[0166] Mjesni narodni odbor Banj (1948. – 1952.)

Signatura: HR–DAZD–166

Klasifikacija: A.5.7.

Naziv fonda: Mjesni narodni odbor Banj

Vrijeme nastanka gradiva: 1948.–1952.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 12 knj., 3 kut.; 0,30 d/m

Stvaratelj: Mjesni narodni odbor Banj

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Nakon završetka Drugog svjetskog rata donesena je Odluka o ustrojstvu i poslovanju narodnooslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Hrvatskoj, kojom se ukidaju svi općinski narodnooslobodilački odbori, a administrativno–teritorijalnu vlast preuzimaju kotarski i mjesni narodni odbori. Zakonom o promjeni naziva narodnooslobodilačkih odbora od 25. srpnja 1945. oni od tijela uprave u ratnim okolnostima, u kojima su prevladavale političke odluke, postaju tijela građanske vlasti u tadašnjem političkom sustavu i nazivaju se narodni odbori.

Nakon proglašenja FNRJ 29. studenoga 1945. donesen je 31. siječnja 1946. njezin prvi Ustav, a 8. svibnja iste godine i Opći zakon o narodnim odborima koji su ozakonili narodne odbore kao osnovne organe vlasti nove državne organizacije. Ustavom NR Hrvatske od 18. siječnja 1947. u Hrvatskoj su ozakonjeni narodni odbori kao najviši organi državne vlasti na lokalnoj razini. Narodni odbori ostvaruju na svojemu području zadaće od općeg značaja, rukovode radom podčinjenih tijela uprave, privredom i kulturom, osiguravaju zaštitu javnog poretka, ispunjavanje zakona i zaštitu prava građana, utvrđuju budžet i privredni plan, upravljaju općenarodnom imovinom, kao i poduzećima i ustanovama lokalnoga značaja.

Novim Općim zakonom o narodnim odborima od 6. lipnja 1949. narodni odbori su određeni kao lokalni organi državne vlasti u administrativno–teritorijalnim jedinicama te se donose izmjene i dopune Općeg zakona o narodnim odborima iz 1946. godine. Istodobno se donosi Ukaz o promjeni administrativno–teritorijalne podjele NRH. Uslijedilo je donošenje Zakona o administrativno–teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske od 9. travnja 1949. i Zakon o administrativno–teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske od 31. svibnja 1950.

Mjesni narodni odbori osnivali su se u manjim selima i mjestima kao sljednici bivših mjesnih ureda i najniža administrativno–teritorijalna jedinica u strukturi vlasti. Nadležnost i djelokrug, prava i obveze, unutarnje ustrojstvo te međusobni odnosi s višim organima vlasti bili su definirani Općim zakonom o narodnim odborima iz 1946. i 1949. godine.

Mjesni narodni odbor predstavljali su predsjednik i tajnik, koji su neposredno rukovodili administracijom i pojedinim granama uprave. Za provedbu zaključaka i drugih odluka brinuo se Izvršni odbor. Izvršni i upravni organi narodnih odbora, osim u manjim selima, jesu izvršni odbori. Izvršni odbor čine predsjednik, po potrebi potpredsjednik, tajnik i članovi. Izvršni organi manjih sela su predsjednik i tajnik. Izvršni odbori za svoj rad polažu račun svom narodnom odboru te izvršavaju njegove odluke, uputstva i rješenja.

Mjesni narodni odbor u svom sastavu nije imao povjerenstva ili odjele, ali je mogao osnivati komisije za izvršavanje određenih vrsta poslova. Funkciju vlasti provodio je preko svojih sjednica na kojima je raspravljao o zaključcima zborova birača, provedbi uputstava i odluka viših organa vlasti, te o drugim pitanjima bitnim za razvoj naselja.

Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove, gradske općine i općine od 24. travnja 1952. ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju narodni odbori općina.

Opći zakon o narodnim odborima iz 1946. u čl. 25 donosi temeljne zadaće svih narodnih odbora, a u čl. 26 zadaće, djelatnosti i nadležnost mjesnog narodnog odbora. Ti se zadaci ističu i u čl. 30 i 31 Općeg zakonu o narodnim odborima iz 1949. godine.

Među osnovne zadaće narodnih odbora, između ostalog, navode se podsticanje i organiziranje neposrednog sudjelovanja narodnih masa u državnoj upravi, provođenje nacionalne politike, suzbijanje uspostavljanja privilegija po rođenju, položaju, imovinskom stanju i stupnju obrazovanja, upravljanje društveno–ekonomskim životom na svome području, zaštitu narodnog zdravlja, čuvanje i unapređenje općenarodne imovine, poticanje ravnopravnosti žena u svim područjima života, podnošenje višim tijelima državne uprave prijedloga utemeljenih na lokalnom iskustvu i drugo.

