[0137] Narodni odbor kotara Benkovac (1945. – 1955.)

Signatura: HR–DAZD–137

Klasifikacija: A.5.4

Naziv fonda: Narodni odbor kotara Benkovac

Vrijeme nastanka gradiva: 1 1945.–1955.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 113 knj., 88 kut., 338 svež.; 46,00 d/m

Stvaratelj: Kotarski NOO odbor Benkovac 1943.–1945.; Kotarski narodni odbor 1945.–1952. Benkovac; Narodni odbor kotara Benkovac 1952.–1955.

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Kotarski narodni odbori na području Republike Hrvatske osnivaju se tijekom Drugog svjetskoga rata i nazivaju se kotarski narodnooslobodilački odbori. Takav je odbor već 1943. godine osnovan u Benkovcu. Nakon završetka rata Odlukom o ustrojstvu i poslovanju narodno–oslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Hrvatskoj (NN FH 2/1945), ukidaju se općinski NOO–i, a upravno–administrativnu vlast preuzimaju oblasni/okružni, kotarski i mjesni narodni odbori. Zakonom o promjeni naziva narodnooslobodilačkih odbora od 25. srpnja 1945. (NN FH 3/1945) NOO–i postaju tijela građanske vlasti u tadašnjem političkom sustavu.

Opći zakon o narodnim odborima, donesen 8. svibnja 1946. godine, ozakonio je narodne odbore kao najviše organe vlasti nove državne organizacije na razini oblasti, okruga, kotara, gradova i pojedinih mjesta.

Kotarski narodni odbor obuhvaća područje koje povezuje u jednu prirodnu i gospodarsku cjelinu više mjesta (sela i manjih gradova) koja imaju zajedničke ekonomske, kulturne i administrativne interese. Gradski narodni odbori imaju stupanj kotarskog narodnoga odbora. Kotarski narodni odbor je neposredno nadređen mjesnim narodnim odborima. Kotarske i gradske narodne odbore biraju građani na tri godine. Rad kotarskih narodnih odbora nadzirali su okružni (do njihova ukidanja 1947. godine) odnosno oblasni narodni odbori (do ukidanja 1951. godine) te Sabor i Vlada NRH. Najviše tijelo vlasti u kotaru bio je NO, a Izvršni odbor je upravno i izvršno tijelo NO. Prema Općem zakonu o narodnim odborima iz 1946., Kotarski narodni odbor čini 45 do 60 izabranih odbornika. Vlast koja mu je zakonom dana, Kotarski NO provodi neposredno na skupštini odbornika ili preko svojih izvršnih i upravnih tijela.

Narodni odbor ne može na svoje izvršne organe prenijeti izbor i razrješenje članova izvršnog odbora, raspuštanje nižih narodnih odbora, raspisivanje izbora za niže narodne odbore, donošenje budžeta i privrednog plana, donošenje rješenja o osnivanju poduzeća i ustanova, donošenje statuta i poslovnika, donošenje odluka o ponovnim izborima odbornika, donošenje odluka, poništenje, ukidanje i mijenjanje odluka nižih narodnih odbora, izbor i razrješavanje sudaca i sudaca–porotnika, kao ni ustanovljavanje mjesnih daća.

Rad Narodnog odbora odvija se na sjednicama koje mogu biti redovne i izvanredne. Za posao oko pripremanja pojedinih važnijih odluka mogu se osnovati odbori za industriju i obrt, za šumarstvo, za trgovinu i radne odnose, za financije, za prosvjetu, za socijalno staranje i narodno zdravlje, za opće poslove, kao i planska komisija.

Zakon o kotarskim narodnim odborima iz 1952. donosi promjene ustrojstva kotarskih narodnih odbora. Narodni odbor od sada čine Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača. Kotarsko vijeće je opće predstavničko tijelo svih građana u kotaru, a Vijeće proizvođača je predstavničko tijelo zaposlenih u proizvodnji, transportu i trgovini. Vijeća rade u odvojenim ili na zajedničkoj sjednici. Poslove koje je do tada obavljao Izvršni odbor sada obavlja veći broj savjeta, koji se osnivaju po oblastima srodnih djelatnosti. Upravne poslove iz nadležnosti Kotarskog narodnog odbora obavljaju upravna tijela, koja se najčešće nazivaju odjeli, ali to mogu biti i uprave, uredi, sekretarijati i slično. Rad upravnih tijela organizira i koordinira tajnik Narodnog odbora kotara.

