[0103] Financijsko ravnateljstvo u Zadru (1816. – 1868.)

Signatura: HR–DAZD–103

Klasifikacija: A.1.7.4.

Naziv fonda: Financijsko ravnateljstvo u Zadru

Vrijeme nastanka gradiva: 1842.–1917.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 24 svež.; 2,5 d/m

Stvaratelj: Financijsko ravnateljstvo u Zadru (I.R. Intendenca di finanza in Zara)

POVIJEST StvarateljA GRADIVA

Vidi HR–DAZD–99: Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo., str. 367

Carskom odlukom od 16. svibnja 1838. godine u Trstu je osnovana Komorska uprava državnih dobara za Primorje, otoke i Dalmaciju koja se zvala „Primorsko–dalmatinska komorska uprava državnih dobara“. Njoj su podređene okružne uprave u Dalmaciji sa sjedištem u Zadru, Splitu i Dubrovniku. Okružna komorska uprava državnih dobara, sa sjedištem u Zadru, bila je nadležna za područje okruga Zadar, ona u Splitu za područje okruga Split s izuzetkom preture u Opuzenu te ona u okrugu Dubrovnik, koja je obuhvaćala područje okruga Dubrovnik i Kotor. Primorsko–dalmatinska komorska uprava državnih dobara, kao i okružne uprave državnih dobara počele su s radom 1. siječnja 1840. godine. Odredbe o njihovoj nadležnosti donijela je Visoka dvorska komora 12. prosinca 1839. godine.

Godine 1850. osniva se Zemaljska financijska uprava u Trstu (Finanz – Landes Direktion in Trieste), koja preuzima poslove Komorske uprave državnih dobara. Nadležnost poslova Zemaljske financijske uprave u Trstu utvrđuje odredba Ministarstva financija od 8. travnja i 8. srpnja 1850. godine. Carskom odlukom od 7. svibnja 1854. ukida se Financijska zemaljska uprava u Trstu i ponovno se ustrojava Pokrajinska financijska uprava u Zadru, koja je predstavljala najvišu financijsku vlast u pokrajini Dalmaciji. Ova uprava počela je s radom 15. kolovoza 1854. godine. Ustroj nižih financijskih ureda ostao je isti sve do 1855. godine.

Naredbom Ministarstva financija od 9. prosinca 1855. donesene su nove odredbe o jednakosti organa financijskih okružnih vlasti pod nazivom Financijske okružne uprave (Intendenze di Finanza), a početak njihovog djelovanja u Dalmaciji je 30. prosinac 1855. godine. Na osnovi ove Naredbe financijski okružni uredi postoje u svakoj Pokrajini, u kojoj su prije postojale „komorske okružne uprave državnih dobara“. Financijske okružne vlasti u Lombardsko–Venecijanskom Kraljevstvu i Dalmaciji imaju naziv na talijanskom poslovnom jeziku, a njihovi voditelji se zovu „intendanti“.

Tako su Financijskoj pokrajinskoj direkciji u Zadru podređene financijske okružne direkcije (Financijske intendence) u Zadru, Splitu i Dubrovniku, glavna pokrajinska blagajna u Zadru, okružne blagajne u Splitu, Dubrovniku i Kotoru, koje su povezane s ubiranjem izravnih poreza pri okružnim vlastima, preturama i poreznim uredima.

Komorske okružne uprave u Dalmaciji, koje su prethodile „Financijskim intendencama“, predstavljale su upravne službe u čiju nadležnost, u svakom okrugu u kojem postoje, spadaju: upravljanje carinskim dohocima i rashodima, dohocima od soli, duhana, biljega, baruta, prodaje državnih dobara, kao i vođenje zaštitara (straže) kojoj je povjereno čuvanje tih dobara.

