[0117] Namjesništvo za Dalmaciju, dalmatinske i korčulanske otoke u Zadru (1918. – 1921.)

Signatura: HR–DAZD–117

Klasifikacija: A.3.2.2.

Naziv fonda: Namjesništvo za Dalmaciju i dalmatinske i korčulanske otoke u Zadru

Vrijeme nastanka gradiva: 1918.–1921.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 96 knj., 125 svež.; 17,5 d/m

Stvaratelj: Namjesništvo za Dalmaciju i dalmatinske i korčulanske otoke (Governatorato della Dalmazia e delle isole Dalmate e Corzolane in Zara)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Početkom Prvog svjetskog rata Italija je bila u Trojnom savezu s Austro–Ugarskom i Njemačkom. No, već 2. kolovoza 1914. proglasila se neutralnom. Kako bi privukli Italiju na svoju stranu, sile Antante (Velika Britanija, Francuska i Rusija), obećavali su joj teritorijalne kompenzacije. Jugoslavenski odbor u Londonu i emigracija bliska ruskoj diplomaciji pokušavaju se oduprijeti takvim ishodom ratnih zbivanja te poduzimaju mjere kako bi ograničili talijanske zahtjeve. Ipak, 26. travnja 1915. potpisan je tajni ugovor u Londonu (Londonski sporazum) kojim su sile Antante obećale Italiji da će za ulazak u rat na njihovoj strani dobiti Trentin, Tirol, Trst, Goricu, Gradišku, Istru (do Kvarnera), otoke Cres i Lošinj, veći dio srednje Dalmacije i dalmatinskih otoka. Italiji je obećan i dio Albanije, otočje Dodekaneza te dio njemačkih kolonija u Africi. Nakon potpisa ugovora Italija je otkazala svoje učešće u Trojnom savezu i temeljem čl. 6 Londonskoga sporazuma u svibnju 1915. objavila rat Austro–Ugarskoj.

Početkom studenoga 1918. Italija je u ime Antante započela okupaciju onog dijela Dalmacije koji joj je trebao pripasti prema članu 6 Londonskog sporazuma i u njemu ostala sve do 1921. odnosno 1923. godine. Talijanski razarači „Po“ i „Pa“ ušli su u višku luku 2. studenoga 1918. godine. Dva dana kasnije uplovila je talijanska torpiljarka „55 AS“ u Zadar. Uslijedilo je uplovljavanje talijanskih ratnih brodova u Šibenik, na Lastovo, Vis, Korčulu, Mljet, Murter, Tijesno i Zlarin. I prije no što su započeli mirovni pregovori, talijanska vojska okupirala je cijelu Dalmaciju. Viceadmiral Enrico Millo stiže u Zadar i u ime sila Antante i SAD–a prima predstavnike vlasti i obavještava ih da je Dalmacija okupirana do konačne odluke o njenoj sudbini koja će se utvrditi na mirovnoj konferenciji. Diljem Dalmacije šire se prosvjedi protiv nasilne okupacije. Izuzetak je bio Zadar gdje su talijanaši na čelu s gradonačelnikom Luigijem Zilliotom oduševljeno prihvatili dolazak Talijana.

Na zaposjednutim područjima nakon 1918. osnivana su kraljevska građanska povjerenstva (R. Commissariato civile) sa zadaćom obrane države, zaštite javne sigurnosti i svih drugih poslova koji su spadali u nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova. Tijekom 1919. godine uprava je izdvojena od vojnih vlasti i predana građanskim povjerenicima.

Dana 27. prosinca 1918. viceadmiral Enrico Millo donosi odredbu o ustroju okupacijske uprave u Zadru pod imenom Namjesništvo za Dalmaciju (Governatorato della Dalmazia edelle Isole Dalmate e Curzolane). E. Millo je imenovan vojnim i civilnim zapovjednikom. U Zadru se osniva državna i financijska prokura, Civilni komesarijat, Vrhovna vojna komanda, uredi policije u Zadru i Šibeniku te uredi financijske policije. Uspostavlja se poseban Ured za školstvo. Takva okupacijska vlast obuhvaćala je teritorij sjeverne Dalmacije do rta Planke i sve dalmatinske otoke osim Brača i Šolte.

