[0149] Narodni odbor grada Zadra (1944. – 1955.)

Signatura: HR–DAZD–149

Klasifikacija: A.5.5.

Naziv fonda: Narodni odbor grada Zadra

Vrijeme nastanka gradiva: 1944.–1955.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 107 knj., 350 kut.; 38,0 d/m

Stvaratelj: Narodni odbor grada Zadra 1945.–1952.; Narodni odbor gradske općine Zadar 1952.–1962.

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. njemačka je vojska 10. rujna okupirala Zadar. Godinu dana kasnije u Polači je 28. rujna 1944. osnovan Gradski narodnooslobodilački odbor Zadar.

Općim zakonom o narodnim odborima od 25. svibnja 1946. narodni odbori kao „najviši organi državne vlasti lokalnog značaja“ osnivaju se na području administrativno–teritorijalnih jedinica: mjesta (sela i manjih gradova), gradova, kotara, okruga odnosno oblasti. U gradovima se osnivaju gradski narodni odbori. Zakonom o administrativno–teritorijalnoj podjeli NRH od 28. lipnja 1947. (NN 60/1947), Zadar postaje sjedište i kotara i grada, pa se uz Kotarski narodni odbor u Zadru uspostavlja i Gradski narodni odbor Zadar.

Prezidijum Sabora NRH donio je 25. rujna 1947. Ukaz o proširenju važnosti ustava, zakona i drugih propisa NR Hrvatske na područja koja su bila u sastavu Italije: Istra, gradovi Rijeka i Zadar te otok Lastovo. Istoga dana donesen je zakon o priznavanju narodnih odbora za navedena područja, a stupio je na snagu 1. listopada 1947. godine.

Zakonom o administrativno–teritorijalnoj podjeli NRH od 31. svibnja 1950. (NN 27/1950) uz Kotarski narodni odbor koji je nadležan za kopneni dio osniva se i Kotarski narodni odbor Zadar–otoci sa sjedištem u Zadru, a Grad Zadar ostaje gradom izvan sastava kotara, za razliku od gradova na širem području: Benkovac, Biograd i Knin. Nadležnost i ustroj gradskih općina uređuje se Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina od 22. srpnja 1952. Do novih administrativno–teritorijalnih promjena dolazi Zakonom o području kotara i općina u NRH od 13. srpnja 1955.

Donošenjem Ustavnog zakona o provođenju Ustava Hrvatske od 9. travnja 1963. Narodna Republika Hrvatska postaje Socijalistička republika, ukidaju se narodni odbori, a umjesto njih uvode se skupštine općina kao najviši organi vlasti društvenog samoupravljanja. Općine i kotari postali su društveno–političke zajednice, a funkciju vlasti obavljaju predstavnička tijela – Skupštine općina.

Prema Općem zakonu o narodnim odborima iz 1946. Godine, Gradski narodni odbor ima 45– 60 narodnih zastupnika. Zasjedanja narodnih odbora su redovna ili izvanredna. Narodni odbori donose statut o svom djelokrugu, organizaciji i radu. Za obavljanje važnijih poslova, kao pripremanje odluka, provođenje anketa i sl. narodni odbori mogu osnovati i posebne odbore.

Gradski narodni odbor ima svoj izvršni odbor. Pri izvršnim odborima mogu se osnivati savjeti građana koji pripremaju i predlažu izvršnom i nadležnom povjereniku donošenje rješenja i poduzimanje mjera te sudjeluju u izvršavanju određenih zadataka i poslova. U gradskim i kotarskim narodnim odborima postoje ovi odsjeci: za privredu, za financije, za prosvjetu, za socijalno staranje i narodno zdravlje, za opće poslove i planska komisija. Gradski narodni odbor ima komisiju za molbe i žalbe.

Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina od 22. srpnja 1952. uređuju se ustroj i nadležnosti gradova i gradskih općina. Narodni odbor grada čine gradsko vijeće koje je predstavničko tijelo svih građana i vijeće proizvođača koje je predstavničko tijelo proizvođača. Oba vijeća ravnopravno sudjeluju u donošenju svih odluka. Gradsko vijeće odnosno narodni odbor gradske općine bira se na četiri godine, a vijeće proizvođača na dvije godine. Gradsko vijeće i vijeće proizvođača ravnopravno sudjeluju u donošenju statuta, odluka o društvenom planu, budžetu i o završnom računu te izvršenju budžeta; u donošenju generalnog i regulacionog plana; u donošenju rješenja o osnivanju, ukidanju i spajanju ustanova i poduzeća; u donošenju propisa o privredno–upravnim mjerama; odluka o prirezu i drugim javnim dažbinama; u donošenju zaključaka o sklapanju zajmova; u donošenju odluka o pitanjima radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Vijeće proizvođača rješava ravnopravno s gradskim vijećem i o drugim privrednim pitanjima iz nadležnosti narodnog odbora.

