[0124] Porezna uprava Biograd (1930. – 1940.)

Signatura: HR–DAZD–124

Klasifikacija: A.3.1.5.

Naziv fonda: Porezna uprava Biograd

Vrijeme nastanka gradiva: 1930./1940.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 34 knj.; 2,3d/m

Stvaratelj: Porezna uprava Biograd

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevstvo SHS) nastala je 1. prosinca 1918. godine ujedinjenjem Kraljevine Srbije i Crne Gore s Državom Slovenaca, Hrvata i Srba, a proglašena 29. listopada 1918. na području južnoslavenskih zemalja propale Austro–Ugarske Monarhije. Kraljevina SHS bila je parlamentarna monarhija pod srpskom dinastijom Karađorđevića u kojoj je bila izražena srpska prevlast u državnim ustanovama, zasnovana na centralističkom uređenju i tumačenju ujedinjenja kao kontinuiteta srpske države.

Delegacija Ministarstva financija za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje u Zagrebu, osnovana 26. veljače 1919. bila je nadređena svim financijskim uredima u pokrajini.

Ustavom od 28. lipnja 1921. godine (Vidovdanski ustav) učvršćeno je centralističko uređenje, osnaženo i administrativno–teritorijalnom podjelom zemlje prema tzv. „Uredbi o podeli zemlje na oblasti“ iz 1922. godine. Temeljem ove Uredbe Kraljevina je podijeljena na 33 oblasti od kojih je šest obuhvaćalo područje Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (uz neka odstupanja, što su se odnosila na Međimurje, općinu Kastav i Bokokotorski zaljev). To su bile: zagrebačka, primorsko–krajiška, osječka i srijemska te splitska i dubrovačka oblast.

Na čelu Splitske oblasti bio je veliki župan u Splitu, a bila je podijeljena na kotareve (srezove): Benkovac, Biograd n/m (Sreska ispostava Preko), Hvar, Imotski, Knin, Krk (Sreska ispostava Rab), Sinj, Split, Supetar i Šibenik. Prefektura u Zadru, koja je bila pod Italijom, obuhvaćala je političke općine Zadar, Arbanasi, Crno, dio sela Diklo, Lastovo i Palagružu.

Kotar (srez) Biograd obuhvaćao je općine Biograd (s mjestima Banj, Dobropoljana, Filip Jakov, Gorica, Mrljane, Neviđane, Pakoštane, Pašman, Raštane, Tkon, Turanj, Vrgada, Ždrelac) i Zemunik Donji (s mjestima Bibinje, Galovac, Sukošan, Škabrnja, Zemunik Donji

Kotarska (Sreska) ispostava Preko obuhvaćala je općine Preko (s mjestima Kali, Kukljica, Lukoran, Poljana, Preko, Sestrunj, Sutomišćica, Ugljan) i Sali (s mjestima, Brbinj, Božava, Dragove, Iž Mali i Veliki, Kornati, Luka, Rava, Sali, Savar, Soline, Veli Rat, Zaglav, Žman, Zverinac).

Najviša financijska vlast u državi je Odsjek za proračunske i zakladne poslove. Taj je Odsjek bio nadležan za izradu proračuna i zaključnih računa Pokrajinske uprave te za financijske, porezne, katastralne poslove, formiranje novih poreznih ureda i druge poslove.

Kralj Aleksandar je 6. siječnja 1929. godine proglasio diktaturu, ukinuo Ustav te raspustio Skupštinu, zabranio političke stranke, a država je preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju, koja je podijeljena na devet banovina od kojih su dvije, Savska i Primorska obuhvaćale hrvatsko područje. U upravnom pogledu Primorska banovina je podijeljena na 21 kotar (srez) sa 101 općinom. Nove izmjene teritorijalne nadležnosti lokalne uprave i samouprave prije II. svjetskog rata donosi Uredba o Banovini Hrvatskoj iz 1939. godine, nastala kao rezultat Sporazuma Cvetković–Maček. Područje Banovine Hrvatske utvrđeno je čl. 1 spomenute Uredbe, a obuhvaća dotadašnju Savsku i Primorsku banovinu, zajedno s nekim dijelovima Drinske, Dunavske, Vrbaske i Zetske banovine (kotari Travnik, Fojnica, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac i Derventa). Središte Banovine Hrvatske bilo je u Zagrebu.

Banovine su se dijelile na kotareve (srezove), a kotarevi na općine. Na području kotara djelovalo je kotarsko načelstvo na čelu s kotarskim (sreskim) načelnikom. Najniži organ opće uprave bila su općinska načelstva.

Najviša financijska vlast u Primorskoj banovini bila je Primorska financijska direkcija u Splitu, koja je imala 6 odsjeka: opći, računovodstveni, odsjek za neposredne poreze, carine, trošarine i takse i odsjek za katastar i državna dobra. U sastavu Primorske financijske direkcije u Splitu bile su i porezne uprave.