Početkom 1920. godine Francuska i Velika Britanija vršile su pritisak na mirovnu delegaciju Kraljevine SHS na čelu s Antom Trumbićem da popusti talijanskim imperijalističkim traženjima. Intervencija Wilsona spriječila je daljnje navaljivanje u tom pravcu, a spor je upućen na izravne pregovore među objema stranama. Pregovori su započeli u svibnju, a zaključeni 12. studenoga 1920. potpisivanjem ugovora u Rapallu. Tim su ugovorom utvrđene granice između dviju zemalja u očitu korist Italije (čl. 1). Osim Trsta, Gorice, Gradiške i dijela Kranjske, Italiji je pripala Istra (bez općine Kastav). Italiji su priključeni i otoci Cres i Lošinj zajedno s nekim manjim otocima, te otoci Lastovo i Palagruža s pripadnim otocima (čl. 3). Od Rijeke je stvorena nezavisna država koja obuhvaća grad Rijeku, riječki kotar te manji dio Istre na zapadu riječkog kotara, tako da Kraljevina Italija ima izravnu kopnenu vezu s novom Riječkom državom (čl. 4). Člankom 2 sastavnim dijelom Kraljevine Italije priznaje se Zadar s poreznim općinama grad i općina Zadar, te dijelovi poreznih općina Arbanasi, Crno, Bokanjac i Diklo. Tim je članom predviđeno donošenje posebne konvencije o uređenju odnosa općine zadarske s kotarom i pokrajinom Dalmacijom. Članom 7. priznato je Talijanima u Kraljevini SHS da u roku od jedne godine mogu optirati za talijansko državljanstvo, a da se nisu dužni iseliti te im se zajamčuje pravo upotrebe talijanskog jezika i slobodno obavljanje svojih vjerskih obreda. Istovremeno ta delegacija nije htjela preuzeti nikakve obveze o zaštiti nacionalnih prava preko 500.000 Hrvata i Slovenaca koji će doći pod Italiju.

Nakon Rapalskog ugovora 12. studenoga 1920. godine započinje proces potpunog uklapanja područja u talijanski upravni sustav. Kraljevskim dekretom br. 1788 od 17. prosinca 1920. godine ukida se Namjesništvo za Dalmaciju i Korčulanske otoke, a ustanovljuje Građansko povjerenstvo za Zadar i okupiranu Dalmaciju (Commessarioto Civile di Zara e della Dalmazia occupata del R. Esercito). Funkcije koje je do tada imao namjesnik za Dalmaciju privremeno se dodjeljuju građanskom povjereniku sa sjedištem u Zadru koji se imenuje na prijedlog predsjednika Vijeća. Za područja Dalmacije koja su čl. 2 i 3 Rapalskog ugovora pridružena Kraljevini Italiji imenuje se građanski povjerenik u Zadru s ovlastima koje su dodijeljene pokrajinskim političkim vlastima i koje imaju namjesnici. On se treba brinuti za dobro obavljanje svih građanskih službi, kako namjesničkih tako i lokalnih i za održavanje javnoga reda, a u slučaju potrebe poduzimat će neophodne mjere koje će izvršavati pojedine službe. Prema smjernicama središnje Vlade u Rimu, građanski povjerenik na tom području poduzima izvršenje svih mjera koje predviđaju točke Rapalskog ugovora, kada on stupi na snagu. Što se tiče područja dodijeljenoga Italiji, stupaju na snagu odredbe čl. 5 Kraljevskog dekreta od 22. srpnja i čl. 1 od 14. kolovoza 1920. godine. Za područja Dalmacije koja je okupirala talijanska vojska, a nisu ustupljena Kraljevini Italiji, građanski povjerenik u Zadru obavlja nadzor koji predviđaju točke mirovnog ugovora od 3. studenoga 1918. i drugih propisa koji su na snazi u tim područjima, a posebno se brine za održavanje javnog reda. Godine 1922. građanska povjerenstva zamijenjena su prefekturama, a građanski povjerenici nazivani su potprefektima.

