[0115] Općina Zadar (1864. – 1918.)

Signatura: HR–DAZD–115

Klasifikacija: A.1.7.4.

Naziv fonda: Općina Zadar

Raspon godina gradiva: 1864.–1918.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 97 knj., 350 svež.; 51,00 d/m

Stvaratelj: Općina Zadar (Comune di Zara)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Zakonom od 5. ožujka 1862. općine u Monarhiji dobivaju određenu autonomiju. Ranije, prema odluci od 4. svibnja 1821. i na temelju objavljenog Pravilnika o organizaciji općina od 12. studenoga 1822. općine su bile osnovne jedinice centralistički uređene državne uprave. Taj je Pravilnik o uređenju općina u Dalmaciji stupio na snagu objavom 17. prosinca 1822. godine, a u okružju Boke kotorske taj je sustav ustroja općina stupio na snagu tek 1836. godine.

Primjena Zakona donesenog 8. ožujka 1862. zakasnila je u Dalmaciji gotovo tri godine. U međuvremenu je Sabor donio 30. srpnja 1864. godine Zakon na temelju kojega su doneseni novi općinski i izborni pravilnici. Taj je zakon u Dalmaciji proglašen tek 16. siječnja 1865. godine. Tek tada se moglo pristupiti i prvim izborima za nove autonomne općine. Oni su obavljeni tijekom 1865. i 1866. godine.

Novi opći izborni pravilnici doneseni su na osnovi Zakona od 30 srpnja 1864. godine. Novost Pravilnika je u tome što su općine postale autonomne upravne jedinice. Nadzor nad njima, u području financija vršio je Pokrajinski odbor, a državna vlast (politički kotar i Namjesništvo) ako općine ne bi prešle svoju kompetenciju. Kao što su Sabor i njegov odbor bili organi pokrajinske autonomije, tako su općine bile organi općinske autonomije. Svi stanovnici jednog mjesta sačinjavali su jednu općinu. Svaki državljanin morao je biti član neke općine. Svi neporočni muški članovi općine s navršene 24 godine, ako su plaćali neki porez, imali su pravo birati općinsko vijeće među sobom. Općinskom vijeću je na čelu načelnik i barem 2 općinska vijećnika koje je vijeće biralo između sebe na tri godine.

Djelokrug općine obuhvaćao je sva pitanja koja su se odnosila na općinsku imovinu. Samostalno rješavanje tih poslova činilo je općinsku autonomiju. To su poslovi upravljanja općinskom imovinom, postavljanje nadglednika zdravlja, morala i sigurnosti, opskrba sirotinje, izgradnja i održavanje općinskih cesta, putova, vodovoda, mostova, podizanje i uzdržavanje osnovnih škola, nadzora nad radnicima i služinčadi. Državna uprava im je povjerila sastav izbornih lista, suzbijanje bolesti stoke, sudjelovanje kod regrutacije, policijske globe, oglašavanje zakona i drugo. Općine su mogle propisati općinske namete do određene visine radi pokrića općinskih troškova.

Naredbom državnog ministarstva od 5. prosinca 1865. ukidaju se okružna poglavarstva u Dalmaciji, a trebala je stupiti na snagu 1. siječnja 1866. godine. Njihove su funkcije djelomično preuzeli kotari, a djelomično Namjesništvo. Nova administrativna podjela Dalmacije provedena je na osnovi Zakona od 19. svibnja 1868. godine. Zakonom je ustrojeno 12 političkih kotareva i to: Benkovac, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Kotor, Makarska, Sinj, Split, Šibenik i Zadar. Tada je osnovano i 80 političkih općina i 744 porezne općine. Politički kotar Zadar imao je 8 političkih općina (Zadar, Biograd, Novigrad, Nin, Silba, Sali, Rab i Pag) te 82 porezne općine. Do novih promjena na području Političkog kotara Zadar dolazi 1903. godine kada je Dalmacija podijeljena na 14. političkih kotara i 86 političkih općina. U politički kotar Zadar spadali su sudski kotarevi (preture) Biograd, Pag, Rab koji su ujedno bili i sjedišta političkih općina. Pod sudski kotar spadalo je i 5 političkih općina: Nin, Novigrad, Sali, Silba i Zadar.

