[0130] Jugoslavenski konzulat u Zadru (1921. – 1941.)

Signatura: HR–DAZD–130

Klasifikacija: A.3.2.

Naziv fonda: Jugoslavenski konzulat u Zadru

Vrijeme nastanka gradiva: 1921.–1941.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 186 knj., 193 kut.; 24,5 d/m

Stvaratelj: Konzulat Kraljevine SHS

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Nakon završetka 1. svjetskog rata talijanske su trupe okupirale Dalmaciju temeljeći svoje postupke na čl. 5 Londonskog ugovora koji je talijanska diplomacija potpisala s Antantom 26. travnja 1915. godine u Londonu (Londonski sporazum) kojim su sile Antante obećale Italiji da će za ulazak u rat na strani sila Antante dobiti Trentin, Tirol, Trst, Goricu, Gradišku, Istru (do Kvarnera), otoke Cres i Lošinj te veći dio srednje Dalmacije i dalmatinskih otoka. Osnivanjem nove Države Srba, Hrvata i Slovenaca započeo je novi krug međunarodnih pregovora s ciljem da se definiraju granice između Kraljevine Italije i nove državne zajednice. Zaključenjem Rapalskog ugovora 12. studenoga 1920. pregovori su okončani, a Italija se morala odreći dijela okupiranog teritorija i ograničiti se na Trst, Goricu, dio Kranjske, Zadar te otoke Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu. Teritorij Zadra podrazumijevao je grad i prigradska naselja Arbanase, Crno, Bokanjac i dio mjesta Diklo, a zajedno s Lastovom i Palagružom čini Pokrajinu Zadar (Provincia di Zara). Kraljevina SHS je nakon definiranog razgraničenja pristupila otvaranju svog konzularnog predstavništva u Zadru. To je ostvareno 1. srpnja 1921. poveljom regenta Aleksandra, koji u ime kralja Petra ističe potreba za konzularnim uredom u Zadru te od kralja Italije traži dozvolu rada. Povelju je uz regenta potpisao i predsjednik Ministarskog savjeta i ministar vanjskih poslova Nikola Pašić. Italija je uzvratila egzekvaturom, to jest dopuštenjem da strani predstavnik (konzul) može obavljati konzularne poslove na njezinu području od 4. kolovoza 1921. godine. Prvi konzul u Zadru bio je Aleksandar Cincar Marković. Konzulat je prestao djelovati 1941. godine, jer je potpisom kapitulacije 17. travnja prestala postojati država koja ga je osnovala. Nije sačuvan dokument koji govori o zatvaranju Konzulata.

Jugoslavenski konzulat u Zadru je u svom administrativnom poslovanju vodio glavne i pomoćne uredske knjige, primjenjivao razredbeni nacrt s razredbenim oznakama od ćiriličnih slova i brojeva, a spisi su se odlagali za svaku godinu posebno prema razredbenom nacrtu.

Razredbeni nacrt Jugoslavenskog konzulata u Zadru za 1921. godinu.

I 1 Ministarstvo inostranih dela, N 1 Neplaćene takse, C 1 Aleksandar Cincar Marković, B 1 Bolnički troškovi, Č 1 Čestitanja, Č 2 Čehoslovački konzulat u Splitu, D 1 Dr. Filip M. Dominiković, D 2 Dostave rešenja raznih vlasti, D 3 Delegacija ministarstva financija Split, M 2 Dr. Stevo Metličić, D 4 Sedampostotni državni zajam, K 3 Civilni komesarijat, K 1 Ovaj konzulat, K 4 Krijumčarenje, K 5 Kućica Ilinka, M 1 Molbe, I 2 Izvještaji iz novina, R 1 Razmjena novca, N 1 Nabavke, K 2 Krediti (razni), P 1 Naređenja, P 1 Korespondencija u vezi s pasošima, P 3 Smrt Nj. V. Kralja Petra, P 5 Predsedništvo Ministarskog savjeta, Z 1 Zemljišno–veresijski zavod, V 1 Vojna obveza naših državljana, R 2 Poslanstvo – Rim, S 1 Intervencije za sudove, opštinu i policiju, P 2 Pokrajinska uprava – Split, O 1 Odštete, O 2 Opcije, O 3 Overenja pečata i potpisa, N 2 Narodno vijeće Zadar, P 1 Sumnjiva lica, P 1 Takse uopće.

Uz opći urudžbeni zapisnik u Jugoslavenskom konzulatu vođen je i poseban urudžbeni zapisnik za bolničke troškove, zatim urudžbeni zapisnik za vize, urudžbeni zapisnik pograničnih karata, urudžbeni zapisnik talijanskih pograničnih karata, urudžbeni zapisnik blagajne. Za sve urudžbene zapisnike izrađivana su posebna kazala. Uz urudžbene zapisnike i kazala vođeno je više vrsta uredskih evidencija što je vidljivo iz popisa gradiva.