Za proučavanje pojedinih pitanja i pripremanje zaključaka kotarsko vijeće i vijeće proizvođača biraju iz svoje sredine stalne ili privremene komisije. Stalne komisije kotarskog vijeća su mandatno–imunitetska, komisija za društveni plan i financije, komisija za propise i organizacijska pitanja i komisija za molbe i žalbe. Stalne komisije vijeća proizvođača su mandatno–imunitetska i komisija za društveni plan i financije. U sastavu narodnog odbora kotara osnivaju se savjeti za pojedine oblasti srodnih djelatnosti, kao što su savjet za privredu, savjet za komunalne poslove, savjet za prosvjetu i kulturu, savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku i savjet za unutrašnje poslove.

U djelokrug savjeta za privredu spada sastavljanje prijedloga društvenog plana i poslovi financija, kao i poslovi industrije, poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ribarstva, zanatstva, trgovine, ugostiteljstva i turizma.

U djelokrug savjeta za komunalne poslove spadaju poslovi državne uprave odnosno službi lokalnog saobraćaja, građevinarstva, urbanizma, vodoprivrede, stambenih pitanja i drugih komunalnih djelatnosti.

U djelokrug savjeta za prosvjetu i kulturu spadaju poslovi predškolskog odgoja, školstva, narodnog prosvjećivanja i drugih kulturnih djelatnosti, fizičkog odgoja i predvojničke obuke.

U djelokrug savjeta za narodno zdravlje i socijalnu politiku spadaju poslovi narodnog zdravlja, socijalnog staranja, socijalnog osiguranja, radnih odnosa i posredovanja rada.

U djelokrug savjeta za unutrašnje poslove spadaju poslovi zaštite pravnog poretka, reda i mira, sigurnosti saobraćaja, kriminalističke službe, građanskih stanja, vatrogasne službe i protuavionske zaštite.

Prezidijum Sabora odnosno drugo nadležno republičko tijelo ima pravo nadzora u pogledu zakonitosti rada narodnih odbora kotara. Narodni pak odbor kotara ima pravo nadzora u pogledu zakonitosti rada narodnih odbora gradskih općina i općina.

Za pripremu i izvršenje poslova iz svoje nadležnosti, narodni odbor kotara ima svoju administraciju kojom rukovodi tajnik narodnog odbora pod nadzorom predsjednika narodnog odbora. Administracija narodnog odbora sastoji se od tajništva i potrebnog broja odjela. Tajništvo obavlja zajedničke i druge opće poslove, a odjeli se osnivaju za poslove iz djelokruga pojedinih savjeta.

Zadaci i nadležnosti kotarskih narodnih odbora definirani su kao temeljni zadaci i posebne nadležnosti. Kao temeljni zadaci za sve narodne odbore utvrđuju se, među ostalim: rukovođenje društveno–ekonomskim životom, upravljanje društveno–gospodarskim životom, zaštita zdravlja, čuvanje narodne imovine, upravljanje podčinjenim ustanovama, zaštita građanskih sloboda i demokratskog uređenja, provođenje u život općih propisa, naređenja i smjernica viših državnih tijela i slično. Pored obavljanja temeljnih zadataka kotarski narodni odbor naročito je nadležan za plansko rukovođenje poljoprivredom u kotaru, za pružanje pomoći mjesnim narodnim odborima u izvršavanju njihovih komunalnih poslova, za podizanje i razvijanje zadrugarstva, lokalne industrije, zanatstva i trgovine u cilju materijalnog i kulturnog podizanja svog kraja, za ostvarivanje mjera socijalnog staranja, za učvršćivanje demokratskog poretka i čuvanje prava građana, kao i za osiguranje i nadzor pravilne primjene zakona, propisa i politike viših tijela državne vlasti. U tom cilju kotarski narodni odbori su obavljali poslove u oblasti plana, poljoprivrede, trgovine, industrije i obrta, radnih odnosa, izgradnje sela i manjih gradova, u oblasti financija, kulture i prosvjete

Kotarski narodni odbori bili su dužni kontrolirati i rukovoditi radom tzv. nižih organa vlasti na svojem području (to su do 1952. bili mjesni narodni odbori i narodni odbori gradova u sastavu kotara, a od 1952. i narodni odbori općina), pružati im organizacionu i stručnu pomoć, davati uputstva i smjernice za ostvarivanje njihovih zadaća, a u slučaju nezakonitosti njihova rada mogli su raspustiti njihove odbore i poništiti njihove odluke. Zakonom o području kotara i općina u NR Hrvatskoj donesenom 13. srpnja 1955. (NN NRH 36/1955) smanjuje se broj kotareva. Kotar Benkovac pripaja se kotaru Zadar, osim općine Stankovci koja ulazi u sastav kotara Šibenik.

