[0122] Samostalni tehnički ured zadarske Prefekture (1924. – 1943.)

Signatura HR–DAZD–122

Klasifikacija A.3.2.

Naziv fonda Samostalni tehnički ured zadarske Prefekture

Vrijeme nastanka gradiva 1924.–1943.

Razina opisa Fond

Količina gradiva 26 knj., 299 kut.; 30,50 d/m

Stvaratelj Samostalni tehnički ured Zadarske prefekture (Corpo reale del Genio civile)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Nakon završetka Prvog svjetskog rata Italija je okupirala cijelu bivšu austrijsku Kraljevinu Dalmaciju i u njoj formirala institucije potrebne za funkcioniranje društva. Osnovan je Civilni komesarijat (Commissariato Civile di Zara e della Dalmazia occupata del R. Esercito) sa sjedištem u Zadru. Konačnom teritorijalnom razgraničenju između Kraljevine SHS definiranim Rapalskim ugovorom, prethodile su konferencije u Londonu, Parizu i San Remu. Sporno pitanje bilo je status grada Zadra i teritorija koji mu pripada. Konačni sporazum postignut je u Rapallu 20 studenoga 1920. godine. Zadar je sa svojim neposrednim zaleđem (porezna općina Bokanjac, Crno, Arbanasi i dio porezne općine Diklo) i otocima Lastovo, Palagruža i Sušac proglašen sastavnim dijelom Kraljevine Italije. Civilni komesarijat postaje privremeni vrhovni organ uprave sve do 1923. godine kada je talijanska Vlada formirala zadarsku Prefekturu za Zadar i Lastovo na čijem čelu je imenovala prefekta.

Grad Zadar (Commune di Zara) od 1918. godine ima Tehnički ured – Odjel (Ufficio tecnico comunale) koji je djelovao sve do kapitulacije Italije 1943. godine. Bio je nadležan za izgradnje, adaptacije, održavanje javnih objekata i privatne izgradnje u samom Zadru krajem 1923. ili na samom početku 1924. godine osniva se Samostalni tehnički ured (Corpo Reale del Genio Civile). Ured je bio nadležan na teritoriju grada Zadra i Lastova. Početkom Drugog svjetskog rata faštistička Italija je ponovno okupirala Dalmaciju u mjesecu svibnju 1941. godine. Formira se provincija Dalmacija s Namjesničkom vladom – Guvernerijat s guvernerom na čelu i sjedištem u Zadru. Za prvog guvernera imenovan je Giuseppe Bastiani. U sastav Provincije ulaze okružja Zadar, Split i Kotor. Samostalni tehnički ured u Zadru nakon 1941. i druge talijanske okupacije Dalmacije preuzima nadležnost u djelatnosti gradnje u cijeloj provinciji preko područnih ureda u Splitu, Trogiru, Šibeniku, Korčuli, Visu i Kotoru. Ured je o svemu izvještavao Ministarstvo javnih radova u Rimu. Na čelu ureda nalazio se direktor – upravitelj, a tehničke poslove vodio je glavni inženjer.

Samostalni tehnički ured zadarske Prefekture bio je odgovaran za izgradnju javnih i privatnih objekata, infrastrukture, telekomunikacijske mreže, cestogradnju i dr. Ured je obavljao i usluge adaptacija, popravke i dogradnje na kulturnim spomenicima, crkvama, kazalištima, kino dvoranama i drugim javnim građevinama. U djelokrug ureda ulazila je izgradnja i održavanje gradskih groblja, javnih kupališta i plaža, luka u gradovima te izgradnja i adaptacija luka u manjim mjestima. Izdavao je odobrenja za izgradnju lučkih skladišta i postavljanje lučke infrastrukture. Ured je nadležan i za područje hidrogradnje: gradnja nasipa protiv bujica i isušivanje močvarnih terena (Bokanjačko blato, Vransko jezero). Djelatnici ureda izrađivali su potrebnu dokumentaciju za izgradnju; dozvole za radove, potpisivanje ugovora s izvođačima radova, izrade troškovnika i završnih računa. Ured je izvještavao Ministarstsvo za javne radove u Rimu o zaposlenima na izvođenju radova, a Državni statistički zavod u Rimu o izvedenim radovima. Uz dokumentaciju nalaze se i arhitektonski nacrti izvedeni i idejni, dokumenti o eventualnoj eksproprijaciji zemljišta za izgradnju javnih objekata, a o svim izvedenim radovima vodila se statistika o čemu je izvještavan Državni ured za statistiku. Gradivo ovog fonda sadrži informacije o povijesnom razdoblju, o ulaganjima talijanske države u istočne jadranske posjede, o arhitekturi, dizajnu, tehničkoj kulturi. Osim svog značaja za znanstvena istraživanja, gradivo ovog fonda ima i operativnu vrijednost za ljude koji koriste objekte izgrađene za vrijeme talijanske uprave u Zadru i Dalmaciji. Na čelu ureda nalazio se direktor. Tehničke poslove ureda vodio je glavni inženjer. Kroz dvadeset godina rada Ureda glavni inženjeri su bili Sergio Spirito, Giuseppe Rinaldi, Alfredo Masi i Ettore cav. Vacchi.