Na temelju Općinskog pravilnika iz 1862. godine općine su postale autonomne upravne jedinice s vlastitim i povjerenim djelokrugom rada. U poslove vlastitog djelokruga ulazili su: slobodno upravljanje općinskom imovinom i poslovima, briga o sigurnosti imovine, održavanje općinskih putova, trgova i mostova, kontrola mjera i utega, nadzor nad poljima, ljetinom i zajmovima. U djelokrug općinske uprave spadalo je i osnovno školstvo, javna dobrotvornost i zdravstvena služba. U poslove povjerenog djelokruga spadali su oni poslovi koje su općinama određivali državni i pokrajinski zakoni.

Općinu predstavljaju općinsko vijeće i općinska uprava. Prema ovim pravilnicima koji su regulirali život općina i izborni sustav u njima, pravo glasa imali su svi pripadnici općine koji su plaćali porez, a prema broju birača općinska vijeća mogla su imati 12, 18, 24, 30 ili 36 vijećnika, a općinska uprava je uz načelnika imala 2–6 prisjednika (assessori). Politička općina Zadar imala je 36 vijećnika u općinskom vijeću (jer je imala više od 1000 birača). Općinsku upravu biralo je općinsko vijeće, a činili su je načelnik i najmanje dva, a najviše šest prisjednika, koliko je imala zadarska općina. Članovi općinskoga vijeća i općinske uprave birali su se na tri godine, od 1897. na šest godina i ostaju na toj funkciji dok novo općinsko rukovodstvo ne nastupi na službu. Seoske glavare biralo je općinsko vijeće. Nadzor nad općinama obavljao je Pokrajinski sabor preko svog Zemaljskog odbora. Namjesništvo je moglo raspustiti općinsku upravu, na što se ona mogla žaliti centralnoj Vladi u Beču.

Politička općina Zadar obuhvaćala je sljedeće porezne općine: Arbanasi, Bibinje, Biljani Donji, Bokanjac, Diklo, Galovac, Kali, Kukljica, Lukoran, Murvica, Petrčane, Poljana, Preko, Sestrunj, Škabrnja, Smoković, Sukošan, Sutomišćica, Ugljan, Zadar i Zemunik. Za obavljanje svojih poslova općine su dobivale određene prihode od državnih poreza, općinskih prireza te od vlastite imovine. Općina Zadar je u svom poslovanju najviše surađivala s Kotarskim poglavarstvom u Zadru i Namjesništvom.

Na čelu zadarske općine stajao je načelnik (podestà) i šest općinskih prisjednika (assessori) te 36 vijećnika (consiglieri). Službeničko osoblje činili su tajnik, vicetajnik, blagajnik, tehnički vještak (perito tecnico), dva kancelista, kancelarijski vježbenik, knjižničar, ispitivač mjera i vaga i nadglednik za čistoću, a na čelu svakog sela bio je glavar i pristav.

Spisi su se uvodili u urudžbeni zapisnik (protocolo), a istovremeno su se izrađivala kazala za tekuću godinu. Upisi su započinjali brojem 1 na početku godine i progresivno rasli do 31. prosinca tekuće godine. Do godine 1912. nije se primjenjivao klasifikacijski sustav, već su spisi organizirani isključivo kronološki. Urudžbeni zapisnik se sastojao o sljedećih rubrika: 1. redni broj i datum kad je spis pristigao, 2. podnositelj, nadnevak kada je spis napisan i izvorni broj podneska, 3. Sadržaj, 4. zaključak i nadnevak kad je donesen. Kazalo je imalo sljedeće rubrike: 1. ime i prezime, 2. sadržaj, 3. broj urudžbenog zapisnika.

Od godine 1912. počinje se primjenjivati klasifikacijski sustav, pa se u zadnjoj rubrici urudžbenog zapisnika i kazala upisuje klasifikacijska oznaka spisa. Na hrptovima svežnjeva do 1912. godine jasno je ispisana godina i raspon rednih brojeva, a od 1912. nalazimo i arhivske znakove. Klasifikacijski nacrt koji je uveden u Općinu Zadar 1912. godine nastavio se primjenjivati i u talijanskoj Općini Zadar do 1927. godine. (Taj se nacrt nalazi u dosjeu ovog arhivskoga fonda.) Od 1864. do 1912. spisi su odlagani prema tekućem broju, a od 1912. prema predmtnim svežnjevima.