Prvi teritorijalni ustroj lokalnih jedinica u NR Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata uspostavljen je Zakonom o administrativno–teritorijalnoj podjeli NRH od 28. lipnja 1947. godine. Tim zakonom napušta se podjela uprave na okruge, kotare i mjesne narodne odbore u gradovima, a osnivaju se oblasti, kotari, gradovi, gradski rajoni, gradska naselja i područja mjesnih narodnih odbora. Kotar Benkovac u nadležnosti je Oblasti Dalmacije koja je obuhvaćala kotare Benkovac, Drniš, Dubrovnik, Imotski, Jelsa (otok Hvar), Knin, Korčula, Makarska, Metković, Sinj, Split, Supetar (otok Brač), Šibenik, Vis i Zadar te gradove Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar. Sjedište Oblasti Dalmacije bilo je u Splitu. Gradovi su izvan kotara i zadržavaju svoj status koji su do tada imali.

Kotar Benkovac obuhvaćao je 1947. godine područja mjesnih narodnih odbora: 1. Banjevci, 2. Benkovac, 3. Bilišane, 4. Bjelina, 5. Brgud, 6. Bruška, 7. Buković, 8. Dobropoljci, 9. Donja Jagodnja, 10. Donje Biljane, 11. Donji Karin, 12. Golubić, 13. Gornja Jagodnja, 14. Gornje Biljane, 15. Gornje Ceranje, 16. Gornji Karin, 17. Islam Grčki, 18. Jasenica, 19. Kolarina, 20. Korlat, 21. Kožolovac, 22. Krupa, 23. Kruševo, 24. Kula Atlagić, 25. Lisičić Podgrađe, 25. Lišane Tinjsko, 27. Lišane Ostrvice, 28. Medviđa, 29. Morpolača, 30. Muškovci, 31. Nadin, 32. Novigrad, 33. Obrovac, 34. Parčić, 35. Perušić, 36. Polača, 37. Popovići, 38. Pridraga, 39. Pristeg, 40. Radošinovac, 41. Raštević, 42. Smilčić, 43. Stankovci, 44. Tinj, 45. Vrana, 46. Vukšić, 47. Zapužane, 48. Zelengrad, 49. Žegar.

Zakonom o administrativno–teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske od 31. svibnja 1950. osniva se Kotar Zadar–otoci sa sjedištem u Zadru, a Zadar postaje gradom izvan sastava kotara. Ostaju kotari Benkovac, Biograd i Knin s time da oni postaju gradovi u sastavu kotara Benkovac, Knin i Zadar. U sastavu kotara Benkovac su mjesni narodni odbori: 1. Banjevci, 2. Bilišane, 3. Bjelina, 4. Brgud, 5. Bruška, 6. Dobropoljci, 7. Donje Biljane, 8. Golubić, 9. Gornja Jagodnja, 10. Gornje Biljane, 11. Gornje Ceranje, 12. Gornji Karin, 13. Islam Grčki, 14. Jasenica, 15. Kožolovac, 16. Krupa, 17. Kruševo, 18. Kula Atlagić, 19. Lisičić Podgrađe, 20. Lišane Ostrovice, 21. Medviđa, 22. Muškovci, 23. Nadin, 24. Nadin, 25. Obrovac, 26. Polača, 27. Popovići, 28. Pridraga, 29. Pristeg, 30. Prović, 31. Radošinovac, 32. Raštević, 33. Smilčić, 34. Stankovci, 35. Tinj, 36. Vrana, 37. Zelengrad, 38. Žegar i područje grada Benkovac.

Područje ukinutih mjesnih narodnih odbora Buković i MNO–a Perušić pripaja se gradu Benkovac; područje MNO–a Donja Jagodnja i MNO–a Zapužane pripaja se MNO–u Gornja Jagodnja, područje MNO–a Donji Karin pripaja se MNO–u Gornji Karin; područje MNO–a Kolarina pripaja se MNO–u Kožlovac; područje MNO–a Korlat pripaja se MNO–u Kula Atlagić; područje MNO–a Lišane Tinjsko pripaja se MNO–u Tinj; područje MNO–a Parčić pripaja se MNO–u Bjelina; područje MNO–a Morpolača i područje MNO–a Vukšić spaja se u jedan MNO Prović.

