[0126] Lučka kapetanija Biograd (1930. – 1941.)

Signatura: HR–DAZD–126

Klasifikacija: A.3.1.5.

Naziv fonda: Lučka kapetanija Biograd

Vrijeme nastanka gradiva: 1930./1941.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 21 kut.; 2,1 d/m

Stvaratelj: Lučka kapetanija Biograd

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Kraljevina Jugoslavija preuzela je austrougarsku organizaciju lučkih kapetanija i ispostava, 1850. godine. Statutom austrijske Pomorske uprave, organizirana je za sve austrijske posade na Jadranu. Ministarstvo saobraćaja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kao centralna državna vlast, provodilo je nadzor nad cjelokupnim željezničkim, pomorskim i zračnim prometom Kraljevine. Uredbom o ustrojstvu Ministarstva saobraćaja od 25. veljače 1919. godine osnovana je Pomorska uprava, koja je bila jedinstvena za cijelo Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca i stajala pod vrhovnom upravom ministra saobraćaja. Cijela obala bila je podijeljena na pomorske oblasti, na čelu kojih su bile lučke poglavarstvene oblasti prvoga stupnja. Ove oblasti dijelile su se na one kojima su upravljala lučka poglavarstva, lučka odaslanstva i lučka otpravništva. Na čelu lučkog poglavarstva stajao je lučki poglavar, na čelu lučkih odaslanstava bio je lučki činovnik, a na čelu lučkih otpravništva nalazio se carinski činovnik. Lučka izloženstva vodio je lučki čuvar, koji je ujedno bio i namještenik lokalne financijske vlasti. Pomorski lazareti bili su pod upravom jednog lučkog činovnika.

Rješenjem ministra saobraćaja od 30. listopada 1925., br. 30713, objavljenim u službenim Novinama saobraćajnih ustanova Kraljevine Jugoslavije, izmijenjeni su službeni nazivi pojedinih nadleštava Pomorske uprave. Prema toj odredbi, od 1. siječnja 1926. godine u službenim spisima oni se nazivaju Pomorska oblast. Lučka odaslanstva postaju lučke kapetanije II. reda. Lučka izloženstva nazivaju se Lučka zastupništva. Prema ovom Rješenju i dotadašnje Pomorsko–tehničke uprave postaju Pomorsko–građevinske sekcije, a Pomorsko–tehnička izloženstva postaju Pomorsko–građevinska zastupništva. Podatak o početku djelovanja lučke kapetanije Biograd nije pronađen. U spisima fonda pronađen je dopis Direkcije pomorskog saobraćaja u Splitu od 24. listopada 1931. godine koji sadrži upute za obavljanje lučko–redarstvene službe od strane organa Financijske kontrole, prema rješenju Ministarstva financija od 18. kolovoza 1931. U njemu se određuje da Odjel financijske kontrole u Pašmanu ima pripasti Lučkoj kapetaniji I. reda u Šibeniku, dok se u Biogradu n/m ne uspostavi lučka kapetanija II. reda. Prema tome, Lučka kapetanija u Biogradu osnovana je najvjerojatnije krajem 1931. godine.

Kapetanije su u svojim poslovima bile podređene Ministarstvu saobraćaja, a sjedište im je određivao ministar saobraćaja. Najvažniji zadaci lučkih kapetanija bili su briga o sigurnosti prometa i ljudskih života na moru; održavanje reda u lukama, kontrola sposobnosti za plovidbu trgovačkih i putničkih brodova i njihovih uređaja, nadzor nad pomorskom imovinom i pomorskom rasvjetom; vođenje, kontrola i izdavanje odgovarajućih brodskih dokumenata; administrativno–kazneni postupak protiv pomorskih prekršaja; naplata naknade za korištenje obale, svjetionika i usluga; odobravanje prometa s kopnom svih brodova koji dolaze iz inozemstva; evidencija brodova i pomorskih nesreća te nadzor nad posadom brodova. Vode upisnike brodova i jahti, a očevidnike brodica te im izdaju isprave o identitetu (upisni list), koje su im služile kao dokaz državne pripadnosti.

Kapetanije su morale također pomagati carinske i policijske službe u njihovom poslu na brodovima u pristaništu i na obali. Svaki zapovjednik broda ili starješina objekta bio je dužan prijaviti se kapetaniji pristaništa odmah, a najduže 12 sati po dolasku i predati brodske isprave na uviđaj. U slučaju da brodske isprave ne odgovaraju istinitosti, kapetanija pristaništa bila je obvezna uz pomoć dvaju stručnjaka, a o trošku prekršitelja pregledati objekt i izgladiti spor. Kapetanije izdaju „dozvolu za saobraćaj s obalom“ i daju „dozvolu za odlazak“, koju zapovjednik broda mora pokazati na zahtjev nadležnih vlasti.