Okružne komorske uprave državnih dobara tako su neposredno nadležne za ubiranje prihoda od šuma, ali i odobravaju sve planove vezane za šume, sve izgradnje prijelaza (mostova) preko rijeka i brda, kao i vozarine, ukoliko godišnji prihod od toga ne prelazi trideset guldena. Nadležni su također davati u najam druge objekte, kao što su zgrade, zemljišta i slično, ukoliko godišnji prihod od najma ne prelazi tisuću guldena, te ukoliko ugovor o najmu neće trajati duže od devet godina. Imaju ovlasti produžavati ugovore o najmu za pojedine urede ili one za stan, ukoliko su ispunjeni svi uvjeti te sklopljeni ili produženi ugovor ne traje više od tri godine. Novi ugovori o najmu moraju se podastrijeti Ujedinjenoj komornoj upravi u Trstu. Okružne uprave su nadležne tamo gdje to dopuštaju uvjeti, izvršiti ispravku duga od prihoda zemljarine, stanarine i drugih ugovora ili dati produženje roka njihove otplate najduže do šest mjeseci. Isto tako su ovlašteni povisiti kauciju na zakupe, bez obzira na ugovor o zakupu.

Komorna okružna uprava može odobriti sredstva za popravak javnih zgrada i onih od kojih se dio iznajmljuje, ukoliko njihov iznos ne prelazi 200 guldena. U slučajevima kada u carinski ured dođe roba čija je deklaracija manjkava, okružna uprava državnih dobara može, ako se ne radi o slučaju pogreške ili ako nije prisutan razlog namjernog zatajivanja, zatražiti naknadno objašnjenje deklaracije i sama odlučiti o povratu robe, ukoliko njena vrijednost ne prelazi 300 guldena.

Komorna okružna uprava ima pravo i pokrenuti kaznenu prijavu protiv prijestupnika duhanskih i biljegovnih, taksenih propisa ukoliko njihov iznos ne prelazi 150 guldena, a o težim slučajevima odluke donosi ujedinjena uprava državnih dobara u Trstu.

Ukratko, glavni razlog njihovog osnivanja bio je dobro financijsko upravljanje, povećanje prihoda od pojedinih vrsta državnih dobara, kao i to, da se prihodi od strane državnih dobara obračunavaju po propisima i prema zakonski određenim tarifama, da bi se spriječila njihova zlouporaba. Okružne komorske uprave imaju pravo nadzora podređenih službenika, ali i financijske straže.

Svi ovi poslovi pri komorskoj okružnoj financijskoj upravi mogli su se podijeliti na: a) one koje neposredno obavlja ova uprava, b) one za čije obavljanje joj je potrebna dozvola višeg nadleštva i c) one koje spadaju u nadzor podređenih ureda i službenika.

Godine 1855. osnovane su „nove financijske okružne vlasti“, pod nazivom „Financijske intendence“, analogno organizaciji političko–administrativnih službi u svim pokrajinama Monarhije. Pravilo je, ukoliko posebnom odlukom nije drugačije određeno, da njihov broj u Pokrajini ne smije prelaziti broj političko–administrativnih ureda. Na čelu okružnih financijskih direkcija stoji predstojnik. On ima status financijskog savjetnika. Okružne financijske direkcije u Dalmaciji, one u Zadru, Splitu i Dubrovnik (obuhvaća i okrug Kotor) počinju djelovati 30. prosinca 1855. godine.

Okružna komorska uprava državnih dobara podastire izvješća o svom radu i o prihodina Ujedinjenoj komorskoj upravi državnih dobara u Trstu, kao prvom višem nadleštvu. Ukoliko se radi o važnom predmetu i u slučajevima kada više vlasti traže i neke registre ili iznose od pojedinih prihoda, okružna uprava državnih dobra dužna je udovoljiti takvim zahtjevima i dostaviti Ujedinjenoj komornoj upravi tražene dokumente. Predstojnik ureda bio je zadužen za pravilno poslovanje ureda, kao i za točno obavljanje svih poslova. Bio je i izravno nadređen za čuvanje i pravilno vođenje blagajne. U njegovoj odsutnosti zamjenjivao ga je njegov zamjenik – okružni komesar, a u onim upravama gdje ima više takvih komesara, prvi po rangu.

Okružne uprave državnih dobara morale su svakih pola mjeseca poslati svoj urudžbeni zapisnik upravi državnih dobara u Trstu. Na izvještaje, koji donose cjelokupnu uredsku korespondenciju potpisivao se predstojnik uprave. Koncepte potpisuje onaj koji ih je sastavio, ali ne mogu biti otpravljeni bez potpisa predstojnika uprave ili njegova zamjenika.

