[0154] Narodni odbor općine Božava (1952. – 1962.)

Signatura: HR–DAZD–154

Klasifikacija: A.5.6

Naziv fonda: Narodni odbor općine Božava

Vrijeme nastanka gradiva: 1 1952.–1962.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 102 knj., 67 kut.; 8,00 d/m

Stvaratelj: Narodni odbor općine Božava 1952.–1962.

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

U Izvještaju Kotarskog komiteta KPH Preko od 7. prosinca 1942. prvi put se spominje Narodnooslobodilački odbor općine Božava. Zakonom o promjeni naziva narodno–oslobodilačkih odbora od 24. srpnja 1945. oni mijenjaju naziv u narodne odbore. Zakonom o administrativno–teritorijalnoj podjeli NRH od 1. srpnja 1947. ukidaju se općine kao administrativno–teritorijalne jedinice i umjesto njih se na najnižoj upravnoj razini osnivaju mjesni narodni odbori. Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora, koji je donesen 1952. radi usklađivanja s Općim zakonom o narodnim odborima iz te godine, ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju općine, a Zakonom o narodnim odborima općina od 15. srpnja 1952. uređuje se njihov položaj u vrijeme prijelaza s centralističkog društvenog uređenja prema uvođenju samoupravljanja u upravi i gospodarstvu. Tim se zakonom utvrđuju nadležnosti, ustroj i administracija narodnih odbora općina.

Svaka općina većinom glasova svih odbornika donosi Statut. Statutom se utvrđuje unutrašnje ustrojstvo, raspodjela poslova i način poslovanja narodnog odbora općine te određuje odnos prema poduzećima i ustanovama koje osniva. Narodni odbor kotara nadzire zakonitost rada narodnih odbora općina.

Narodni odbor općine sastoji se od 11 do 35 odbornika što ovisi o veličini općine, broju sela i stanovništva. Narodni odbor općine je u stalnom zasjedanju tijekom razdoblja za koje je izabran i radi na sjednicama ili preko savjeta i komisija. Svaki narodni odbor općine ima Općinsko vijeće, a nakon 1955. i Vijeće proizvođača. Ta tijela održavaju sjednice odvojeno, ali po potrebi i zajedničke. Na sjednicama se donose opći propisi u obliku odluka, naredaba i uputstava te zaključci, rješenja i drugi akti. Za neposrednu provedbu zaključaka i drugih odluka Narodni odbor općine osniva upravne organe, savjete, a za rješavanje i vođenje određenih poslova, odsjeke, komisije, odbore i druga upravna tijela.

Narodni odbor općine ima stalne komisije, među kojima su: mandatno–imunitetska komisija, komisija za izbor i imenovanja, komisija za privredu, komisija za propise i organizacijska pitanja, komisija za molbe i žalbe.

Iz redova odbornika bira se predsjednik. Za vođenje administracije narodni odbor općine bira tajnika, blagajnika i matičara, koje postavlja uz prethodnu suglasnost predsjednika narodnog odbora kotara. Kontrolu i neposredno sudjelovanje građana u radu narodnog odbora općine vrše zborovi birača, koji raspravljaju o radu i zadacima narodnih odbora, njegovih organa i ustanova, a održavaju se najmanje dvaput godišnje. Narodni odbor vodi i prati rad mjesnih ureda na području općine.

U narodnim odborima razvijenijih općina, gdje postoje savjeti, mogu se za poslove iz djelokruga jednog ili više savjeta osnivati odsjeci ili referade u sastavu tajništva. Općina je imala savjet za privredu i komunalne poslove, savjet za prosvjetu i kulturu, savjet za narodno zdravlje i socijalno staranje