Prema odluci Direkcije pomorskog saobraćaja u Splitu br. 1298/0/40 od 30. travnja 1940. Lučka kapetanija I. reda u Šibeniku dostavila je Lučkom zastupništvu Silba na znanje novu teritorijalnu nadležnost ove kapetanije i njoj podređenih ureda. Lučka kapetanija I. reda Šibenik imala je u svom sastavu sljedeće urede: Lučko zastupništvo Rogoznica, Lučko zastupništvo Primošten, Lučko zastupništvo Skradin, Lučko zastupništvo Zlarin, Lučko zastupništvo Šepurine, Lučko zastupništvo Vodice, Lučko zastupništvo Tijesno, Lučko zastupništvo/Lučku kapetaniju II. reda Biograd, Lučku kapetaniju II. reda Preko, Lučko zastupništvo Privlaka, Lučko zastupništvo Novigrad, Lučko zastupništvo Sali, Lučko zastupništvo Ist, Lučko zastupništvo Silba i Lučko zastupništvo Olib.

Lučka kapetanija I. reda Šibenik je obuhvaćala područje: na jugu od polovice uvale Osječenice te čitavu obalu i otočje sjeverne Dalmacije do uvale Mandalena (do Vukićeve kuće i crkve Sv. Marije Mandalene), granice općina Lukovo–Šugarje – isključujući teritorij ustupljen Kraljevini Italiji, oko Zadra od sv. Jelene do južno od sela Diklo. Zatim sve teritorijalne vode Kraljevine Jugoslavije od granice Lučke kapetanije I. reda Sušak kod Marije Mandalene na sredinu Ljubačkog tjesnaca, te sredinom kanala istočno od otočića Sikovac, zapadno od otočića Mišljak, sredinom kanala Nova Poljava, jugozapadno od otoka Mauna te teritorijalnim vodama do svjetionika Gruica.

Teritorijalna nadležnost lučkih ureda za izdavanje pomorskih knjižica određena je Okružnicom za sve lučke urede, koje je donijela Direkcija pomorskog saobraćaja Kraljevine Jugoslavije u Splitu, stupila je na snagu 1. travnja 1932. godine. Prema toj okružnici lučka kapetanija I. reda u Šibeniku bila je nadležna za pripadnike općina Vrbaske banovine, te općina kotareva Šibenik, Benkovac i Knin, dok je lučka kapetanija II. reda u Preku bila nadležna za pripadnike općina kotara Preko i Biograd n/m.

Kapetanije su bile dužne voditi djelovodnik/urudžbeni zapisnik te držati uredno svoju pismohranu. O izrečenim kaznama morao se voditi „kazneni registar“.

Čini se kako nije bilo nikakvih razredbenih odjela. Među spisima ovog fonda pronađene su različite uredske knjige koje je vodio ovaj ured. U vrijeme talijanske okupacije Dalmacije (1918.–1923.) nije se mijenjao administrativni ustroj ovog ureda. Spisi su se nastavili voditi u kontinuitetu, s tim da se uvodi talijanski jezik kao uredovni.

POVIJEST FONDA

Gradivo ovog fonda je fragmentarno sačuvano. Fond nije sređen. U Knjizi primljenog gradiva pronađen je podatak da su 12. travnja 1963. od Lučke kapetanije Zadar preuzeta dva velika paketa „arhivalija predratne lučke ispostave Biograd na moru“. Popis gradiva ne postoji. Jedan dio spisa oštećen je od vlage. U nekoliko svežnjeva su se nalazile samo knjige, koje su popisane i nalaze se u popisu gradiva.

SADRŽAJ

Izvješća o ribarenju talijanskih brodova u našim vodama; molbe za produljenje pomorske knjižice; izdavanje pomorskih knjižica, davanje pomoći za školovanje djece svjetioničara, popisi pomoraca iz mjesta koja su spadala u nadležnost ove kapetanije u različite svrhe; dojave o pojavi različitih bolesti na brodovima, „dezertiranju“ pomoraca s „naših“ brodova u inozemstvu, traženje dozvole za ribarenje, naplate različitih taksi, nabavka uredskog materijala, prodaja ribe, prijevoz putnika i dr.; izvještaj o reviziji ribarske zadruge u Vrgadi, koja je obavljena 6. prosinca 1934. Iz Direkcije pomorskog saobraćaja traže podatke o izlovu tuna u znanstvene svrhe. Popis vlasnika brodica u okrugu, koji su spadali pod upravu lučke kapetanije Biograd.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici

