[0104] Kotarsko poglavarstvo Zadar (1868. – 1918.)

Signatura: HR–DAZD–104

Klasifikacija: A.1.7. 4.

Naziv: Kotarsko poglavarstvo Zadar

Vrijeme nastanka gradiva: 1868.–1918.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 352 knj.,1370 svež.; 325 d/m

Stvaratelj: Kotarsko poglavarstvo u Zadru (I. R. Capitanato distretuale di Zara)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Naredbom Ministarstva unutarnjih poslova od 5. prosinca 1865. godine ukidaju se okružna poglavarstva u Dalmaciji. Njihove funkcije preuzimaju dijelom kotarevi, a dijelom Namjesništvo. Zakonom o novoj administrativnoj podjeli Dalmacije od 19. svibnja 1868. godine uspostavljeno je 12 političkih kotareva (capitanati distrettuali, distretti politici): Zadar, Benkovac, Knin, Šibenik, Split, Sinj, Imotski, Makarska, Hvar, Korčula, Dubrovnik i Kotor. Novosnovani politički kotarevi u Zadru, Benkovcu, Kninu i Šibeniku djeluju na području koje je do 1865. godine bilo u nadležnosti Okružnog poglavarstva u Zadru.

Poslije navedenog razdoblja ustrojeni su kotarevi Metković od općina Opuzena i Metkovića (1. studenoga 1880.) te Brač sa sjedištem u Supetru (1. listopada 1903.). Godine 1903. Dalmacija je podijeljena na 14 političkih kotareva i 86 općina.

Politički kotar Zadar nadležan je za političke općine Zadar, Biograd, Novigrad, Nin, Silba, Sali, Rab i Pag. Prilikom reforme 1868. smanjuje se broj kotara, jer se ukidaju kotari Rab i Pag, a proširuje se područje nadležnosti Kotarskog poglavarstva Zadar teritorijem općina Pag i Rab.

U nadležnost kotara Benkovac dolaze političke općine Benkovac, Obrovac i Kistanje. U nadležnost Knina dolaze općine Knin i Drniš, a u nadležnost političkog kotara Šibenik, dolaze općine Šibenik, Zlarin, Tijesno i Skradin. Na području bivšega Okružnog poglavarstva Zadar 21. studenoga 1882. od općine Knin nastaju općine Knin i Promina. Niti tom podjelom nije ispravljen nedostatak prethodne podjele – nepodudarnost između upravno–političkih kotareva (distretti politici) i sudskih kotareva (distretti giudiziari).

Zakonima od 21. prosinca 1867. i 18. travnja 1869. sudstvo se potpuno odvaja od političke uprave. Politički kotarevi obuhvaćaju po nekoliko kotarskih sudova. Tako politički kotar Zadar obuhvaća Kotarske sudove Biograd, Pag, Rab i Zadar. Od tada pa do raspada Austro–Ugarske Monarhije nije bilo značajnijih promjena.

Politički kotar Zadar sada je ujedno i sudski kotar za političke općine Nin, Novigrad, Sali, Silba, Biograd i Zadar. U političkom kotaru Zadar unutar pojedinih općina nalaze se sljedeće porezne općine:

U političkoj općini Nin: Briševo, Dračevac, Nin, Poličnik, Poljica, Privlaka, Radovin, Ražanac, Suhovare, Vrsi, Vir i Visočane.

U političkoj općini Novigrad su porezne općine: Islam Grčki, Islam Latinski, Novigrad, Posedarje, Pridraga, Slivnica, Smilčić, Vinjerac.

U političkoj općini Sali porezne općine su: Brbinj, Dragove, Iž Mali, Iž Veli, Luka, Rava, Sali, Savar, Veli Rat, Žman.

U političkoj općini Silba porezne su općine: Ist, Molat, Olib, Premuda, Silba, Zapuntel.

U političkoj općini Zadar porezne su općine: Arbanasi, Bibinje, Biljani Donji, Bokanjac, Diklo, Galovac, Kali, Kukljica, Lukoran, Murvica, Petrčane, Poljana, Preko, Sestrunj, Škabrnja, Smoković, Sukošan, Sutomišćica, Ugljan, Zadar, Zemunik.

U djelokrug ureda poglavarstva spada neposredna briga o izvršavanju zakona, čuvanju sigurnosti, javnog reda i mira i unapređivanju općeg blagostanja posredstvom zavoda koji ih nadziru.