U nadležnosti općinskog narodnog odbora bili su gotovo svi poslovi od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, a osobito: budžet, lokalne dažbine; red i način korištenja pašnjaka, šuma, utrina i kamenoloma na kojima pravo upravljanja ima općina, ispaša na imanjima pojedinaca; način korištenja sezonskih putova i prolaza; donošenje regulacionog plana u suglasnosti s narodnim odborom kotara; komunalni uređaji i uvjeti njihova korištenja, kao i lokalne uprave i njihovi odnosi prema građanima (vodovod, bunari, izvori, česme, cisterne, kanalizacija, kupališta, praonice i sl.); uređenje mjesta, izgradnja i održavanje ulica, drvoreda i parkova i sl.; uređenje tržišta; održavanje čistoće; mjesni saobraćaj; izgrađivanje i održavanje mjesnih putova i mostova; javna rasvjeta; održavanje stambenog fonda i nadzor nad njegovim korištenjem; groblja; briga za obvezno osnovno školovanje; održavanje liječničke službe, zdravstvene stanice, ambulante, dispanzeri, babička služba i sl.; suzbijanje i sprečavanje naročito zaraznih bolesti, nadzor nad održavanjem čistoće; zaštita djece i majki; obdaništa, dječja igrališta, vrtovi i sl.); zbrinjavanje osoba kojima je potrebna zaštita; održavanje lokalnog reda i mira; nadzor nad korištenjem trgova, ulica i drugih javnih mjesta za društvene potrebe gađana; čuvanje polja, vinograda i poljoprivrednih sredstava; protupožarna služba, mjere protiv poplave i elementarnih nepogoda.

Narodni odbor općine neposredno provodi zakone i druge propise viših državnih vlasti i poslove izvršne djelatnosti u odnosu na građane, privredne i društvene organizacije i ustanove kada mu je to zakonom ili drugim propisima stavljeno u nadležnost.

Narodni odbor općine može sporazumno s narodnim odborima drugih općina i gradova osnivati zajednička poduzeća i ustanove.

U administrativnom poslovanju vodio se središnji urudžbeni zapisnik, ali su i pojedini odjeli imali vlastite upisnike. U razdoblju od 1952. do 1962. godini Matični ured je djelovao pri NO općine i imao je svoj urudžbeni zapisnik.

Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora, koji je donesen 1952. (NN NRH 16/1952) radi usklađivanja s Općim zakonom o narodnim odborima iz te godine, ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju općine, a Zakonom o narodnim odborima općina koji je 15. srpnja 1952. donio Prezidijum Sabora NRH uređuje se njihov položaj u vrijeme prijelaza od centralističkog društvenog uređenja prema uvođenju samoupravljanja u upravi i gospodarstvu. Utvrđuju se nadležnosti, ustroj i administracija narodnih odbora općina. Tako narodni odbori općine kao lokalni organ državne vlasti postaju organ narodnog samoupravljanja u općini. Oni sve funkcije vlasti vrše na svojim sjednicama, a funkciju državne uprave mogu obavljati i preko svojih savjeta.

Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove, gradske općine i općine od 24. travnja 1952. općina Božava obuhvaćala je mjesta Božavu, Brbinj, Dragove, Soline, Veli Rat i Zverinac. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o podjeli NRH na kotare, gradove i općine od 19. veljače 1953. selo (otok) Sestrunj izdvaja se iz općine Preko, a selo Savar iz općine Sali i pripajaju se općini Božava. Promjene koje su uslijedile 1955. godine u sustavu komunalne samouprave nisu promijenile granice Općine Božava, premda tada dolazi do teritorijalnih promjena na širem sjevernodalmatinskom području. Zakonom o izmjeni područja općina i kotara u NRH od 23. veljače 1962. ukida se Općina Božava, a njezino područje ulazi u sastav općine Zadar koja je ušla u sastav kotara Split.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici/upisnici