Nadležnost Jugoslavenskog konzulata u Zadru prvenstveno je zaštita interesa Jugoslavije odnosno njezinih državljana na talijanskom teritoriju. Izdavao je putovnice i vize vlastitim građanima koji su putovali u Jugoslaviju, provodio je nadzor plovidbe i zaštite pomoraca i trgovaca s jugoslavenskih brodova, pružao pravnu pomoć, zastupao vlastite građane pred upravnim organima i sudovima, posjećivao u zatvoru državljane Jugoslavije. Pored standardnih poslova Konzulat je vršio promidžbu i ostvarivao suradnju s jugoslavenskim obavještajnim službama. Specifična uloga Jugoslavenskog konzulata u Zadru bila je reguliranje liječenja jugoslavenskih državljana iz okolnih mjesta koja su gravitirala Zadru u zadarskoj Pokrajinskoj bolnici. Konzulat je izdavao zadarskoj bolnici garantna pisma za podmirivanje troškova liječenja, a u jednom razdoblju je i sam podmirivao te troškove, a kasnije tražio refundaciju od općina iz koje su bolesnici dolazili. Zbog visokih troškova liječenja u zadarskoj bolnici nastojalo se da se jugoslavenski državljani u što manjem broju tamo liječe, što je zbog velikog teritorija koji je gravitirao Zadru i loših prometnih veza bilo nemoguće. Konzulatu u Zadru je nadređeni organ Ministarstvo vanjskih poslova i Ambasada Kraljevine SHS odnosno Jugoslavije u Rimu.

SADRŽAJ

Gradivo Jugoslavenskog konzulata sadrži podatke o političkom, ekonomskom i kulturnom stanju Zadra i okolice, ali i cijele Dalmacije u razdoblju talijanske uprave od 1918. do 1941. godine. Sadrži dopise i izvještaje o funkcioniranju konzulata, njegovih ureda, inventara i službenika. U gradivu su sačuvani bolnički troškovi liječenja građana iz okolnih mjesta u zadarskoj bolnici, potvrde o imovinskom stanju, poslovi Pravoslavne crkve u Italiji, podatke o vojnim obveznicima, prijave i odjave brodova, lučke pristojbe, izvještaji o krijumčarenju te o sumnjivim licima, sudskim procesima, državnim zajmovima, otplatama i odštetama. Nadalje, gradivo sadrži dopisivanje s Civilnim komesarijatom u gradu, ovjere pečata i potpisa, dvovlasnička uvjerenja, popise stanovništva, podatke o kretanju stanovništva kao i o izdanim putovnicama i vizama.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Opći urudžbeni zapisnici 1921.–1941., 35 knj.

2. Urudžbeni zapisnici za bolničke troškove1935.–1941., 36 knj.

3. Urudžbeni zapisnici za vize 1921., 1941., 13 knj.

4. Urudžbeni zapisnici jugoslavenskih pograničnih karata 1921.–1941., 10 knj.

5. Urudžbeni zapisnici talijanskih pograničnih karata 1932.–1937., 1 knj.

6. Urudžbeni zapisnici blagajne 1924.–1926., 1929., 1939.–1941., 6 knj.

7. Kazala općih urudžbenih zapisnika po imenu i predmetu 1921.–1940., 16 knj.

8. Kazala urudžbenih zapisnika bolničkih troškova po imenu 1935.–1949., 6 knj.

9. Kazala urudžbenih zapisnika putovnica i viza po imenu 1928.–1937., 4 knj.

10. Kazala urudžbenih zapisnika putovnica, viza i pograničnih karata po imenu 1923.–1924., 1928.–1929., 1931.–1940., 3 knj.

Predmetne knjige

1. Popisi državljana, 3 knj.

2. Indeks imenskog kazala, 1 knj.

3. Imensko kazalo jugoslavenskih podanika koji su primili talijansko državljanstvo bez prethodnog istupa iz jugoslavenskog i vojni neposlušnici, 1 knj.

4. Registar sumnjivih lica 1925.–1937., 3 knj.

5. Evidencije boravka i kretanja jugoslavenskih državljana u Zadru 1933.–1940., 1 knj.

6. Inventar predmeta u Konzulatu 1921.–1939., 3 knj.

7. Knjiga službeničkih plaća 1921–1924., 1 knj.

8. Knjiga poštanskih troškova 1921.–1924., 1 knj.

9. Knjiga primitaka i izdataka 1921.–1924., 1 knj.

10. Kancelarijski troškovi 1921.–1924., 1 knj.

11. Knjiga evidencije stanarine 1921.–1924., 1 knj.

12. Knjiga izvanrednih kredita 1923.–1924., 1 knj.

13. Blagajničke knjige 1933.–1939., 2 knj.

14. Knjiga evidencije upućenih u zadarsku bolnicu 1934.–1941., 1 knj.

15. Knjiga evidencije liječenja jugoslavenskih državljana u zadarskoj bolnici 1936., 1 knj.

16. Statut bolnice 1925., 1 knj.

17. Knjige prijave i odjave brodova 1933.–1940., 14 knj.

18. Dnevnici depozita 1927.–1940., 14 knj.

19. Neobjavljeni tekst nepoznatog autora “Notes et donés relatives à la vie économique, sociale et culturelle du Royaum des Serbes, Croates et Slovenes“.

Spisi, 1921.–1941., 193 kut.

Opći spisi, 1921.–1941., kut. 1–103.

Povjerljivi spisi, 1923.–1941., kut. 104.

Zahtjevi za pogranične karte, 1936.–1941., kut. 105–109.

Spisi bolničkih troškova, 1935.–1941., kut. 110–172.

Računovodstveni spisi, 1921.–1941., kut. 173–188.

Ostali spisi, 1921.–1941., kut. 189–193.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–120: Prefektura u Zadru. Spisi opcija 1921.–1940.

HR–DAZD–121: Općina Zadar 1918.–1943.

JEZIK/PISMO

Talijanski i hrvatski; latinica i ćirilica

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

BIBLIOGRAFIJA

Begonja, Zlatko. Jugoslavenski konzulat u Zadru i vizni režim za Židove, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 51 (2009): str. 219–231.