustanovljeno je to u građanskom sudovniku od 20. studenog 1852. i kaznenom postupniku od 29. srpnja 1853. godine“. Parnični i vanparnični predmeti, koje su rješavali zborni sudovi prvog stupnja (imali su sjedište u sjedištu okruga; Zadar ima naziv zemaljski, a ostala tri se nazivaju okružni sudovi), došli su u nadležnost gradskih sudova (Preture urbane) čija je mjerodavnost ista kao i kotarskih sudova. I gradski sudovi osnivani su u središtima okruga.

Najveća promjena u teritorijalnoj nadležnosti Zemaljskog suda u Zadru nastala je osnivanjem Okružnog suda u Šibeniku, koji je Naredbom Ministarstva pravosuđa osnovan 18. listopada 1894. godine. Novoosnovani sud bio je nadležan za područje kotarskih sudova u Drnišu, Kninu, Šibeniku i Skradinu, koji su do tada bili pod nadležnošću Zemaljskog suda u Zadru. Pored navedenih sudova postojao je u Beču Vrhovni i Kasacioni sud koji je rješavao sporove i sukobe mjerodavnosti javnog prava, kao i upravne sporove između upravne i sudbene vlasti, te između pokrajinske i vrhovne vlasti.

Unutarnji ustroj ovog suda, kao i drugih sudova, bio je određen sudskim poslovnikom. Na čelu suda nalazio se predsjednik koji je imao svoju predsjedničku kancelariju, te odjel sudske uprave čija je zadaća da se brine o zakonima, upravnim i drugim poslovima koji su bitni za rad suda.

Sud je bilo sastavljeni od sudskih odjela. Broj odjela bio je jednak broju stalnih sudskih vijeća. Predsjednik suda na početku svake kalendarske godine utvrđivao je broj vijeća na osnovi opsega poslova iz prethodne godine. Svaki odjel označavao se rimskim brojem. Pored sudskih odjela postojali su i kancelarijski odjeli. Posebno je postojao kancelarijski odjel za građanske, a posebno za kaznene pravne stvari. Poseban odjel pri sudu bila je pismohrana, gdje su se pohranjivali spisi svih kancelarija.

Zakonom o unutarnjem ustrojstvu i o poslovnom redu svih sudbenih vlasti od 3. svibnja 1853. godine dorađen je dotadašnji registraturni sustav sudova u Dalmaciji. Zakon je vrijedio za područje cijele Carevine, ali se počeo u različito vrijeme primjenjivati u pojedinim pokrajinama.

Za kaznene predmete donesen je 16. lipnja 1854. poseban Naputak o unutarnjoj djelatnosti i poslovnom redu sudbenih vlasti u kazneno–sudbenim poslovima.

POVIJEST FONDA

Nakon Rapalskog ugovora između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Italije (12. studenoga 1920.), posebnim ugovorom regulirana je podjela dalmatinskih „arhiva“ i „arhiva“ čitave Pokrajine. Najprije su trebali biti podijeljeni spisi koji su bili neophodni svakodnevnom radu administracije, tzv. „tekući spisi“, a tek onda tzv. „historijski spisi“. Tekućim spisima smatrani su spisi nastali od 1. siječnja 1878. do raspada Austro–Ugarske. Na osnovi te podjele i tog principa, 1924. godine podijeljeni su i spisi Zemaljskog suda Zadar, a jedan dio spisa je poslan u Šibenik. Dio spisa Zemaljskog suda, koji je ostao u Zadru, po odobrenju predsjednika Okružnog suda u Zadru Branka Novakovića, ujesen 1945. godine dan je na preradu u tvornicu papira na Sušaku. Tako je uništen dragocjen povijesni izvor. Spisi koji su podjelom završili u Šibeniku vraćeni su u Zadar nakon II. svjetskog rata, točnije 1978. godine posredstvom sada bivšeg Sabirnog centra u Šibeniku. U Zadar je vraćen iz Općinskog suda u Šibeniku 31 svežanj kaznenih spisa Zemaljskog suda u Zadru za razdoblje od 1881. do 1895. godine. Spisi su sačuvani fragmentarno.

Uz spise nisu sačuvana nikakva registraturna pomagala. U spisima nije poštivan princip prvobitnog reda te su oni naknadno popisani u Šibeniku i stavljeni pod zajedničku oznaku C. Predmeti su svrstavani i slagani prema rastućem broju za pojedine godine. Izrađen je detaljan popis predmeta, a budući da se radi o osobnim presudama, izrađeno je i abecedno kazalo tuženika.

SADRŽAJ

Sačuvani su samo kazneni spisi Zemaljskog suda u Zadru (Razdjel C) za područje Okruga Šibenik za razdoblje od 1881. do 1895. godine. Riječ je o lakšim i težim kaznenim prijestupima kao što su krađe, otmice, teške tjelesne ozljede, prekršaj namjerne tjelesne ozljede, zločini umorstva, javnog nasilja, uvrede Njegovog Veličanstva, prekršaji protiv tjelesne sigurnosti, zločin pokušana zavođenja na javno nasilje protiv osoba poglavarstvenih i slično. Kazneni postupci vođeni pred ovim sudom daju mnoštvo podataka za etnografsko, sociološko, pravno istraživanje i za druga znanstvena istraživanja prilika u Dalmaciji toga vremena i to prvenstveno za područje Okruga Šibenik. Spisi su pisani na hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Uporaba hrvatskog jezika je u prednosti pred uporabom njemačkog i talijanskog.

POPIS GRADIVA

Kazneni predmeti (Razdjel C) za Okrug Šibenik 1881.–1895., kut. 67

OBAVIJESNO POMAGALO

Analitički inventar i Abecedno kazalo imena.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–220: Prvostupanjski sud u Zadru (1798.–1815.); 1798.–1815.

HR–DAZD–222: Kotarski sud Biograd 1876.–1918.

HR–DAZD–227: Kotarski sud Pag 1820.–1943.

HR–DAZD–229: Kotarski sud Rab (1820.–1918); 1820./1891.

HR–DAZD–230: Kotarski sud Skradin (1820.–1918.) 1829.–1830.

HR–DAZD–231: Kotarski sud Zadar (1820.–1918.); 1876./1918.

HR–Znanstvena knjižnica u Zadru (ZKZD–58): Sud u Zadru 1798.–1918.

ZBIRKE ZAKONA

Raccolta delle leggi ed ordinanze per la Dalmazia, Zadar, 1819.–1848. *** List državnih zakona za kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, 1849.–1918. *** Pokrajinski list zakona za Kraljevinu Dalmaciju, 1850.–1918. *** Istruzioni per le Imperiali Regie Preture della Dalmazia *** Glasnik Dalmatinski, 1849.– 1866. *** Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 1918.–1941. *** Narodne novine NDH, 1941.–1945. *** Il Giornele ufficiale del Governo della Dalmazia, 1941.–1943.

BIBLIOGRAFIJA

Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.–1945.). Zagreb, 1969. *** Čulinović, Ferdo. Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja. Zagreb, 1961. *** Ivković, Frane. Organizacija uprave Dalmacije za vrijeme druge austrijske vladavine 1814.– 1918., Arhivski vjesnik 34–35 (1991–1992): str. 31–51. *** Lago, Valentino. Memorie sulla Dalmazia, sv. 1. Venezia, 1869. *** Maschek, Luigi. Manuale del regno di Dalmazia, god. I. Zadar, 1871. *** Maštrović, Vjekoslav. Razvoj sudstva u Dalmaciji u 19. stoljeću. Zagreb: JAZU, 1959.