Djelokrug kotarskog ureda je provedba propisa i naloga dobivenih od viših vlasti. Ako se gradi na zemaljskoj granici, potocima i rijekama kotarski uredi dužni su izvijestiti višu zemaljsku vlast. Kada se dogode štete poput požara, poplava, gladi i druge nevolje, kotarski ured mora tražiti rješenja da se uklone posljedice i o tome obavijestiti druge zemaljske organe. Osim toga rješava sporove ometanja posjeda, brine o održavanju cesta, mostova, mlinova i o tome također obavještava više vlasti. Kotarski uredi dodjeljuju obrtne i trgovačke dozvole i kažnjava one koji ih nemaju. Ured sudjeluje u poslovima novačenja i drugim poslovima koji se tiču vojske i obrane općenito zajedno s drugim uredima koji se bave vojnim pitanjima. U nadležnosti kotarskog ureda je izdavanje dozvola za javne dražbe i nadzor nad izvršavanjem propisa vezanih za dražbe, briga za javni red na području svog djelovanja te nadzire organe koji su zaduženi za provođenje javnog reda i mira. Nadzire tisak, novinstvo i društva koja djeluju na njegovom prostoru. Brine se da se svetkuje nedjeljom i blagdanima, nadzire strance, izdaje putne listove i putovnice, ovjerava putne isprave, nadzire sumnjive osobe i sudjeluje u potjerama i izgonima. Skrbi za siromašne i nadzire općinske i kotarske zavode koji brinu o siromašnima, te nastoji iskorijeniti prosjačenje. Nadzire rad zdravstva i njegovih organa, opskrbljivanje bolesnih, cijepljenja protiv boginja, primaljstvo, nadgleda bolnice, rađaonice, umobolnice. Kotarski ured izdaje dozvole za glazbu i igrokaze, skrbi za čistoću i red na cestama. Izdaje građevinske dozvole ili molbe za iste prosljeđuje višim vlastima, pregledava kuće zbog zaštite od požara i nadzire naprave za gašenje požara. Brine se za red na sajmovima, nadzire obrtnike, cehove, mjere i vage. Vodi brigu da se poštuju propisi o poljima, lugovima i lovu. Rješava u prvom stupnju pritužbe zbog nepristojnog postupanja od strane carinika, poštara, gostioničara, najamnih kočijaša, vozača, brodara itd. Brine se o gradnji crkava i župnih kuća, škola, nabavi školskog namještaja, pohađanju nastave.

Djelokrug kotarskih ureda u sudbenim poslovima za kaznene i građanske predmeta uređuje se na sljedeći način: pripada mu kaznena sudbenost u prvom stupnju (preslušavanje svjedoka, suočenja, očevidi i dr.), istraživanje, raspravljanje i rješavanje svih prekršaja koji nisu doznačeni drugim vlastima. U građanskim parničnim i vanparničnim postupcima djeluje kao sud prvog stupnja. Sudbene nadležnosti kotarskih ureda traju do 1868. godine.

Kotarski ured vodi brigu o porezima, računskim i blagajničkih uredima, provodi nadzor nad katastrom, odmjerava kućarine na novosagrađenim zgradama i nadzire porezne urede. Sudjeluje pri odmjeravanju štete i prosljeđuje izvještaje višim zemaljskim vlastima.

Na čelu ureda kotarskog poglavarstva stoji načelnik koji je podčinjen višoj zemaljskoj političkoj, poreznoj i sudbenoj vlasti. Načelnik upravlja i nadzire poslovanje različitih ureda. Kod miješanih kotara (Preture miste) nužno je da načelnik ima pravno obrazovanje, a ako nema, onda je potrebno da ga ima sudski pristav. Osoblje kotarskog ureda su, osim načelnika, pristav, aktuar, pisar i poslužnik. Osoblje nije smjelo biti u srodstvu. Za upravne poslove u uredima kotarskih poglavarstava vodi se podnesni upisnik (Protocollo degli esibiti). Za tajne spise načelnik vodi poseban upisnik koji je po izgledu sličan općem upisniku. Zove se tajni ili prezidijalni upisnik, a načelnik ga drži pod ključem u svojoj sobi.

U registraturi za upravne poslove spisa napravljeni su sljedeći razdjeli:

A. Zakoni i normalije

B. Stvari službene i osobne

C. Stvari vojničke

D. Stvari duhovničke i školske

E. Stvari zdravstva, siromaštva, dobrotvornih zavoda i stvari nesreća

F. Stvari zemljodjelstva, rudarstva i lova

G. Stvari trgovačke i obrtničke

H. Stvari cesta i gradnje (ukoliko nisu navedeni pod D, E, F i G)

J. Redarstvo (ukoliko predmet već ne spada pod E, F, G, H)

L. Općinske stvari

M. Stvari koje se odnose na poreze, dohodarstvo i blagajne

N. Mješoviti predmeti

Broj razdjela može se povećati ili smanjiti. Predmeti se označavaju slovom razdjela i godinom (npr. L. 1855.). Svežnjevi se označuju latinskim slovima, tekući brojem i brojem godišta (npr. A br. 1–500, G. 1000–1500).