Administrativno–teritorijalnom podjelom NRH od 7. lipnja 1950. zaselak Karin Kunovac odvaja se iz sastava MNO–a Gornji Karin i pripaja MNO–u Zelengrad.

Zadržana je Oblast Dalmacije sa sjedištem u Splitu, koja obuhvaća i područje kotara među kojima je i kotar Benkovac. Benkovac, Biograd i Knin postaju gradovi u sastavu kotara.

Iduće 1951. godine Zakonom o ukidanju narodnih odbora oblasti u Narodnoj Republici Hrvatskoj od 13. prosinca 1951. ukinuti su svi NO oblasti u NRH, pa tako i Narodni odbor oblasti Dalmacije, kojemu su pripadali i NO kotari Benkovac, Knin, Kotar Zadar i Kotar Zadar–otoci.

Zakonom o podjeli NRH na kotare, gradove, gradske općine i općine od 24. travnja 1952. ukida se Kotarski narodni odbor Zadar–otoci, a gradske općine postaju: Benkovac, Biograd, Knin i Zadar. Naziv kotarski narodni odbor mijenja se u Narodni odbor kotara. U sastav Kotara Benkovac ulaze općine: 1. Benkovac, 2. Novigrad, 3. Obrovac, 4. Smilčić, 5. Stankovci, 6. Žegar.

Općina Benkovac obuhvaćala je mjesta Benkovac, Benkovac–selo, Bjelina, Brgud, Bruška, Buković, Bulić, Ceranje Donje, Ceranje Gornje, Dobropoljci, Jagodnja Donja, Jagodnja Gornja, Kakma, Kolarine, Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lepuri, Lisičić, Lišane Ostrovičke, Lišane Tinjske, Miranje Donje, Miranje Gornje, Nadin, Parčić, Perušić, Benkovački Podlug, Polača, Popović, Pristeg, Raštević, Rodaljice, Šopot, Tinj, Vrana, Zagrad, Zapužane.

Općina Žegar obuhvaćala je mjesta Bogatnik, Golubić, Krupa, Medviđa i Žegar.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o podjeli NRH na kotare, gradove i općine od 19. veljače 1953. u kotaru Benkovac osniva se općina Polača i u njezin sastav ulaze sela Jagodnja Donja, Jagodnja Gornja, Kakma, Lišane Tinjske, Polača, Tinj i Zapužane, koja se izdvajaju iz općine Benkovac; osniva se općina Rodaljice i u njezin sastav ulaze sela Bjelina, Brgud, Bruška, Dobropoljci, Parčić i Rodaljice, koja se izdvajaju iz općine Benkovac, te selo Medviđa koje se izdvaja iz općine Žegar. Iz Općine Obrovac izdvaja se selo Karin Donji i pripaja općini Benkovac.

Zakonom o području kotara i općina u NR Hrvatskoj donesenom 13. srpnja 1955. smanjuje se broj kotareva i tada se Kotar Benkovac pripaja kotaru Zadar, osim općine Stankovci koja se pripaja kotaru Šibenik. Šibeniku se pripaja i područje bivšeg kotara Knin i pripaja se NO kotara Šibenik.

U sastavu kotara Zadar su općine: 1. Benkovac, 2. Biograd, 3. Božava, 4. Iž Veli, 5. Molat, 6. Nin, 7. Novigrad, 8. Obrovac, 9. Pag, 10. Posedarje, 11. Preko, 12. Ražanac, 13. Sali, 14. Silba, 15. Smilčić, 16. Zadar, 17. Zemunik.

Općina Benkovac je obuhvaćala mjesta Benkovac, Benkovac–selo, Bjelina, Brgud, Bruška, Buković, Bulić, Ceranje Donje, Ceranje Gornje, Dobropoljci, Jagodnja Donja, Jagodnja Gornja, Kakma, Karin Donji, Kolarine, Korlat, Kozlovac, Kula Atlagić, Lepuri, Lisičić, Lišane Ostrovičke, Lišane Tinjske, Miranje Donje, Miranje Gornje, Nadin, Parčić, Perušić Benkovački, Podlug, Polača, Popović, Pristeg, Raštević, Rodaljice, Šopot, Tinj, Zagrad, Zapužane.

Ovakav ustroj ostaje na snazi do 1962. Godine, kada se Zakonom o izmjeni područja općina i kotara u NRH od 23. veljače 1962. (NN NRH 7/1962) u kotaru Zadar ukidaju općine osnovane 1952. godine, a općina Smilčić i njeno područje pripaja se općini Benkovac.