Ministarstvo financija Kraljevine SHS u Beogradu bilo je vrhovno nadleštvo za cjelokupnu financijsku upravu, kojom je upravljao ministar financija. Financijske direkcije (ravnateljstva), nadležna za financije u pokrajinskim upravama, bile su uređene „Uredbom o organizaciji financijske struke i službe“ od 9. listopada 1928. godine. Financijskim direkcijama (ravnateljstvima) bile su podređene porezne uprave.

Porezne uprave kao organ neposredno podređen financijskim direkcijama imale su ove dužnosti: obavljati sve isplate sukladno državnom budžetu; financijskoj direkciji podnositi obračune o prikupljenim prihodima i izvršenim rashodima; primati od svih državnih nadleštava depozite i čuvati ih te ih po nalogu nadležnog naredbodavca izdavati; izvršavati sve naredbe, koje dobije od računovodstveno–blagajničkih ureda, od Financijske direkcije, odjela računovodstva odnosno od Generalne direkcije državnog računovodstva; uredno voditi sve uredske knjige i dnevnike; u određenim rokovima izvršavati odredbe Financijske direkcije o stanju državne gotovine, depozitne gotovine i gotovine samoupravnih tijela.

Poslovi poreznih uprava bili su blagajničko poslovanje, koje je obuhvaćalo likvidaciju što se morala izvršiti prije svake uplate odnosno isplate; knjiženje i obračunavanje na način da se svaka isplata morala odmah knjižiti u propisani dnevnik; rukovanje novcem, koje se sastojalo u primanju, čuvanju, izdavanju i otpremi novca i partija od vrijednosti.

Porezne uprave su obavljale i isplate po državnom budžetu prema nalozima odjela računovodstva financijske direkcije. U izuzetnim situacijama nalog je neposredno mogla izdati i Generalna direkcija Državnog računovodstva.

Isplate izdane po državnom računovodstvu dijelile su se na osobne izdatke i materijalne izdatke. Kontrolor je dužan po prijemu naloga, a najdalje sutradan obavijestiti dotično nadleštvo ili osobu o primljenom nalogu.

Porezna uprava ima pravo prikupljati prihode i vršiti rashode po proračunu dotičnog kotara. Ako više kotareva spada pod nadležnost jedne porezne uprave, onda se za svaki kotar treba odvojeno voditi kotarski dnevnik i partijalnik. Porezne uprave dužne su po završetku svake proračunske godine zaključiti i sastaviti završne račune prema kotarskom proračunu. Dana 10. prosinca 1929. godine donesen je novi Zakon o organizaciji financijske uprave u Kraljevini Jugoslaviji prema kojem su financijske direkcije i dalje neposredno podređene Ministarstvu financija, a financijskim direkcijama su bile podložne porezne uprave, koje su nadležne da:

1. u poreznom, taksenom i trošarinskom poslovanju vrše sve predradnje za razrez poreza i da prikupljaju porezne prijave i podatke potrebne za razrez poreza i takse; da razrezuju porez i prikupljaju državne prihode; da naplaćuju samoupravne, komorske i ostale prireze; da rješavaju u prvom stupnju o predmetima za koje su nadležne po zakonu o neposrednim porezima, taksama i državnoj trošarini; da razrezuju takse i rješavaju u svima takseno–trošarinskim predmetima; sklapaju porezne račune i podnose ih financijskoj direkciji; odlučuju o sporovima i izvršnim postupcima;

2. u računovodstvenom i blagajničkom poslovanju vrše sve isplate po državnom proračunu i po nalozima financijske direkcije; financijskoj direkciji podnose obračune o prihodima i rashodima; čuvaju od državnih nadleštava primljene depozite; blagajnici financijske direkcije šalju viškove novca prikupljenog preko iznosa potrebnog za tekuće rashode; izvršavaju sva naređenja, koja kao računovodstvena nadleštva primaju od financijske direkcije, odnosno od Ministarstva financija.

U Primorskoj banovini postojale su 32 porezne uprave i to u sljedećim mjestima: Benkovac, Biograd, Blato, Bugojno, Drniš, Hvar, Imotski, Kistanje, Knin, Konjic, Korčula, Livno, Ljubuški, Makarska, Metković, Mostar, Obrovac, Omiš, Preko, Prozor, Sinj, Skradin, Split, Stari Grad, Stolac, Supetar, Šibenik, Tomislavgrad, Trogir, Vis, Vrgorac, Vrlika.

Porezna uprava Biograd spadala je u Kotar Biograd i obuhvaćala je porezne općine: Biograd, Nin, Zemunik bez samog mjesta Zemunik, koji je pripadao poreznoj upravi Benkovac.

Porezna uprava Preko spadala je u Kotar Preko i obuhvaćala je porezne općine Božavu, Preko, Sali, Silbu i Veli Iž.