Narodni odbor bira stalne i privremene komisije za proučavanje pojedinih pitanja i pripremanje zaključaka. Stalne komisije gradskog vijeća su: mandatno–imunitetska, komisija za društveni plan i financije, komisija za propise i organizaciona pitanja, komisija za molbe i žalbe. Stalne komisije vijeća proizvođača su: mandatno–imunitetska i komisija za društveni plan i razvoj. Zajedničke stalne komisije oba vijeća narodnog odbora jesu komisija za izbore i računska komisija. U sastavu narodnog odbora grada odnosno gradske općine osnivaju se i savjeti. Narodni odbor grada ima savjet za privredu, savjet za komunalne poslove, savjet za prosvjetu i kulturu, savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku i savjet za unutrašnje poslove. Za vođenje administrativno–kaznenog postupka i izricanje administrativnih kazni narodni odbor grada odnosno gradske općine bira uz suglasnost republičkog organa nadležnog za unutrašnje poslove potreban broj sudaca za prekršaje i njihove zamjenike.

Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina od 22. srpnja 1952. godine (NN 36/1952) odbor grada obavlja sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak grada, ukoliko za pojedine poslove zakonom nije određena nadležnost viših državnih organa. On obavlja i poslove izvršne djelatnosti u odnosu na građane, privredne i društvene organizacije i ustanove u oblasti financija, komunalnih djelatnosti, građevinarstva, zanatstva, turizma i ugostiteljstva, lokalnog saobraćaja, stambenih poslova, socijalnog staranja (izuzev invalidskih poslova) i nadzora nad izvršenjem propisa u oblasti trgovine i narodnog zdravlja. Narodni odbor grada može obavljati i određene poslove iz nadležnosti narodnog odbora kotara. Zadar je spadao u gradsku općinu s posebnim pravima po kojima su neposredni viši organi nadležni republički državni organi, a za narodne odbore ostalih gradskih općina u kotaru Zadar (Benkovac, Knin i Biograd) neposredni viši organ je narodni odbor kotara.

Narodni odbor grada ima pravo upravljanja općenarodnom imovinom na svom području (zemljišta, zgrade, putovi i dr.). Isto tako on ima pravo sredstvima iz budžeta osnivati privredna poduzeća, komunalne, kulturne, prosvjetne, zdravstvene i socijalne ustanove i vršiti nadzor nad njima.

Za primjenu i izvršenje poslova iz svoje nadležnosti narodni odbor grada odnosno gradske općine ima svoju administraciju čijim radom upravlja tajnik. Administracija narodnog odbora sastoji se od tajništva i potrebnog broja odjela. Odjeli se osnivaju za poslove iz djelokruga pojedinih savjeta. Gradske općine umjesto odjela mogu osnivati odsjeke odnosno referade u sastavu tajništva.

POVIJEST FONDA

Skupština općine Zadar je 15. listopada 1965. predala tadašnjem Historijskom arhivu u Zadru gradivo nastalo djelovanjem Narodnog odbora kotara Zadar i Narodnoga odbora grada/gradske općine Zadar. U Knjigu primljenog arhivskoga gradiva br. 88/1965. upisano je da je preuzeto 258 svežnjeva i 150 knjiga, ukupno oko 40 d/m arhivskoga gradiva.

Fond NO gradske općine Zadar (Narodni odbor grada Zadra) primljen je u Historijski arhiv u Zadru 1965. godine. Tom prilikom je izrađen i primopredajni zapisnik.

SADRŽAJ

Osnivanjem NO grada Zadra u srpnju 1945. godine te odlukom od 25. srpnja 1945. (NN FRH 3/1945), formiraju se odjeli odnosno komisije i to: Upravni odjel, Tajništvo, Odjel trgovine i opskrbe, Odjel gospodarstva, Tehnički odjel, Zdravstveni odjel, Prosvjetni odjel, Odjel za financije, Socijalni odjel i Komisija za ratne zločine.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnik NO grada Zadra, 1945.–1951, knj. 1–21