Spisi od posebne važnosti mogu se pohraniti posebno i izdvojiti iz svežnja, a na njegovo mjestu staviti arak papira s oznakom gdje su pohranjeni.

O spisima pohranjenima u registraturu vodi se abecedni potražnik (kazalo, našastar). Isti potražnik sadrži tri stupca (rubrike). U prvi stupac upisuju se ime i prezime, općina, urdruženje ili nešto drugo i to velikim slovima. U drugi stupac upisuje se broj podneska, a u treći registraturna oznaka ili natuknica – normalije. Ako je velika registratura, onda se za normalije vodi poseban abecedni potražnik. Za tajne spise koje vodi sam načelnik ureda, postoji posebni abecedni potražnik.

Zakonski listovi, redarstveni, uredovne novine, povremeni tiskopisi, zbirke zakona, znanstvena djela, krajobrazi, grbovi itd. odlažu se u knjižnicu.

Perovođa ureda kotarskog poglavarstva može pregledavati spise i vaditi ih. Na mjesto izvađenih spisa treba položiti primku i o tome voditi evidenciju, a nakon tri mjeseca treba zahtijevati da se izvađeni spisi vrate i polože na svoje mjesto. Koji će se spisi nakon određenog vremena izlučiti iz registrature i uništiti određuje se posebnim propisima.

U manjim kotarskim uredima ne moraju se spisi dijeliti na razdjele (predmetne skupine).

POVIJEST FONDA

Fond je u Arhiv prenesen zajedno s fondom C. kr. Namjesništva za vrijeme talijanske uprave Zadrom (između 1922. i 1943.) i to u nekoliko navrata. Jedan dio spisa pronađen je među financijskim spisima Namjesništva i spisima talijanske uprave. U arhivskim evidencijama od 1919. do 1943. ne postoji pisani trag o primopredaji gradiva. Gradivo Kotarskog poglavarstva nije sređeno, niti je prvobitno odlagano prema propisanim razredbenim skupinama.

SADRŽAJ

Gradivo fonda sadrži podatke o političkoj, gospodarskoj, kulturno–prosvjetnoj i cjelokupnoj društvenoj djelatnosti zadarskog područja u drugoj polovici 19. i prva dva desetljeća 20. st. Sadrži podatke o poljoprivredi, industriji, šumarstvu, vodama, pčelarstvu i ribarstvu, zatim o umjetnosti, bibliotekama, kazalištu, izložbama, tisku, stipendijama, školovanju primalja, umobolnicama, rodilištima, sirotištima, cijepljenju ljudi i životinja, mirovinama, radnicima, novačenju, javnoj sigurnosti. Moguće je pronaći popise stanovništva u emigraciji, podatke o migracijama, putovanjima, strancima, crkvama, putovima, mostovima, mlinovima, obrtnicima, trgovcima, trgovačkim dozvolama, dozvolama za nošenje oružja, o požarima i poplavama, vagama, porezu i katastru, raznim prekršajima, nelegalnoj trgovini, o kaznama i naplaćivanju globa.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnici 1870.–1922., 142 knj.

2. Abecedni potražnici (indeksi) 1876.–1922., 14 knj.

Predmetne knjige

1. Razne knjige 1872.–1918., 33 knj.

2. Popisi novaka 1842.–1895., 163 knj.

Spisi, 1865.–1921., svež. 1–1112

1. Opći spisi – prema urudžbenim zapisnicima 1865.–1918., 953 svež.

2. Spisi pronađeni među financijskim spisima Namjesništva 1869.–1894., 22 svež.

3. Spisi pronađeni među fondovima talijanske okupacije 1918.–1922., 37 svež.

4. Razni spisi 1868.–1921., 358 svež.

JEZIK/PISMO

Talijanski, njemački, hrvatski; latinica i gotica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Sumarni popis tzv. raznih spisa.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–88: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju 1813.–1918.

HR–DAZD–102: Okružno poglavarstvo u Zadru 1816.–1865.

BIBLIOGRAFIJA

Foretić, Dinko. Borba za ponarođivanje općina u Dalmaciji (1865.–1900.), Zbornik: Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Zagreb: Matica hrvatska, 1969.: str. 87–190.*** Garimberti, C. Manuale del Regno di Dalmazia per l’anno 1879., god VIII. Zadar, 1879. *** Maschek, Luigi. Manuale del regno di Dalmazia, god. I. Zadar, 1871.