[0102] Okružno poglavarstvo u Zadru (1816. – 1868.)

Signatura: HR–DAZD–102

Klasifikacija: A.1.7.3.

Naziv fonda: Okružno poglavarstvo u Zadru

Vrijeme nastanka gradiva: 1816.–1866, 1866.–1868.

Razina opisa: Fond

Količina gradiva: 51 knj., 425 svež.; 78 d/m

Stvaratelj: C.k. Okružno poglavarstvo u Zadru (I.R.Capitanat circolare di Zara)

POVIJEST STVARATELJA GRADIVA

Austrija je nakon Napoleonove neuspješne vojne u Rusiji 19. kolovoza 1813. navijestila Francuskoj rat, pa su u listopadu austrijske čete pod zapovjedništvom generala Franje Tomašića krenule iz Like u Dalmaciju. Zadar je zauzeo 7. prosinca, a 3. siječnja 1814. kao namjesnik vojne i građanske vlasti u Dalmaciji obratio se stanovništvu Dalmacije pozivajući ih na mir i red. Nakon Bečkog kongresa (od rujna 1814. do 9. lipnja 1815.) Austrija i pravno stječe pravo na Ilirske Pokrajine.

Kraljevina Dalmacija krajem 1815. upravno je podijeljena na četiri okruga (Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor), a od 1. siječnja 1816. pridodan joj je i okrug Makarska. C. kr. naredbom od 26. kolovoza 1818. Franjo Tomašić obznanjuje da se Makarski okrug (Circolare di Macarsca) 1. rujna 1818. spaja s Okrugom Split. Osnivanje Okružnog poglavarstva u Zadru proglasio je guverner Franjo Tomašić 3. prosinca 1816. godine. Za okružnog poglavara (voivoda okolisni) imenovan je vladin savjetnik Ante Schmid koji je 7. ožujka 1817. proglasio da će „Voivodstvo okoliscno“ ili „Capitanato circolare“ početi s radom 17. ožujka 1817. godine. Istoga dana prestaje djelovati Poddelegacija Zadra, Šibenika i Paga, a one u Šibeniku i Pagu zvat će se „Krajinski komesari“. Općine Skradin, Knin i Biskupija bit će pod Šibenikom, a općina Rab pod komesarom Paga. Zadarski okrug ima 8 upravno–političkih i sudskih kotareva (pretura): Zadar, Obrovac, Šibenik, Knin, Drniš, Skradin, Pag i Rab te 18 općina: Zadar, Nin, Biograd, Sali, Silba, Obrovac, Novigrad, Benkovac, Skradin, Šibenik, Tijesno, Zlarin, Knin, Biskupija, Drniš, Mirilović, Pag i Rab.

U sjedištima okruga (Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor) djeluju okružna poglavarstva (Pretura politica) za upravne poslove i gradske preture (pretura urbana) za sudske poslove. Preture u 8 zadarskih kotara bile su nadležne za upravno–političke i sudske poslove. U kotarevima djeluju mješovite preture (preture miste). Na čelu okruga stajao je okružni poglavar podređen Vladi.

Prva značajnija reorganizacija uprave u Dalmaciji provedena je 1823. na temelju Odluke od 4. svibnja 1821., a objavljene 17. prosinca 1822. (u okrugu Kotor Odluka je stupila na snagu 1836. godine). Prema Pravilniku o organizaciji općina i teritorijalnoj podjeli iz 1836. (u Dalmaciji ostaju i dalje četiri okruga Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor). Okruzi se dijele na kotareve, a ovi na općine. Zadarski je okrug imao ove kotareve: Kotar Zadar (s općinama Zadar, Nin, Biograd, Sali i Silba), Kotar Obrovac (s općinama Obrovac, Novigrad i Benkovac), Kotar Šibenik (s općinama Šibenik, Zlarin i Tijesno) i Kotari Knin, Drniš, Skradin, Pag i Rab koji su ujedno i sjedišta općina s istim imenom i sjedištem.

Prema ovoj organizaciji općine su osnovne političko–teritorijalne jedinice. Na čelu općina koje su bile u sjedištu okruga ili kotara bio je načelnik (podestà), a u ostalima načelnik (sindaco) i podnačelnik (vicesindaco). Općine su imale općinsku upravu i općinsko vijeće. Općinsko vijeće u sjedištima okruga imalo je 15 članova, a u sjedištima kotareva 9. Kotarski poglavari u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru bili su istovremeno i načelnici dotične općine. Izbor članova općinskoga vijeća obavljao se svake treće godine. Općine su se sastojale od više naselja (popis naselja vidi u Raccolta 1822.). Naselja s najmanje 25 obitelji imala su seoskoga glavara (capovilla), a seoski glavar je po potrebi imao jednoga pristava (aggiunto) i čauša–tekliča. Služba im je trajala tri godine, a Okružno poglavarstvo moglo je ponovno imenovati iste osobe.