Porezne uprave Preko i Biograd bile su podređene Primorskoj financijskoj direkciji, a svaka porezna uprava teritorijalno je obuhvaćala određen broj poreznih općina.

Banovina Hrvatska, osnovana 1939. imala je određenu financijsku samostalnost. Već 23. travnja 1940. godine, Uredbom o Državnom financijskom inspektoratu, u Zagrebu je osnovan Državni financijski inspektorat neposredno podređen Ministarstvu financija kao drugostupanjskoj financijskoj vlasti za područje Banovine. U nadležnost Inspektorata prešli su svi predmeti državnih taksa i državne trošarine, koji su do 31. ožujka 1940. godine bili u nadležnosti financijskih direkcija. Inspektorat je obavljao inspekciju nad radom carinarnica i državnih organa pri poreznim upravama na teritoriju Banovine. Za područje Financijskog ravnateljstva u Splitu postojala je Delegacija Državnog financijskog inspektorata sa sjedištem u Splitu.

Državni financijski inspektorat, kao i njegova Delegacija, u Splitu su imali Opći odsjek, Porezni odsjek (odsjek za neposredne i posredne poreze), Carinski odsjek, Monopolski odsjek. Delegacija u Splitu imala je i Odsjek za pomorsku financijsku kontrolu. U djelokrug Poreznog odsjeka spadali su poslovi vezani uz državni porez, pregledi i odobrenje razreza poreza za poslovni promet, cenzura razreda općeg i skupog poreza te poreza na luksuz, rješavanje žalbi na razrez, rashodovanje zastarjelih i nenaplativih državnih poreza, zaduživanje i razduživanje poreznih uprava, nadzor nad naplatom državnih poreza kod poreznih uprava i rješavanje molbi, rješavanje o vraćanju preplaćenih, zastarjelih i nenaplativih državnih taksa, vođenje statistike o prihodu i o državnim taksama te taksena cenzura i napokon, predmeti državne trošarine ukoliko su prelazili nadležnost Banovine Hrvatske.

Porezne uprave vode knjige za računovodstveno–blagajničko poslovanje te prometni dnevnik koji pokriva cjelokupo blagajničko poslovanje tijekom jednog mjeseca.

POVIJEST FONDA

Gradivo ovog fonda fragmentarno je sačuvano. Sačuvane su samo glavne porezne knjige za pojedina mjesta. Podatak o akviziciji ovog fonda nije sačuvan.

SADRŽAJ

Iz ovih knjiga mogu se saznati demografski podaci o mjestima za koja su sačuvane porezne knjige, kao i podaci o imovinskom stanju obitelji te porezni sustav u Kraljevnini Jugoslaviji.

POPIS GRADIVA

Glavna porezna knjiga, porezna općina Sukošan, 1935.–1942., 6 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Privlaka, 1935.–1937., 2 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Galovac, 1935.–1942., 2 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Poljica, nema podatka o godini, 1 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Bibinje, 1938.–1940., 1 knj,

Glavna porezna knjiga, porezna općina Visočane–Briševo, 1938.–1940., 1 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Ražanac, nema podatka o godini, 1 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Petrčane, nema podatka o godini, 2 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Poličnik, 1932., 1 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Ljubač, Radovin, Briševo, 1 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Vir, 1 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Murvica, 1935.–1937., 1 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Diklo, Kožino, 1938.–1940. 3 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Diklo, Kožino, 1938.–1940.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Nin, 1 knj.

Glavna porena knjiga, porezna pćina Ražanac, 1941.–1942., 2 knj.

Glavna porezna knjiga, porezna općina Škabrnja, 1 knj.

Glavna knjiga za zaduženje porezom Porezne uprave u Biogradu 1932./1934., 1 knj.

Dnevnik blagajne primanja. Primorska direkcija Split, 1936., 1937., 1938.

Porezni obveznici, Murvica, Privlaka, Petrčane, 1931.

Porezni obveznici, Vir, Poličnik, nema podatka o godini

Porezni obveznici grada Zadra, nema podatka o godini.

JEZIK/PISMO

Hrvatski; latinica, ćirilica.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAST–14: Ispostava banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu 1919.–1941.

HR–DAST–15: Financijska kontrola Split 1918.–1945.

HR–DAZD–125: Porezna uprava Preko 1927.–1941.

HR–HDA–166: Banovina Hrvatska. Odjel za financijalne poslove 1939.–1941.

HR–HDA–167: Glavni banovinski računarski ured 1939./1941.

HR–HDA–168: Financijalno ravnateljstvo Banovine Hrvatske 1939.–1941.

BIBLIOGRAFIJA

Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.–1945.). Zagreb, 1969. *** Čulinović, Ferdo. Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja. Zagreb, 1961. *** Službene novine Kraljevine Jugoslavije, Beograd (1919.–1943.). *** Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Primorske Banovine po stanju od 1. maja 1938./ priredio statistički ured u Zagrebu. Zagreb: Kraljevska banska uprava Primorske Banovine, 1938.