POVIJEST FONDA

Gradivo ovog fonda je sačuvano fragmentarno. Spise vojne prirode odnijeli su Talijani 1943. i nakon Drugog svjetskoga rata ih nisu vratili. Fond nije sređen, već je sastavljen popis s osnovnim sadržajem gradiva u svakom svežnju.

SADRŽAJ

Gradivo sadrži podatke o tadašnjem političkom i gospodarskom stanju Dalmacije. Sadržajno se spisi odnose na rudnike ugljenokopa u Dalmaciji, potrošnju soli i ugljena, zatim na ustroj školstva, cenzuru novina te promidžbu domaćih i stranih novina. Sačuvani su i podaci o zdravstvenoj službi, o naknadi ratne štete, otpustu vojnih osoba, naredbe vojnoga zapovjedništva, gradivo o osnivanju ratnoga suda, o molbama zarobljenika da budu oslobođeni, opskrbi vojske i ratnih brodova. Spisi se odnose i na organizaciju okupacije, zatim podaci o odnosu stanovništva prema Talijanima kao okupatorima, o političkim prilikama na okupiranom području. Sačuvani su i podaci o kretanju brodova i putnika, o uređenju pomorskoga prometa, putnim ispravama i krijumčarenju, zatim o promjeni novca, cijenama i carinama, o promjeni državljanstva, uspostavi telefonskih postaja, o brojnom stanju stanovništva u pojedinim mjestima, nabavi i podjeli živežnih namirnica.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnici 1918.–1920., 10 knj.

2. Urudžbeni zapisnici Ureda za građanske poslove 1919.–1921., 4 knj.

3. Kazala 1918.–1920., 2 knj.

Predmetne knjige

1. Knjige o podjeli namirnica u okupiranoj Dalmaciji 1919.–1921., 58 knj.

2. Razne knjige 1919.–1921., 18 knj.

Spisi, Opći spisi 1918.–1920.1, 125 svež.

JEZIK/PISMO

Talijanski i hrvatski; latinica

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni inventar; Popis sadržaja prema svežnjevima.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–118: Kraljevsko građansko povjerenstvo za Zadar i okupiranu Dalmaciju (Commisariato civile di Zara e della Dalmazia occupata dal R. Esercito) 1918.–1921.

PRAVNI PROPISI

Službeni list Civilnog komesarijata za 1921. (Bollettino Ufficiale)

Pokrajinski list za Dalmaciju 1918.–1920. (Bollettino Provinciale)

BIBLIOGRAFIJA

Artić, Ante. Prilike u Zadru od 1918. do 1941., Zadar: geografija, saobraćaj, povijest, kultura: Zbornik. Zagreb: Matica hrvatska, 1964.: 301–322. *** Coen, Gastone. Zara tra le due guerre. Roma, 2003. *** Ivoš E. Dva priloga o Zadru u doba talijanske okupacije, Zadarska revija 5–6 (1984). *** Jurić, Boris. O nekim aspektima ekonomskog položaja Zadra u međuratnom razdoblju (1918.–1941.), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 26 (1987). *** Marjanović, Milan. Diplomatska borba za Zadar, Zadar: geografija, saobraćaj, povijest, kultura: Zbornik. Zagreb: Matica hrvatska, 1964.: str. 271–300. *** Peričić, Šime. Prilog poznavanju talijanske okupacije Dalmacije od 1918. do 1923., Radovi instituta JAZU u Zadru, 20 (1973): str. 7–46. *** Živojinović, Dragan R. Italija u Dalmaciji 1918.–1920., Zadarska revija, 1–2 (1974).