Zakonom o područjima općina i kotara u NRH od 27. rujna 1962. godine ukidaju se male općine i kotarevi i osniva se kotar Split, u čiji sastav ulaze novosnovane općine Benkovac, Biograd, Knin, Obrovac i Zadar; općina Pag ulazi u sastav kotara Rijeka. U sastavu općine Benkovac su mjesta Banjevci, Benkovac, Benkovačko Selo, Bjelina, Brgud, Bruška, Budak, Buković, Bulić, Dobripoljci, Donja Jagodnja, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Donji Kašić, Donji Lepuri, Gornja Jagodnja, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kakma, Kolarina, Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lisičić, Lišane Ostrovičke, Lišane Tinjske, Miranje, Morpolača, Nadin, Ostrovica, Parčić, Perušić Benkovački, Podlug, Polača, Popovići, Pristeg, Prović, Radošinovci, Raštević, Rodaljice, Smilčić, Stankovci, Šopot, Tinj, Velim, Vukšić, Zapužane.

POVIJEST FONDA

Skupština općine Benkovac predala je 1983. tadašnjem Historijskom arhivu u Zadru gradivo NO kotara Benkovac zajedno sa spisima ukinutih NO općina Benkovac, Stankovci i Smilčić (Knjiga primljenog arhivskoga gradiva br. 184/1983). Tom je prilikom načinjen 20. listopada 1983. i primopredajni zapisnik. Sređeno je 88 kutija gradiva. Za sređivanje je ostalo 338 svežnjeva.

SADRŽAJ

Među spisima nalaze se opći i povjerljivi spisi, zatim spisi matičnog ureda, personalni spisi te spisi pojedinih odjela. Gradivo je izvor za gospodarsku, društvenu, prosvjetnu i kulturnu povijest Benkovca i šireg područja u razdoblju dok je postojao samostalni NO kotara Benkovac (1955. godine). Ukinućem NO kotara Benkovac 1955. i njegovim pripajanjem NO kotara Zadar, Benkovac postaje općina u NO kotara Zadar, da bi 1962. postala samostalna općina Benkovac.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnici NO kotara Benkovac, 1945.–1955, 63 knj.