POVIJEST FONDA

Narodni odbor gradske općine Zadar predao je 1953. godine Arhivu gradivo Općine Zadar iz razdoblja od 1890. do 1944. godine. Do predaje gradivo se nalazilo u potkrovlju općinske zgrade na Narodnom trgu. Zapisnik o primopredaji ne postoji, niti je primopredaja zabilježena u Knjizi akvizicija. Sačuvan je privremeni popis gradiva načinjen u Arhivu po primitku i u općem inventaru Arhiva iz 1955. godine.

SADRŽAJ

Gradivo ovog fonda prvenstveno je značajno za povijest Zadra i njegove okolice u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. st. Brojni izvještaji, okružnice i spisi izvor su za povijest gospodarstva, školstva, socijalnog i zdravstvenog života grada i okolice. U gradivu su sačuvani podaci o dnevnim listovima, kazalištima, knjižnicama, zakladama, spomenicima kulture i muzejima. Značajan dio gradiva odnosi se na bolnice, cijepljenja, epidemije i groblja. O životu stanovništva svjedoče i podaci o skitnicama, davanju dozvola za rad, održavanju javnog reda, prekršajima, novačenju i mobilizaciji. Gradivo je izvor i za proučavanje crkvene povijesti. Sačuvani su i podaci o cestama i pomorstvu. U djelatnost Općine spadala je i izrada zemljišnih knjiga i katastra. Sačuvani su i podaci o šumama i šumskim prekršajima, o stoci i stočnim pošastima, o vodi, vodovodima, bunarima i elementarnim štetama, kao i o popisu kuća, župa, stanovnika i njihova imovnog stanja. U ovome fondu nalaze se i podaci o porezima, pošti, trgovini, statistici, dobrotvornosti, financijama i drugim poslovima općinske djelatnosti vlastitog i povjerenog djelokruga nadležnosti.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnici, 1893.–1918., 31 knj.

2. Kazala urudžbenih zapisnika, 1890.–1918., 31 knj.

Predmetne knjige

1. Zapisnici sjednica Općinskog vijeća,1874.–1877., 1881.–1892., 5 knj.

2. Odluke (Deliberazioni), 4 knj.

3. Kazalo odluka Općinskoga vijeća, 1901.–1923., 2 knj.

4. Glavna knjiga općine Zadar (Libro maestro frazioni commune di Zara), 1883.–1918.

Spisi, 1890.–1918., 350. svež.

1. Opći spisi – prema urudžbenim zapisnicima 1890.–1918., 343 svež.

2. Sjednice Općinskoga vijeća 1900.–1915., 7 svež.

JEZIK/PISMO

Talijanski; latinica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Ne postoji.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–88: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju 1813., 1918.

HR–DAZD–104: Kotarsko poglavarstvo u Zadru 1868.–1918.

ZAKONI I PROPISI

Glasnik Dalmatinski, godišta 1840.–1866. *** List državnih zakona i naredbi za Kraljevinu Dalmaciju, godišta 1875.–1918. *** Pokrajinski list zakona, godišta 1850.–1918.*** Pučka sloboda, god. 1908. br. 47–51 i 1909. god. br. 1–9 ***Garimberti, Cesare. Manuale del Regno di Dalmazia per l’anno 1879., god VIII. Zadar, 1879. *** Maschek, Luigi. Repertorio geografico–statistico dei luoghi abitati nel regno di Dalmazia. Zadar, 1888. *** Maschek, Luigi. Manuale del Regno di Dalmacija, god. I. Zadar 1871.

BIBLIOGRAFIJA

Benvenuti, Angelo de. Storia di Zara dal 1797. al 1918. Milano ; Roma : Fratelli Bocca, 1953. *** Brunelli, Vitaliano. Il comune di Zara dal 1874. al 1899. Zara, 1899. *** Foretić, Dinko. Borba za ponarođivanje općina u Dalmaciji (1865.–1900.), Zbornik: Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Zagreb, 1969. *** Ivković, Frane. Organizacija uprave u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske vladavine 1814.–1918., Arhivski vjesnik 34–35 (1991–1992.): str. 31–51. *** Madirazza, G. Storia e costituzione dei comuni Dalmati. Split, 1911.