Okružna komorska uprava imala je ovlasti da službenicima i činovnicima koji su joj podređeni odobri godišnji odmor, ali ne više od 14 dana, ne može im odobriti putovanje u inozemstvo, osim ako to ne zahtijeva služba, niti im može bez odobrenja više instance odobriti isplatu bilo kakve subvencije. Predstojnik komorske okružne uprave može sebi podređene službenike premjestiti na neko drugo službeničko mjesto kada to zahtijeva potreba službe. U određenim slučajevima, kada se radi o nepoštivanju poslova, prekršajima iz privatnog života (financijske malverzacije), predstojnik uprave može pojedinog službenika i otpustiti iz službe, ali i suspendirati na neko vrijeme, ne više od 10 dana. O tome se mora obavijestiti viša instanca. Okružna komorska uprava ima ovlasti povećati plaću ili dati pripomoć svojim službenicima za slučaj neke nevolje, ali ne više od 20 forinti, kao i u slučaju bolesti platiti liječnike, a da za to ne traži dozvolu viših ovlasti, ako taj iznos ne prelazi 50 guldena. O ovim postupcima se unosi bilješka u poslovni protokol, tako da se to daje na znanje višoj instanci.

I prema zakonu iz 1855., kada se umjesto okružnih komorskih uprava ustrojavaju financijske intendance, predstojnici financijskih okružnih ureda, koji spadaju pod nadležnost pokrajinskog financijskog ravnateljstva, spadaju u savjetnike financijske pokrajinske vlasti. Uz voditelja „Intendance“ , ove uprave imale su uposlen i određeni broj financijskih okružnih komesera, financijskih koncipista i konceptnih praktikanata. Ukoliko je neka okružna financijska uprava imala veći obim posla mogli su se postaviti još i ađutanti. Za vođenje protokola, poslova otpremanja i registrature zaduženi su bili uredski službenici i uredski pomoćnici koji su obavljali manipulativne poslove, te uredski poslužioci koji pomažu u uredu pri raznim poslovima.

Kako nije sačuvana niti jedna registraturna knjiga ne može se točno pretpostaviti koje su sve poslovne knjige vođene u „Financijskim intendencama“. Iz spisa se dade zaključiti da su u registraturu pohranjivani prema rastućem broju, ali i u predmetne svežnjeve prema sadržaju.

POVIJEST FONDA

Spisi ovoga fonda primljeni su u Arhiv za vrijeme talijanske uprave u Zadru, zajedno s ostalim spisima Druge austrijske uprave. Od obavijesnih pomagala za ovaj fond postoji arhivski popis.

SADRŽAJ

Sadržaj gradiva razvidan je iz popisa gradiva.

POPIS GRADIVA

Predmetni spisi

1. Rad financijskih ureda na Pagu, disciplinski postupci, carinska tarifa i trošarina 1842.– 1843., svež. 1.

2. Cijena soli i odredbe o prodaji soli 1846., svež. 2.

3. Državna imovina. Isušivanje močvara u Ostrovici i Polači. Spisi se odnose na nekretninu zvanu Bacana (Bazzana) u Kninu i gradnju srpske pravoslavne crkve u Kninu 1846.–1872., svež. 3.

4. Razne odredbe u vezi s upravljanjem državnim dobrima i onima vjerozakonske zaklade. Dioba imovine ukinutih bratovština između crkve, škole i javne dobrotvornosti. Utjerivane državnih potraživanja. Prodaja državnih pašnjaka i šuma u Ostrovici. Isušivanje močvare u Morpolači i Ostrovici 1849.–1855., svež. 4.

5. Pravilnik o poslovanju s novcem denacionaliziranih ureda. Prava i prodaja državne imovine. Popravak državne kuće u Dubrovniku. Zakup pudara iz Zadra na Brodarici. Uprava državne imovine i vjerozakonske zaklade. Ubiranje poreza 1856.–1858., svež. 5.

6. Uprava državne imovine i imovine vjerozakonske zaklade. Popravak solane na Pagu. Zakup ribolova u zadarskoj sjevernoj luci 1859., svež. 6.

7. Uprava i prodaja državnih dobara i dobara pod državnom upravom. Zakup izlova koralja u Dalmaciji. Naplata poreza 1860., svež. 7.

8. Prodaja vrta benediktinskog samostana Sv. Ivana i Dominika crkvi u Ninu za potrebe groblja. Državna dobra, najviše ona u Drnišu, Šibeniku i Zadru 1861., 1863., svež. 8.