2. Urudžbeni zapisnici povjerljivih spisa NO kotara Benkovac, 1946.–1952., 4 knj.

3. Urudžbeni zapisnik strogo povjerljivih spisa, 1950., 1 knj.

4. Urudžbeni zapisnik Statističkog ureda, 1947., 1949., 1951.–1953., 3 knj.

5. Urudžbeni zapisnik Odjela poljoprivrede i šumarstva, 1946.–1947., 1 knj.

6. Urudžbeni zapisnik Komisije za agrarnu reformu, 1946.–1947., 1 knj.

7. Urudžbeni zapisnik uprave obnove naselja, 1947.–1950., 1 knj.

8. Urudžbeni zapisnici financijskog odjela, 1946.–1953., 9 knj.

9. Urudžbeni zapisnik odjela za prosvjetu i kulturu, 1950.–1955., 1 knj.

10. Urudžbeni zapisnik za trgovinu i opskrbu, 1949.–1953., 1 knj.

11. Urudžbeni zapisnik ureda za ceste, 1954.–1955., 1 knj.

12. Urudžbeni zapisnik Kontrolne komisije NO kotara Benkovac, 1948.–1949., 1 knj.

13. Urudžbeni zapisnik đačkog doma u Benkovcu, 1950.–1951., 1 knj.

14. Urudžbeni zapisnik kotarskog poduzeća „Zrmanja“ iz Benkovca, 1951.–1953., 1 knj.

15. Urudženi zapisnik Matičnog ureda, 1948.–1953., 2 knj.

16. Kazala/imenici urudžbenih zapisnika općih spisa, 1952.–1954., 5 knj.

17. Kazalo predmeta i mjesta, 1952., 1 knj.

18. Kazala imena, 1953.–1954., 2 knj.

Predmetne knjige

1. Knjiga zapisnika sa sjednica odjela za prosvjetu i kulturu za 1947.–1955., 2 knj.

2. Knjiga – podaci o školama, učiteljima i učenicima kotara Benkovac 1951. i 1952., 1 knj.

3. Knjiga evidencije invalida, 1946.–1948., 2 knj.

4. Registar podnesenih molbi za priznavanje invalidskog statusa, 1946.–1950., 1 knj.

5. Knjiga odbijenih zahtjeva za priznanje invalidskog statusa,1946.–1950., 1 knj.

6. Knjiga rekvizicije NOO odbora kotara Benkovac, 1944., 1 knj.

7. Popis domaćinstava Kruševa, Karina, Blišana, Žegara, 1 knj.

8. Popis stanovništva varoši Benkovac, 1945., 1 knj.

9. Registar posvjedočenja, 1947.–1955., 2 knj.

10. Registar službeničkih knjižica, 1947.–1962.

11. Registar invalida austrougarske vojske, 1914.–1918., 2 knj.

12. Knjiga blagajne obnove naselja, 1947.–1949., 3 knj.

13. Glavni dnevnik poreza, 1952., 1 knj.

Tajništvo – Opći spisi, 1945.–1955., kut. 1–14

Zapisnici i predmetni spisi

1. Zapisnici sjednica Kotarskog i NO odbora Benkovac, 1946.–1955., kut. 15–18.

2. Zapisnici sjednica Izvršnog odbora KNO Benkovac, 1947.–1952., kut. 19.

3. Zapisnici sjednica narodnih odbora općina, 1952.–1955., kut. 20

4. Zapisnici sjednica mjesnih narodnih odbora, 1947.–1948., 1951.–1952., kut. 21.

5. Namještenici, siromašne osobe, 1945.; Grobovi palih boraca 1945.–1954., kut. 22.

6. Dopisi MNO–a, bilteni, uputstva, izvodi Matičnoga ureda 1946.–1949., kut. 23.

7. Izbori za odbornike, 1947., kut. 24.

8. Okružnice, rješenja, popis stoke, popis pečata narodnih odbora, 1948., kut. 25.

9. Podaci o odbornicima, 1949.–1950., kut. 26.

10. Izbori za odbornike, 1952., kut. 27.

11. Zapisnici savjeta građana, zapisnici zborova birača, planovi rada, izvještaji, osnivanje Kotarskog građevnog poduzeća 1951.–1952., kut. 28.

Personalni odsjek

12. Opći spisi, 1948.–1952., 1954., kut. 29–30.

13. Podaci o zaposlenima, popisi službenika, stipendije, 1954.–1955., kut. 31–32.

14. Podaci o učiteljima između dva rata, presude, 1950.–1955., kut. 33.

15. Popisi službenika, učitelja, disciplinski postupci 1948.–1955., kut. 34.

16. Stručni ispiti, evidencije radnika i namještenika, zapisnici Personalnog odsjeka, 1949.–1951., kut. 35.

17. Rješenja 1953., 1955., kut. 36.

18. Disciplinska komisija 1946.–1955., kut. 37–39.

19. Dosjei radnika A–Ž, kut. 40–56.

Statistički ured i Kontrolna komisija

20. Opći spisi, 1953.–1954., kut. 57–58.

21. Popisi stanovništva i statistički podaci, 1948.–1955., kut. 59–60.

22. Zapisnici i spisi kontrolne komisije, 1947.–1949., kut. 61–62.

23. Prijave za izdavanje radnih knjižica, 1952.–1955., kut. 63–69.

Privredni odjel i Povjerenštvo poljoprivrede i šumarstva

24. Opći spisi Privrednog odjela, 1947.–1955., kut. 70–71.

25. Obrtničke dozvole, izvještaji, Zanatska komora, Kućna radinost 1946.–1955., kut. 72–73.

26. Opći spisi Povjereništva poljoprivrede i šumarstva, 1945.–1959., kut. 74–77.

27. Komisija za poljoprivredu i zemljišni fond, 1953., kut. 78.

Prosvjetni odsjek

28. Opći i povjerljivi spisi 1945.–1954., kut. 79–82.

29. Podaci o pismenosti, izvještaji narodnog sveučilišta, popisi učitelja, 1948.–1950., kut. 83.

30. Platne liste i završni računi Odsjeka financija 1946.–1955., kut. 84–88.

31. Nesređeni spisi, svež. 1–338.

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica, ćirilica

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–135: Okružni narodni odbor Zadar 1943.–1946.

HR–DAST–371: Oblasni narodni odbor Dalmacije 1943.–1951.

HR–DAST–34: Narodni odbor kotara Split 1962.–1967.

HR–DAZD–141: Narodni odbor kotara Zadar 1955.–1962.

BIBLIOGRAFIJA

Šokota, Mirjana; Brković, Milko; Vujanić–Lednicki, Mirjana. Bibliografija tiskane građe o radničkom pokretu i socijalističkoj izgradnji na zadarskom području (1945.–1980.). Zadar: Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske, 1989.

  1. –1944.