Naredbom ministra unutarnjih poslova Bacha o upravnom uređenju Dalmacije na načelima carske odluke od 11. kolovoza 1850., na čelu Dalmacije stajat će namjesnik. Za provedbu novoga uređenja Dalmacije predviđena je i posebna komisija. Promjena je predviđala da pokrajina Dalmacija ima isti broj okruga (4) i sedam političkih kotara (prefettura distrettuale): Zadar, Šibenik, Sinj, Split, Makarska, Dubrovnik i Kotor.

Novi teritorijalni ustroj proveden je 1854. godine. Ova se nova promjena nije bitno razlikovala od ustroja iz 1822. i 1836. godine. Dalmacija ima i dalje 4 okruga (Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor), 31 politički kotar, 88 političkih općina i 743 porezne općine. Okrug Zadar imao je 10 kotareva: Zadar, Rab, Pag, Skradin, Kistanje, Obrovac, Benkovac, Drniš, Knin i Šibenik, 17 općina i 218 sela i zaselaka.

Ova organizcacija dodaje zadarskom okrugu još kotareve Kistanje i Benkovac. Do manjih izmjena dolazi i u razdoblju 1854.–1861. godine. Broj okruga i kotara nije se mijenjao, ali su neke općine ukinute, pa je njihov broj pao s 88 na 82.

Broj okruga ostat će isti kao i za vrijeme ustroja općina 1822. i reorganizacije uprave 1854. godine. Okružne vlasti u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ukidaju se 31. prosinca 1865., a poslove koje su do tada vodili okruzi od 1. siječnja 1866. se dijele tako, da jedan dio pripada u nadležnost pretura (kotara) i Namjesništva. Načelnik okruga ostat će i dalje u sjedištu okruga kao nadzorni organ pretura ili ovršni organ političke vlasti, a ostalo osoblje zadržat će neko vrijeme poseban status, ali se u nekom roku moraju rasporediti kod Namjesništva ili pretura.

Godine 1868. provedena je nova organizacija uprave te se upravna vlast odvaja od sudske na svim razinama. Okrug Zadar prostorno je zauzimao 96,8 milja kvadratnih; imao je 154.926 stanovnika i 248 poreznih općina.

U 1903. godini Dalmacija je podijeljena na 14 političkih kotara i 86 općina. Carskom odlukom od 14. rujna 1852. utvrđena je nadležnost okružnih i kotarskih ureda. Vlast okruga je za upravno područje koje joj je dodijeljeno viša političko–administrativna vlast. Njezina vlast je dijelom nadzorna, a dijelom izvršna i upravna. Na čelu joj je načelnik okruga. Ona je u poslovnoj djelatnosti najizravnije podređena pokrajinskoj političkoj vlasti. Okružnim uredima podređeni su kotarski uredi (uffici distrettuali). Okružna vlast ih nadzire u obavljanju poslova, podučava i nadopunjuje, a u slučaju potrebe pomaže neposrednim sudjelovanjem u obavljanju poslova. Vodi brigu o tome ima li dovoljno kvalificiranih službenika, obavljaju li kvalitetno svoj posao i u dovoljnoj mjeri primjenjuju važeće zakone i propise.

Okružna vlast posreduje u poslovima između Namjesništva i nižih organa vlasti i ureda. Podčinjena je namjesniku i drugim pokrajinskim organima. Njima podnosi izvješća i prijave i izvršava njihove naloge i naredbe. Pod okružnom vlasti stoje kotarski uredi ukoliko se tiču njihovog političkog djelokruga, politički uredi onih gradova koji nisu pod uredom i nisu neposredno podčinjeni namjesniku i Namjesništvu; uredi građanski i svi uredi i organi u okružju koji nisu podčinjeni višoj vlasti, vojničkoj, sudbenoj i upravnoj.

Okružna vlast od upravnih organa, koji su joj podčinjeni, prima izvješća i prijave te priopćava i svoje naloge, kao i naloge viših vlasti. Načelnik okruga mora obići sve kotarske urede, izvršiti uvide jesu li provedene odluke i naredbe viših organa, kao i uvid u rad pojedinih službenika te o tome obavijestiti zemaljsku vladu.