9. Upravljanje državnim nekretninama. Zaklada Sv. Mihovila u Trogiru. Gradnja škole u Trogiru 1862., svež. 9.

10. Spisi o prodaji državne nekretnine zvane Grah u Kninu 1863.–1871., svež. 10.

11. Zakup dobara zaklade Sv. Dimitrija. Zakup prijevoza na Brodarici. Zakup jezera Slatina Koljanima. Iskaz prihoda dobara pod državnom upravom 1864., svež. 11.

12. Prodaja dijela Kninskoga polja. Povjerljivi spisi (mjere za slučaj rata). Zabrana izvoza ratnog materijala u Srbiju i Crnu Goru. Mjere protiv anarhista. Cijena duhana 1864. –1917., svež. 12.

13. Državna dobra i dobra pod državnom upravom. Državna dobra Sv. Nikole u Žmanu, Sv. Križ u Ninu, zemljište samostana u Rogovu 1865., svež. 13.

14. Prodaja i davanje u zakup nekretnina pod državnom upravom. Zakup izlova koralja i prijevoza putnika na Brodarici. O gradnji skloništa za putnike na Brodarici 1866., svež. 14.

15. Propisi o mirovinama državnih službenika, pokrajinskih i gradskih te njihovih udovica i siročadi. Dobra pod državnom upravom. Najam kućice kod „Porta Terra ferma“. Zakup ribolova u Preku i Poljani 1866., 1876., svež. 15.

16. Imovina pod državnom upravom. Zakup prijevoza na Brodarici 1867., svež. 16.

17. Prodaja i zakup dobara pod državnom upravom. Popis državnih dobara na Rabu i Pagu 1867., svež. 17.

18. Dobra pod državnom upravom. Prodaja nekih nekretnina na Pagu. Zakup jezera Slatina na Pagu 1867., svež. 18.

19. Nekretnina Sv. Dimitrija u Zadru i Sv. Mihovila na Ugljanu. Zakup prava izlova koralja 1868., svež. 19.

20. Nekretnine pod državnom upravom. Najam bedema u Zadru. Zakup ribolova na zadarskoj obali. Imovina pod državnom upravom. Popis riječnih mlinova. Projekt isušenja jezera Morinje nad Šibenikom 1869.–1872., svež. 20.

21. Lazaret Sv. Marka u Arbanasima za učiteljsku školi. Ugovori o najmu zgrada pod državnom upravom. Popravak zgrada zadužbine Sv. Antuna. Prodaja kućice u Petrčanima. Sjeverna uvala u Zadru ustupljena djelomično općini 1870., svež. 21.

22. Naplata zakupa nekretnina i ribolova. Inventar dobara pod državnom upravom u Šibeniku. Mjere za zaštitu životinja 1873., svež. 22.

23. Prodaja i davanja u zakup dobara pod državnom upravom. Najam kuće na „Zelenom trgu“ u Zadru. Zemljište za željezničku prugu Siverić – Knin. Zakup dobara Sv. Dimitra. Bastion Sv. Nikole. Upotreba nekih državnih zgrada. Ustupanje Etnološkom društvu u Zadru kuće Sv. Nikole na bedemu br. VIII. i povratak iste vojsci 1874.–1875., svež. 23.

24. Državna imovina. Prodaja trave, mosta i žita bivšeg feuda Vrana 1877.–1898., svež. 24.

JEZIK/PISMO

Talijanski, njemački; latinica, njemačka gotica

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–88: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju (1813.–1918.), 1813.–1918. Odjelni spisi

HR–DAZD–99: Pokrajinsko financijsko ravnateljstvo za Dalmaciju

HR–DAZD–100: Pokrajinsko državno računovodstvo u Zadru

HR–DAZD–101: Predsjedništvo uprave državnih dobara u Trstu 1840.–1854.

ZBIRKE PRAVNIH PROPISA I ŠEMATIZMI

Raccolta delle leggi ed ordinanze per la Dalmazia, 1819.–1848.). *** List državnih zakona za kraljevne i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću, 1849.–1918.). *** Pokrajinski list zakona za Kraljevinu Dalmaciju, 1853.–1917.). *** Hof–und–Staatschematismus des österreichischen Kaiserthums. Beč, 1814.–1847. *** Hof–und–Staats–Handbuch des Kaiserthumes Österreich. Beč, 1856.–1918.