Uredsko poslovanje zasnivalo se na vođenju urudžbenog zapisnika (Protocollo) i Razredbenog sustava (Kategorije).

Urudžbeni zapisnik imao je sljedeće rubrike: 1. tekući broj (Numero d’ordine progressivo) s naznakom prethodnog broja predmeta (Antecedente della pratica) i sljedećeg broja (Susseguente della pratica), 2. nadnevak upisa (data della registrazione) i nadnevak registriranja zapisa (Data delle carte registrate), 3. pošiljatelj (Indicazione di chi scrive), 4. sadržaj predmeta (Oggetto), 5. prilozi (Descrizione delle carte unite), 6. nadnevak odgovora (Data delle risposte e provvidenze), 7. naslovnik upućenoga zapisa (A chi sono dirette), 8. sadržaj odgovora i rješenja (Ristretto delle risposte e provvidenze) i 9. napomena (Annotazioni). Spisi su odlagani u omote s naznakom kategorije kojih je bilo 33.

POVIJEST FONDA

Do 1953. godne, kada je Državni arhiv u Zadru preuzeo gradivo ovog fonda, ono se nalazilo u zgradi NO općine Zadar (današnja zgrada Gradskog poglavarstva) u nesređenom stanju, pomiješano s gradivom talijanske Općine (Comune di Zara), Vlade i Namjesništva za Dalmaciju (Governo/Luogotenenza della Dalmazia) i spisima Narodnooslobodilačkog odbora za grad Zadar iz 1945. godine. Po preuzimanju u Arhiv 1953. godine registrirana je količina od 402 svežnja. Do današnje količine došlo se razdvajanjem fondova. Fond je predao NOO Zadar. Primopredaja nije registrirana u Knjizi primljenog arhivskoga gradiva.

Fond je primljen u nesređenom stanju. Sređen je prema kategorijama koje su bile upisane na omotu spisa. Unutar pojedinih kategorija spisi su sređeni kronološkim redom.

SADRŽAJ

Osnovni sadržaj gradiva ovoga fonda proizlazi iz funkcija i nadležnosti ovoga ureda. Spisi imaju povijesnu vrijednost za grad Zadar i otok Lastovo od 1918. godine, a za razdoblje 1941. –1943. i za veći dio Dalmacije koji je Rimskim ugovorima bio pripojen Kraljevini Italiji. Gradivo fonda sadrži podatke o privatnoj i javnoj izgradnji u specifičnom vremenskom razdoblju za grad Zadar, otok Lastovo i vrijeme II. svjetskog rata, kada je Ured imao nadležnost nad većim dijelom Dalmacije. Ta se nadležnost odnosila na rad ureda u Splitu, Trogiru, Šibeniku, Korčuli, Visu i Boki Kotorskoj. Među ostalim sačuvana je dokumentacija o izgradnji zdravstvenih i socijalnih objekata, kao što su bolnice, specijalistički odjeli, dispanzeri, nahodišta i prihvatilišta za djecu i nemoćne.

U gradivu se nalazi dokumentacija o isušivanju močvarnog zemljišta (Bokanjačko blato i Vransko jezero) kao izvora raznih zaraznih bolesti. U spisima ureda čuvaju se zapisi o arhitekturi (stilovi izgradnje i dekoracije iz tog vremenskog razdoblja, poput Art decoa u Italiji, poznatijeg kao stil Liberty), zatim podaci o opremanju objekata, naročito javnih ustanova te niz dokumenata propagandnog materijala i idejnih rješenja za pokućstvo, stolariju, bravariju, sustave grijanja objekata, rasvjetna tijela, uređenje izloga, privatnih i obrtnih radnji i tome slično.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici (Protocollo) 1927.–1928., 1931–1933., 1935.–1938., 1941., 1943, 14 knj.