Pored obavljanja temeljnih zadaća, mjesni narodni odbori naročito su nadležni za ostvarenje poljoprivrednog plana, brigu o materijalno–kulturnom podizanju mjesta, rukovođenje komunalnim zadacima, brigu o unapređenju obrta i mjesne industrije, kao i posredovanje u pravilnoj razmjeni dobara između grada i sela. U tom cilju mjesni narodni odbori obavljaju poslove u oblasti plana, poljoprivrede, komunalnog života, trgovine i obrta, financija, radnih odnosa, narodnog prosvjećivanja te u oblasti socijalnog staranja i narodnog zdravlja.

Mjesni narodni odbor raspravlja o poslovima koji su od neposrednog značaja za mjesto, uređenje putova, bunara, čistoće, javnih objekata, upravljali su općenarodnom imovinom datom naselju na korištenje i obavljaju druge poslove određene statutom.

Mjesni narodni odbor saziva u zakonom predviđenom roku mjesni zbor birača, kome polaže račune. Zbor birača saziva se u cilju razmatranja pitanja, koja se odnose na život sela odnosno mjesta i na rad mjesnog narodnog odbora. Na zboru birača mogu se raspravljati pitanja od interesa i značaja za život kotara, okruga, oblasti NRH i FNRJ.

Zakonom o administrativno–teritorijalnoj podjeli NRH od 28. lipnja 1947. Mjesni narodni odbor Banj je u sastavu kotara Zadar. Na temelju Zakona o administrativno–teritorijalnoj podjeli NRH od 31. svibnja 1950. MNO Banj pridružuje se MNO–u Ždrelac u sastavu kotara Zadar–otoci. Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove, gradske općine i općine iz 1952. godine ukidaju se mjesni narodni odbori, a osnivaju općinski. Mjesto Banj ulazi u sastav općine Pašman.

Takav ustroj ostaje do 1962. kada se Zakonom o izmjenama područja općina i kotara NR Hrvatske od 24. veljače 1962. ukidaju sve manje općine, a osniva se Skupština općine Biograd.

POVIJEST FONDA

Skupština općine Biograd n/m gradivo ovoga fonda predala je 1967. godine tadašnjem Historijskom arhivu u Zadru zajedno sa spisima NO Kotara Biograd n/m. Zabilježeno je da je primljeno oko 30 d/m gradiva mjesnih narodnih odbora i Općine Biograd n/m do 1958. godine. Zapisnik o primopredaji potpisan je 2. kolovoza 1967. godine. (Knjiga primljenog arhivskoga gradiva br. 94/1967). Gradivo MNO Banj sačuvano je fragmentarno, nedostaju opći spisi za pojedine godine, a stvaratelj je veći dio spisa odvojio po odjelima ili komisijama Taj je princip sačuvan i u popisu gradiva. Nedostaju urudžbeni zapisnici i kazala.

SADRŽAJ

Gradivo ovog fonda uz opće spise MNO Biograd n/m, sadrži i spise Matičnog ureda MNO Biograd, Saveza ratnih vojnih invalida, pojedinih odsjeka te popise pučanstva. Gradivo je izvor za političku, gospodarsku i demografsku povijest Banja i otoka Pašmana.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici

1. Urudžbeni zapisnik Mjesnog narodnog odbora Banj, 1949.–1952., 3 knj.

2. Urudžbeni zapisnik izdanih potvrda za državljanstvo Matičnog ureda Banj, 1 knj.

Predmetne knjige

1. Knjiga primitaka i izdataka Mjesnog narodnog odbora Banj, 1948.–1952., 2 knj.

2. Knjige biračkog tijela Banj, 1948., 6 knj.

Spisi, 1948.–1952., 3 kut.

1. Opći spisi Mjesnog narodnog odbora Banj, 1948., kut. 1–2.

2. Spisi Matičnog ureda Banj, 1948.–1952., kut. 3.

Kazalo po imenima izdanih uvjerenja za državljanstvo Matičnog ureda Banj

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–141: Narodni odbor kotara Zadar 1945.–1962.

HR–DAZD–142: Narodni odbor kotara Zadar–otoci 1950.–1952.

HR–DAZD–526: Narodni odbor općine Pašman 1952.–1955.

BIBLIOGRAFIJA

Vidi HR–DAZD–154: Narodni odbor općine Božava, 1952.–1962., str. 619