Razmatra utoke i žalbe u prvoj molbi i ako je potrebno predlaže ih na rješavanje zemaljskoj vladi. U drugoj molbi rješava predmete koji se tiču redarstva, zemljoradnje, popisivanja stanovništva i novačenja, transporta, ukonačivanja vojske i drugih poslova koji zahtijevaju hitno rješavanje. Protiv tih presuda dopušten je utok pokrajinskim vlastima. Dužnost je okružne vlasti skrbiti za mir, sigurnost i javni red u okrugu i o tome obavijestiti višu zemaljsku vlast. Od sudskih nadležnosti vlastima okruga pripada pravo nadzora kotarskog sudskog poslovanja i vođenja gruntovnica, zaštita interesa malodobnih, stanje zatvora i zatvorenika, te obavještavanje više upravne i sudbene vlasti o tome.

Okružnoj vlasti dozvoljeno je popisivanje i novačenje vojnika, kao i oprost od služenja vojske i otpust iz vojske, kad se radi o posredovanju između vojničkih i građanskih vlasti. Načelnik okruga posreduje u tome ili za to odredi neku drugu osobu. Kad se radi o gradnji cesta, mostova i kanala, naprava za navodnjavanje i isušivanje, o uređenju rijeka i brana, o građenju mlinova i tvornica, obrtnih radnji na vodi, groblja i dr. okružnoj vlasti pripada pravo izdavanja građevinske dozvole, ukoliko to ne spada u nadležnost više vlasti. Ako dođe do sporova oko gradnje, okružno poglavarstvo rješava sporove u prvoj molbi. Ukoliko predmet ne spada u sudbenu djelatnost, za stanje navedenih gradnji okružna vlast se mora brinuti, obavljati nadzor i paziti da se pojedini nedostaci uklone. Za ceste i putove koji se protežu izvan kotara također je potrebno odobrenje okružnih vlasti. Ako se gradnja putova proteže na dva okruga do državne granice, treba okružna vlast obavijestiti pretpostavljenu političku vlast i od iste zatražiti naputke.

Kod gradnje crkava, župnih kuća i škola te groblja, mora se dogovarati s duhovnim vlastima i nadgledati da se građevina završi po propisanom redu.

Okružna vlast skrbi za unutarnje uređenje općina. Ona odlučuje u prvoj molbi o granicama različitih općina. Što se tiče obrta i trgovine, u njen djelokrug spada podjeljivanje povlastica za kavane, staklene varionice, vapnenice, sadrenice i ciglane, obrtno kopanje treseta (turxa) i tjedne sajmove.

Daje suglasnost na godinu učenja (šegrtovanja), polaganja majstorskog ispita, za dobivanje različitih obrtnih ili trgovačkih povlastica. Nadzire kotarske i gradske urede: odmjerava poreze od kućarina i drugih pristojbi, pregledava zemljišni katastar; predlaže zemaljskoj vlasti oprost od poreza.

Prema ovom ustroju općine su osnovne političko–teritorijalne organizacije. Na čelu općina koje su bile u sjedištu okruga ili kotara bio je načelnik, a u ostalima načelnik i podnačelnik. Općine su imale općinsku upravu i općinsko vijeće koje je u sjedištima okruga imalo 15 članova, a u sjedištima kotareva 9. Kotarski poglavari u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru bili su istovremeno i načelnici dotične općine. Izbor članova općinskog vijeća obavljao se svake treće godine. Općine su se sastojale od više naselja. Naselja s najmanje 25 obitelji imala su seoskog glavara, a seoski glavar je po potrebi imao jednog pristava (aggiunto) i čauša–tekliča. Služba im je trajala tri godine, a Okružno poglavarstvo moglo je ponovno imenovati iste osobe.

Na čelu okružne vlasti stoji načelnik kojeg postavlja namjesnik; ima jednog zamjenika – povjerenika s činom i plaćom tajnika namjesničkog, određeni broj povjerenika, izvježbanih perovođa, jednog okružnog liječnika, jednog tajnika, registrante, pisare i uredovne sluge. Postojala su dva odjela: predsjednička kancelarija i odjel za opće spise. Svaki odjel vodio je poseban urudžbeni zapisnik i uz njega kazalo.

Spisi nisu slagani prema predmetnim svežnjevima, pa oznake svežnjeva nisu ni upisivane u urudžbeni zapisnik, već su slagani prema rastućem broju urudžbenoga zapisnika redom od 1. siječnja do 31. prosinca određene godine. Posebno su slagani predsjednički spisi (atti politici), a posebno opći spisi.