Predmetne knjige

1. Računovodstveni registar odobrenih kredita za izvođenje građevinskih radova 1931.–1935., 1 knj.

2. Računovodstvena knjiga glavnog upravitelja ing. Folchi Vici, 1925.–1930., 1 knj.

3. Računovodstvena knjiga ulaza i izlaza iz ureda, 1941., 1 knj.

4. Knjiga izdanih naredbi (odluka) glavnog inženjera ureda,1930.–1942., br. 3–37, 1. knj.

5. Interna knjiga izvedenih građevinskih radova, izdaci za iste urede, bez oznake godine, 1 knj.

6. Registar projekata i vještačenja na izvedenim objektima, 1941.– 1942., br. 506–796, 1 knj.

7. Knjiga primljene i poslane pošte, 1929.–1932., br. 119–171, 1 knj.

8. Popis osoba koje su dužne platiti porez na gradnju, 1925.–1942., br. 1–705, 1 knj.

9. Knjiga troškova za izgradnju cesta A.A.S.S. (Strade statale), 1941.–1942., 1942.–1943., 2 knj.

10. Knjiga građevinskih normativa, 1 knj.

Spisi

Kat. I. Anagrafi, popisi zgrada i objekata, kućni brojevi i sl., 1928., 1941.– 1945., kut. 1.

Kat. II. Građevinske i lokacijske dozvole, ugovori o dodjeli zemljišta, ugovori o izvedbenim radovima, zapisnici o troškovima izgradnje i ugovori o završnom računu izvedenih radova, ugovori o adaptacijama i renoviranju 1886.–1943., kut. 2–11.

Kat. III. Katastarski poslovi, vlasnički odnosi vezani za posjedovanje zemljišta na teritoriju Prefekture i kasnije Provincije, 1918.–1943., kut. 12–15.

Kat. IV. Radovi koji su izvedeni na crkvenim objektima, župnim kućama, crkvenim nahodištima, teološkim učilištima i školama te na zgradama javnog dobročinstva (Beni demaniali), 1918.–1943., kut. 16–17.

Kat. V. Gradivo se odnosi na ratne štete, prirodne i elementarne katastrofe, a osobito je prikupljeno gradivo nastalo nakon bombardiranja grada Zadra od 1941. do 1943., kut. 18–32.

Kat. VI. Telekomunikacije, izvedbeni radovi za instalacije telefonske mreže i radio mreže, 1927.–1943., kut. 33–34.

Kat. VII. Gradska i mjesna groblja, uređenje i održavanje grobnih mjesta 1928.–1943. kut. 35–37.

Kat. VIII. Eksproprijacija zemljišta za izgradnju cesta, vojarna, osnovnih škola, uzurpacije općinskih površina i slično, 1929.–1943., kut. 38–41.

Kat. IX. Izgradnja gradskih skloništa za slučaj elementarnih nepogoda i za eventualne avionske zračne napade, nacrti skloništa, uputstva za izradu skloništa 1935.– 1943., kut. 42–47.

Kat. X. Izgradnja, renoviranje i održavanje stambenih zgrada (Popolare, Popolarissime, Case minime, Case Turche, hotela), 1932.–1943., kut. 48–71.

Kat. XI. Održavanje parkova i javnih zelenih površina, 1924.–1943., kut. 72.

Kat. XII. Izgradnja i održavanje objekata za potrebe carine i graničnih postaja, 1926.– 1943., kut. 73.

Kat. XIII. Izgradnja, dogradnja, adaptacija zgrada bolnica, higijenskih zavoda, dispanzera i zgrada za majku i dijete, stambenih zgrada, stambenih blokova 1926.–1943., kut. 74–87.

Kat. XIV. Dokumentacija o obavljenim vještačenjima nad objektima, 1928.–1943., kut. 88–91.

Kat. XV. Održavanje, popravci i izgradnja javnih zahoda i mreže kanalizacije, 1922.– 1943., kut. 92–93.

Kat. XVI. Mreža gradskog vodovoda, cisterne za spremište vode i bunari, 1924.–1943., kut. 94–100.

Kat. XVII. Računovodstveni poslovi ureda, Završni računi, troškovnici, 1925.–1943., kut. 101–109.

Kat. XVIII. Komunalna izgradnja u obalnom pojasu i isušivanje močvarnog tla, Asanacija bokanjačkog blata, 1926.–1943., kut. 110–115.

Kat. XIX. Osobni dosjei službenika ureda, 1920.–1943., kut. 116–127.

Kat. XX. Zaštita šuma i šumskih dobara, 1940.–1943., kut. 128.