1. Urudžbeni (Predatni) zapisnik, 1941.

2. Urudžbeni zapisnik za 1942.

Predmetne knjige

1. Popis legitimacija vlasnika ribarskih brodove od 1. siječnja 1937.

2. Upisnik nezgoda na moru u vodama ovog podokružja, 1928.–1947.

3. Knjiga obračuna kancelarijskog paušala, 1941.–1943.

4. Knjiga kontumacijske tablice, 1921.–1946., pojava zaraznih bolesti na ljudima i životinjama u lukama u zemlji i inozemstvu.

5. Popis objava o kretanju plovnih objekata 1941.

6. Knjiga računa buletara od 1. siječnja 1929.

7. Vojni spisak Kr. Lučkog zastupništva Biograd n/m od 27. rujna 1927.

8. Knjiga pomorskih ronilaca u podokružju; ima samo jedan upis

9. Knjiga bjegunaca za 1923.

10. Knjiga o uvozu i izvozu marve, 1941.

11. Popis dozvola za kopanje pijeska iz mora, 1941.

12. Knjiga predaje novčanih pošiljki, 1934.–1940.

13. Knjiga za preuzimanje pošte za 1933. i 1933.

14. Registar o inspekcijama izvršenim kod jedinica Direkcije pomorskog saobraćaja

15. Knjiga meteorološkog dnevnika tokom godine 1930.

16. Knjiga o prijevozu mrtvaca morem godine 1939., dva spisa iz 1940. o prijevozu zaraženih osoba

17. Knjiga udijeljenih potpora u ribarskom alatu

18. Knjiga o uvozu i izvozu marve 1941.

19. Knjiga naredaba o sigurnim mjerama na kupalištima

20. Knjiga o prometu putnika u luci Biograd tijekom godine 1938.

21. Meteorološki dnevnik, 1942.

22. Prenotacija brzojavki po strankama

23. Knjiga dnevnika potrošnog materijala i uredskih inventarskih predmeta

24. Službene evidencije 1923.

25. Knjiga primitaka novčanih pošiljki, 1940., 1941.

26. Knjiga brodova i lađa koje su podvrgnute plaćanju pristojbi za mornarsku školu „Kraljevića Tomislava“ – Korčula, po Naredbi Ministarstva saobraćaja

27. Dolazak i odlazak brodova, 1933.

28. Podaci o ribarima i ribarskom alatu u podokružju Lučkog zastupništva Biograd

29. Knjiga ribarskog katastra u podokružju, nema godine

30. Knjiga marvinskih zaraza u kontumacijskim tablicama, 1941.

31. Knjiga normativnih odredaba zaključena 31. prosinca 1941. godine; prijepisi različitih odredbi viših nadležnosti za brodove, službenike, ribare, ribarenje i dr.

32. Knjiga potraženih pomoraca, 1933.–1938 (2 lista)

33. Knjiga uvoza i izvoza marve, 1937.

34. Blagajnički dnevnik, 1941.

35. Meteorološki dnevnik, 1938. (oštećeno od vlage, nema korica)

36. Knjižica uvoza i izvoza marve, 1939.

37. Knjiga ribarskog katastra

38. Knjiga utjeranih globa o prekršajima

39. Registar jedrenjaka male obalne plovidbe Lučkog zastupništva Pašman

Spisi, 1931.–1941., 21 svež.

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAST–16: Direkcija pomorskog saobraćaja u Splitu 1919.–1941.

HR–DAZD–127: Lučko zastupništvo Novigrad 1918./1939.

HR–DAZD–128: Lučko zastupništvo Sali 1925./1941.

HR–DAZD–129: Lučko zastupništvo Silba 1923./1941.

HR–DAŠI–41: Lučka kapetanija Šibenik 1918.–1941.

BIBLIOGRAFIJA

Kos, Lucijan. Nova organizacija službe sigurnosti plovidbe na moru, Pomorski zbornik: Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije, knj.1. Zadar, 1963. *** Pomorski zbornik. Zadar, 1963.*** Starešina, Petar. Pomorstvo Silbe. Zadar, 1971.*** Službene novine Kraljevine Jugoslavije, Beograd (1919.–1943.). *** Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Primorske Banovine po stanju od 1. maja 1938./ priredio statistički ured u Zagrebu. Zagreb: Kraljevska banska uprava Primorske banovine, 1938.