POVIJEST FONDA

Nakon ukidanja Okružnog poglavarstva, njegovi spisi su pripojeni tekućim spisima Namjesništva, a njima su pridodani i spisi političkih pretura Zadra, Paga, Raba, Obrovca i serdarija Nina, Paga i Raba i sve do izrade Pregleda arhivskih fondova i zbirki 1984. godine vodili su se kao jedan fond „Okružno poglavarstvo Zadar“. Više od polovice pomoćnih uredskih knjiga je uništeno i gotovo neupotrebljivo.

Okružno poglavarstvo je sređeno tako da su izdvojeni predsjednički spisi od općih spisa i to prema tekućem broju, tako da postoje dvije serije: predsjednički i opći spisi.

SADRŽAJ

Ovaj fond sadrži zapise o političkim, gospodarskim, kulturnim, prosvjetnim i zdravstveno– socijalnim prilikama u okrugu Zadar koji je obuhvaćao praktički čitavu sjevernu Dalmaciju s Kninom, Drnišem i Šibenikom u razdoblju od 1816. do 1865. godine.

Politički (upravni) spisi (Atti presidiali) sadrže izvještaje pojedinih pretora (sudaca), općinskih načelnika, serdara, a od 1850. žandarmerije o prilikama, o političkom mišljenju stanovništva, o raznim političkim događajima i prilikama, sadrži mjesečne i godišnje izvještaje navedenih institucija o raznim događajima i stanovništvu, popise politički sumnjivih lica i drugo; mjesečne i godišnje izvještaje načelnika okruga Namjesništvu o pojedinim političkim zbivanjima.

Opći spisi odnose se na gospodarska, kulturno–prosvjetna, zdravstvena, socijalna, vojna pitanja, regrutacije, popise emigranata i imigranata, kretanje stanovništva, putne isprave. Veliki broj spisa ove serije odnosi se na razne dekrete, zakletve službenika, razne molbe službenika i građana; o gradnji crkava, mostova, bunara, cisterni; o šumarstvu, pomorstvu i ribarstvu, cestarini, ubiranju desetine i drugo.

POPIS GRADIVA

Urudžbeni zapisnici i kazala

1. Urudžbeni zapisnici 1816./1865., 31 knj.

2. Repertorij, 1836.–1857., 6 knj.

3. Kazala urudžbenih zapisnika 1823.–1861., 14 knj.

Predmetne knjige

4. Razne knjige, 1821.–1859., 23 knj.

Spisi

Predsjednički spisi (Atti presidiali), 1818.–1868., 31 svež.

Opći spisi prema urudžbenim zapisnicima 1816.–1868., 312 svež.

Normalije, 1833.–1842., 3. svež.

Putne isprave, 1824.–1868., 44 svež.

Požarno povjerenstvo, 1854.–1868., 1 svež.

Razni spisi, 1816.–1868., 34 svež.

JEZIK/PISMO

Talijanski i njemački; latinica, gotica.

OBAVIJESNO POMAGALO

Arhivski popis.

DOPUNSKI IZVORI

HR–DAZD–88: Vlada/Namjesništvo za Dalmaciju 1813.–1918.

HR–DAZD–109: Kotarsko poglavarstvo Zadar 1829.–1859.

HR–DAZD–104: Kotarsko poglavarstvo Zadar 1868.–1918.

ZBIRKE PRAVNIH PROPISA

Raccolta delle leggi ed ordinanze per la Dalmazia. Zadar, 1819.–1848. *** List državnih zakona za kraljevne i zemlje zastupane u Carevinskom vijeću. Zadar, 1849.–1918. *** Pokrajinski list zakona za Kraljevinu Dalmaciju. Zadar, 1853.–1917. *** Glasnik Dalmatinski. Zadar, 1849.–1866. *** HR–DAZD–386: Zbirka tiskovina 1608.–1959. *** HR–DAZD–377: Miscellanea XI–XX.

BIBLIOGRAFIJA

Ivković, Frane. Organizacija uprave Dalmacije za vrijeme Druge austrijske vladavine 1814.– 1918. Arhivski vjesnik 34–35 (1991–1992): str. 31–51. *** Kolić, Dubravka. Carsko–kraljevsko Namjesništvo u Zadru 1814.–1918. Institucija i gradivo. Zadar: Državni arhiv u Zadru 2010. *** Maštrović, Vjekoslav. Razvoj sudstva u Dalmaciji u 19. st. Zagreb: JAZU, 1959. *** Lago, Valentino. Memorie sulla Dalmazia, sv. 1. Venezia, 1869.