2. Urudžbeni zapisnik NO gradske općine Zadar, 1952.–1955, knj. 22–26

3. Urudžbeni zapisnik povjerljivih spisa NO grada Zadra, 1945.–1955., knj. 27–32.

4. Urudžbeni zapisnik Savjeta za prosvjetu i kulturu, 1953. i 1954., knj. 33–34.

5. Urudžbeni zapisnici Socijalno–zdravstvenog odjela,1946., knj. 35–38.

6. Urudžbeni zapisnik Odjela za gospodarstvo i privredu, 1946.–1955, knj. 39–44.

7. Urudžbeni zapisnik Odjela za financije, 1945.–1947, knj. 45–46.

8. Urudžbeni zapisnik Odjela za poljoprivredu, 1945., knj. 47.

9. Urudžbeni zapisnik Socijalnog odjela, 1944. i 1945., knj. 48.

10. Urudžbeni zapisnik Odjela za tehničke radove, 1945. i 1946., knj. 49.

11. Urudžbeni zapisnik Kontrolne komisije grada Zadra, 1949.–1950., knj. 50.

12. Urudžbeni zapisnik izdanih depeša Gradske kontrolne komisije, 1949.–1951., knj. 51.

13. Urudžbeni zapisnik Radničko–službeničkog restorana NOG Zadra, 1949.–1951., knj. 52.

14. Urudžbeni zapisnici izdanih potvrda NO grada Zadra, 1953.–1955., knj. 53–55.

15. Kazalo imena Urudžbenog zapisnika, 1946.–1955., knj. 1–10.

16. Kazalo predmeta Urudžbenog zapisnika, 1946.–1955., knj. 11–20.

17. Kazalo imena i predmeta Kontrolne komisije NO grada Zadra, 1949. i 1950.

18. Kazalo imena i predmeta Odjela za financije, 1953.

19. Kazalo imena Komisije za suzbijanje nedozvoljene trgovine, 1946.–1948.

20. Kazalo imena vlasnika trgovina i obrtnih radnji s područja grada Zadra, 1945.

Matični ured grada Zadra

21. Urudžbeni zapisnik Matičnog ureda Zadar, 1946.–1955., 4 knj.

22. Urudžbeni zapisnik izdanih potvrda o državljenstvu, 1947.–1956., 2 knj.

23. Kazalo Matičnog ureda po imenima,1946.–1949., 3 knj.

24. Kazalo Matičnog ureda po imenima za izdane potvrde o državljanstvu, 1947.–1953., 1 knj.

25. Knjiga popisa građana grada Zadra, 1945., 1 knj.

Predmetne knjige

1. Kontrolnik izdanih spisa i predmeta iz tajništva NO grada Zadra,1948.–1955., 11 knj.

2. Abecedni popis stalnih službenika i radnika NO grada Zadra 1945.–1946., 1 knj.

3. Popis službenika NO grada Zadra s osobnim podacima (abecednim redom), 1945., 1 knj.

4. Knjiga evidencije – popisa sanitetskog osoblja na području grada Zadra, 1946., 1 knj.

5. Knjige prekršaja s područja grada, 1948.–1953., 2 knj.

6. Očevidnik kaznenih prekršaja koji su naplaćeni na „licu mjesta“, 1948., 1 knj.

7. Urudžbeni zapisnik suca za prekršaje iz 1952., 1 knj.

8. Knjiga zapisnika Odjela za financije: polaganje stručnog ispita, 1952.–1953., 1 knj.

9. Knjiga održanih javnih skupova, 1955.–1960., 1 knj.

10. Knjiga evidencije konja, mazgi i mula na području grada Zadra i porezne pristojbe za navedene životinje, 1947., 1 knj.

11. Dnevnik nepoznatog službenika u Odjelu za trgovinu i opskrbu (1.4.1949.– 22.4.1950.), 1 knj.

12. Registar poljoprivrednih zadruga na području NO grada Zadra, 1947., 1 knj.

13. Knjiga ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa, 1946.–1953., 1 knj.

14. Knjiga ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa, 1954.–1958., 1 knj.

Opći spisi, 1945.–1955., 350. kut.

Opći spisi odloženi prema urudžbenim zapisnicima, 1945.–1955., 1–350. kut.

Nakon općih spisa izdvojeni su povjerljivi i strogo povjerljivi spisi te dio spisa Odjela za financije (donošenje budžeta gradske općine, porezi, prihodi i rashodi NO grada Zadra).

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

BIBLIOGRAFIJA

Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989.*** Zadar i okolica od Drugoga svjetskog rata do Domovinskog rata: zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 21. studenog 2007. u Zadru. Zagreb: HAZU; Zadar: Sveučilište, 2009.