1. Odvojeni upisnici primljene i odaslane pošte, 1943.–1944., 4 knj.

2. Upisnici NO općine Božava, 1952.–1961., 10 knj.

3. Upisnik Propagandnog odjela NO općine Božava, 1944., 1 knj.

4. Upisnik Prosvjetnog odjela NO općine Božava, 1944.–1945., 2 knj.

5. Upisnik Zdravstvenog odjela NO općine Božava, 1944.–1945., 2 knj.

6. Upisnik Tehničkog prometnog odjela NO općine Božava, 1944., 1 knj.

7. Upisnik Sudskog odjela NO općine Božava, 1944., 1 knj.

8. Upisnik Odjela narodnog gospodarstva NO općine Božava, 1945., 1 knj.

9. Upisnik izdatih potvrda NO općine Božava, 1943.–1944., 1 knj.

10. Upisnici povjerljivih spisa NO općine Božava, 1952., 1959.–1960., 4 knj.

11. Upisnik potvrda NO općine Božava, 1953.–1954., 2 knj.

12. Upisi lokalnih propisa, 1953.–1955., 3 knj.

13. Upisnici Matičnog ureda NO općine Božava, 1952.–1960., 4 knj.

14. Popis zapisa o izvodima iz knjige rođenih, 1959., 1 knj.

15. Upisnici državljanstva NO općine Božava, 1952.–1960., 3 knj.

16. Evidencije:

Popis službenika NO općine Božava, Matična knjiga za službnike, Registar izdanih radnih knjižica, Registar ugovora o naukovanju, Popis vojnih obveznika, Evidencija prijavno–odjavne službe, Knjiga prijavljenih građana, Popis ribara po selima, Rasporedi doprinosa za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika NO općine Božava, Starateljska knjiga.

17. Glavne knjige poreznih obveznika: Božava 1945.–1958.; Brbinj 1945.–1958.; Dragove 1945.–1958.; Savar 1945.–1958.; Sestrunj 1945.–1958.; Soline 1945.–1958.; Veli Rat 1945.–1958.

18. Porezne knjige mjesta Božava 1951.–1954.; Brbinj 1951.–1954.; Dragove 1951.–1954.; Savar 1951.–1954.; Sestrunj 1951.–1954.; Soline 1951.–1954.; Veli Rat 1951.–1954.

19. Porezni dnevnik Narodnog odbora općine Božava, 1952., 1 knj.

20. Dopunski porezi – rekapitulacija, 1954.–1961., 1 knj.

Spisi, 1952.–1962., 67 kut.

1. Opći spisi, 1943.–1945., kut. 1–7.

2. Opći spisi 1952.–1962., kut. 8–52.

3. Zapisnici sjednica, 1943.–1955., kut. 53.

4. Zapisnici sjednica, 1952.–1962., kut. 54–55.

5. Zapisnici zbora birača, 1952.–1961., kut. 56.

6. Zapisnici savjeta za privredu i komunalne poslove, 1956.–1961., kut. 57.

7. Prosvjetni odjel, kut. 59.

8. Pravilnici poljoprivrednih zadruga, kut. 60.

9. Fond za stambenu izgradnju – građevinske dozvole, 1952.–1961., kut. 62.

10. Statistički podaci, 1952.–1962., kut. 63.

11. Platne liste bivših mjesnih narodnih odbora, 1951.–1952., kut. 64.

12. Platne liste NO općine Božava, 1952.–1960., kut. 65.

13. Planovi budžeta, kut. 66.

14. Završni računi, kut. 67.

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–141: Narodni odbor kotara Zadar 1945.–1962.

HR–DAZD–142: Narodni odbor kotara Zadar–otoci 1950.–1952.

HR–DAZD–170: Mjesni narodni odbor Božava 1944.–1952.

HR–DAZD–171: Mjesni narodni odbor Brbinj 1946.–1952.

HR–DAZD–178: Mjesni narodni odbor Dragove 1945.–1952.

HR–DAZD–209: Mjesni narodni odbor Veli Rat 1944.–1952.

BIBLIOGRAFIJA

Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989. *** Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata: zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 21. studenog 2007. u Zadru. Zagreb: HAZU; Zadar: Sveučilište, 2009.

  1. –1952.