Kat. XXI. Izgradnja, renoviranje i dogradnja javnih objekata, vojarni u Zadru, Bokanjcu, na otocima Ižu, Salima, Dugom Otoku i Preku, nove zgrade gradske vjećnice, biblioteke Paravia, preuređenje zgrade Prefekture, Ured guvernera, zgrada lučke kapetanije, gradski stadion, javna kupališta, gradski hoteli, Casa del Fascio 1925.–1943., kut. 129–160.

Kat. XXII. Izgradnja i adaptacija muzeja, biblioteka i arhiva, 1924.–1943., kut. 161.

Kat. XXIII. Izgradnja i adaptacija osnovnih škola i vrtića, 1926.–1943., kut. 162–171

Kat. XXIV. Gradivo o izgradnji srednjih i visokih škola, 1925.–1943., kut. 172–173.

Kat. XXV. Održavanja i popravci na osnovnim, srednjim, visokim školama i učilištima, 1925.–1943., kut. 174.

Kat. XXVI. Izgradnja, dogradnja i održavanje cesta, ulica, mostova, luka, bedema, trgova i slično, 1924.–1943., kut. 175–242.

Kat. XXVII. Privatna izgradnja, adaptacija i dogradnja kuća, tvornica, obrtnih trgovina, restorana i kavana, 1930.–1943., kut. 243–248.

Kat. XXVIII. Police osiguranja objekata – javnih i privatnih, 1928.–1943., kut. 249.

Kat. XXIX. Izgradnja gradskih ribarnica, 1931.–1943., kut. 250.

Kat. XXX. Izgradnja i adaptacija gradskih klaonica i mesnica, 1897.–1942., kut. 251–254.

Kat. XXXI. Statistički podaci ureda, 1926.–1942., kut. 255–262.

Kat. XXXII. Adaptacije, dogradnje i izgradnje kazališta, filharmonijskih zgrada i kinodvorana, 1929.–1943., kut. 263–264.

Kat. XXXIII. Korespondencija ureda, pravilnici, općinske odluke upućene uredu, izvještaji i razno, 1923.–1943., kut. 265–299.

JEZIK/PISMO

Talijanski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–121: Općina Zadar (Comune di Zara) 1918.–1943.

HR–DAST–30: Vlada za Dalmaciju (Governo della Dalmazia) 1941.–1943.

HR–DAST–584: Kvestura Zadar 1941.–1943. (R. Questura di Zara) 1941.–1943.

IT Archivio centrale dello Stato, Roma, Minestero Lavori publici

IT Državni ured za statistiku (Ufficio statistico)

Samostalni tehnički uredi u Anconi (Genio Civile)

BIBLIOGRAFIJA

HR–DAZD–121: Općina Zadar (R.Comune di Zara) 1918.–1943.

Artić, Ante. Prilike u Zadru od 1918. do 1941., Zadar: geografija, saobraćaj, povijest, kultura: Zbornik. Zagreb: Matica hrvatska, 1964.: 301–322. *** Begonja, Zlatko. Vicenzo Serrentino – posljednji talijanski prefekt Zadarske provincije, Časopis za suvremenu povijest. 40 (2008), 3: str. 833–850. *** Begonja, Zlatko. Dalmatinski dio Hrvatske, Pariška mirovna konferencija i Ugovor o miru s Italijom (1946.–1947.), Adrias 15 (2008): str. 123–128 (Journal article). *** Begonja, Zlatko. Zadar između dva svjetska rata, Murterski godišnjak 5 (2007): str. 47–82. *** Begonja, Zlatko. Zadar u sporazumima tijekom prve polovice XX. stoljeća (1915.–1947.), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 49 (2007): str. 501–521. *** Vodnik po arhivskem gradivu za zgodovino Slovencev in drugih narodov nekdanje Jugoslavije v Centralnem državnem arhivu v Rimu: 1918–1947. / urednik France M. Dolinar. Ljubljana: Arhiv Republike Slovenije, 1992. *** Lovrovich, Giovanni Eleuterio. Zara dai bombardamenti all’esodo (1943.–1947.). S. Lucia di Marino, 1974. *** Marjanović, Milan. Diplomatska borba za Zadar, Zadar: geografija, saobraćaj, povijest, kultura: Zbornik. Zagreb: Matica hrvatska, 1964.: str. 271–300. *** Peričić, Šime. Prilog poznavanju talijanske okupacije Dalmacije od 1918. do 1923., Radovi instituta JAZU u Zadru, 20 (1973): str. 7–46. *** Verk, H. Zadar poslije Rapallskog ugovora, Nova Europa, god. 1 (1920): str. 422–427.